LAIJA Ching-tea, bivšeg liječnika podrijetlom iz siromašne rudarske obitelji, u politiku je nagnala vojna kriza u Tajvanskom tjesnacu prije 27 godina. Danas smireni politički veteran ima zadatak spriječiti još jednu krizu kao novoizabrani lider samoupravnog otoka za koji se kineska Komunistička partija zavjetovala da će ga jednog dana apsorbirati.

U subotu je Lai (64), dosadašnji potpredsjednik iz vladajuće Demokratske progresivne stranke (DPP), pobijedio na iščekivanim i globalno praćenim izborima te postao novi predsjednik Tajvana. Njegova pobjeda donijela je DPP-u povijesni treći uzastopni mandat, što je udarac rastućim prijetnjama tajvanskog autoritarnog susjeda Kine, piše CNN.

"Izbori su svijetu pokazali predanost tajvanskog naroda demokraciji, za koju se nadam da je Kina može razumjeti", rekao je Lai tisućama oduševljenih pristaša na skupu nakon svoje pobjede.

Gnjev Pekinga

Lai se suočavao s gnjevom Pekinga zbog zalaganja za tajvanski suverenitet, rekavši da kao predsjednik ima "važnu odgovornost za održavanje mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu" te obećavši nastavak dijaloga s Kinom prema načelima dostojanstva i jednakosti.

"Istodobno smo odlučni zaštititi Tajvan od stalnih prijetnji i zastrašivanja iz Kine", rekao je novinarima prije svog pobjedničkog govora. Pod vodstvom Xi Jinpinga, Peking je pojačao diplomatski, gospodarski i vojni pritisak na Tajvan, smatrajući ga svojim teritorijem koji može zauzeti silom ako bude potrebno.

Napetosti preko Tajvanskog tjesnaca na najvišoj su razini od 1996. godine, kada je Kina ispalila projektile u more blizu Tajvana kako bi zastrašila birače uoči prvih slobodnih predsjedničkih izbora na otoku, nakon što je demokracija izašla iz desetljeća vlastite autoritarne vladavine.

Odlučujući trenutak

Za Laija, tada liječnika u sveučilišnoj bolnici u južnom gradu Tainanu, ta je raketna kriza postala njegov "odlučujući trenutak". "Odlučio sam da imam dužnost sudjelovati u tajvanskoj demokraciji i pomoći u zaštiti ovog nastajućeg eksperimenta od onih koji su mu željeli zlo", napisao je prošle godine u The Wall Street Journalu.

Lai je napustio liječnički poziv - prvo je postao parlamentarni zastupnik, zatim popularni gradonačelnik Tainana u dva mandata, potom služio kao premijer, a od 2020. godine bio je potpredsjednik dosadašnje predsjednice Tsai Ing-wen. Liječnik koji je postao političar razbio je "osmogodišnje prokletstvo" tajvanske politike, popularan izraz koji ukazuje na činjenicu da do Laijeve pobjede nijedna politička stranka nije ostala na vlasti dulje od dva mandata otkako je Tajvan postao demokracijom.

Lai je svoj pohod u politiku nazvao "neočekivanim putovanjem". Odrastajući u siromaštvu u rudarskom selu blizu sjeverne obale Tajvana, Lai je sanjao o tome da postane liječnik. Imao je petero braće i sestara, a majka ih je sama odgajala radeći povremene poslove. Njegov otac bio je rudar i smrtno je stradao u nesreći na radu dok je Lai bio malo dijete.

Lai je bio premlad da bi se sjećao svog oca. "Ali jednog sam dana iznenada shvatio da je najveća vrijednost koju mi je otac ostavio to što je moja obitelj bila siromašna. Odrastajući u takvoj obitelji, postali smo zreliji, imali smo više volje i više hrabrosti za prevladavanje poteškoća", rekao je na jednom skupu u ožujku prošle godine.

"Bijeli teror"

Nakon što je stekao diplomu fizikalne medicine i rehabilitacije u Taipeiju, Lai je otišao u Tainan na medicinski fakultet. Nekoliko godina posvetio se obećavajućoj karijeri liječnika u Tainanu, kada mu je prišao lokalni dužnosnik DPP-a. Zamolio je popularnog liječnika da pomogne jednom DPP-ovu političaru u kampanji za lokalne izbore.

Bilo je to 1994. godine, manje od desetljeća nakon što se DPP prvi put pojavio kao demokratska alternativa autoritarnoj vladavini Kuomintanga (KMT). Prije ukidanja izvanrednog stanja 1987. godine i polagane tranzicije prema slobodnim izborima, KMT je vladao Tajvanom željeznom rukom gotovo četiri desetljeća. KMT je kolektivno pobjegao na Tajvan iz kontinentalne Kine nakon što je izgubio građanski rat protiv komunističkih snaga.

Deseci tisuća političkih protivnika ubijeni su ili zatvoreni tijekom onoga što je postalo poznato kao "Bijeli teror". DPP su osnovali veterani koji su se zalagali za demokraciju.

Dok je Lai bio na studiju u Taipeiju, on i njegovi cimeri pomno su pratili vijesti o brutalnom slamanju prodemokratskih prosvjednika od strane KMT-a. "Bio sam pun sumnji i zabrinutosti za budućnost ove zemlje", rekao je u videu objavljenom tijekom njegove predsjedničke kampanje.

Lai je pristao pomoći DPP-u na lokalnim izborima, ali stranački kandidat je na kraju izgubio. Godinu dana kasnije neki su demokratski aktivisti pozvali Laija da se pridruži DPP-u kako bi se kandidirao za parlament.

Isprva je odbio tu ideju: "Rođen sam i odrastao u ruralnom, siromašnom mjestu i oduvijek sam želio biti liječnik. Sada sam konačno stigao do toga da postanem glavni liječnik." Ali njegovi politički prijatelji nisu odustajali. Mjesecima kasnije rasplamsala se kriza u Tajvanskom tjesnacu dok je Kina održavala vježbe bojevog gađanja i ispaljivala projektile prema Tajvanu, dajući Laiju posljednji poticaj.

"Umjesto da iz svoje klinike kritiziram tadašnju vladajuću vladu, ne bi li bilo bolje izaći i slijediti avangarde demokratskog pokreta te zapravo učiniti nešto za Tajvan? Također sam pomislio da bih imao život vrijedan življenja kad bih mogao pronaći projekt kojem bih se strastveno posvetio", rekao je Lai.

Kina je pokušavala spriječiti njegov izbor

Uoči izbora Kina nije skrivala svoju želju da spriječi pobjedu Laija. Kineski dužnosnici stalno su isticali da se radi o izboru između "mira i rata", ponavljajući tvrdnju Hou Yu-iha iz KMT-a, preferiranog kandidata Pekinga, suprotstavljajući se Laiju zbog pokretanja "konfrontacije i sukoba preko tjesnaca".

Dolazeći iz radikalnijeg krila DPP-a, Lai je nekoć bio otvoreni zagovornik neovisnosti Tajvana, što je potpuno neprihvatljivo za Peking. Njegovi su se stavovi ublažili kako se uspinjao kroz stranačku hijerarhiju. Ali Kina mu nikada nije oprostila komentare od prije šest godina, u kojima je sebe opisao kao "praktičnog radnika za neovisnost Tajvana". Lai sada kaže da daje prednost trenutačnom statusu quo, ističući da je "Tajvan već neovisna suverena država", tako da nema "nikakvog plana niti potrebe" za proglašenje neovisnosti.

Taj namjerno nijansirani stav oponaša njegovu prethodnicu u odlasku, Tsai, prvu predsjednicu Tajvana, koja se nije mogla ponovo kandidirati zbog ograničenja broja mandata. Peking je prekinuo službenu komunikaciju s Taipeijem nakon što je Tsai preuzela dužnost 2016. i pojačao kampanju za međunarodnu izolaciju Tajvana. Izgleda da će se to nastaviti i kada Lai bude inauguriran te potpuno preuzme vlast u svibnju.

Retorika Pekinga prema Laiju čak je neprijateljskija od one koja je bila usmjerena na Tsaija. Kineska vlada i državni mediji redovito napadaju Laija, nazivajući ga opasnim separatistom, "izazivačem nevolja" i "pokretačem rata", te odbijaju njegove opetovane ponude za razgovore.

Jedna takva ponuda upućena je najvišem kineskom vođi Xiju.

U svibnju prošle godine, u razgovoru sa studentima na Nacionalnom tajvanskom sveučilištu, Lai je naveo Xija kao šefa države s kojim bi najviše volio večerati. Kad bi imao priliku večerati s Xijem, rekao je Lai, savjetovao bi kineskom čelniku da se malo opusti: "Nema potrebe biti toliko pod stresom." Na Laijev poziv, Peking je odgovorio da su njegovi komentari "čudni" i optužio Laija da "pokušava navući plašt dobre volje", s obzirom na to da se njegova sklonost "neovisnosti Tajvana" nije promijenila.

"Godinama smo bili maltretirani"

Laijevog protukandidata, Hsiao Bi-khima, koji je u subotu izabran za potpredsjednika, Peking je također otvoreno mrzio. Hsiao je donedavno bio glavni tajvanski izaslanik u Sjedinjenim Američkim Državama, a Kina ga je dva puta sankcionirala jer je bio "tvrdi secesionist".

Lai je osvojio više od 40 posto glasova, dok je KMT dobio 33 posto, a novija oporbena stranka, Tajvanska narodna stranka (TPP), 26 posto. DPP je izgubio većinu u parlamentu, osvojivši 51 od 113 mjesta, što znači da bi Lai mogao biti više ograničen od Tsai te da bi se trebao osloniti na političke saveze za donošenje zakona.

Nekoliko sati nakon što je Lai proglasio pobjedu, Kina je odbacila ishod izbora na Tajvanu, rekavši da DPP "ne predstavlja javno mnijenje" na otoku. "Tajvan je kineski Tajvan. Ovi izbori ne mogu promijeniti zajedničku nadu sunarodnjaka s obje strane Tajvanskog tjesnaca da se zbliže, štoviše, ne mogu zaustaviti neizbježnu sudbinu da će naša domovina biti ujedinjena", objavio je kineski ured za poslove s Tajvanom u priopćenju u subotu navečer.

No, ta tvrdnja ne može biti dalje od mainstream mišljenja Tajvana.

Pod Xijevom taktikom jake ruke, tajvanska se javnost odlučno odmaknula od Kine. Manje od 10 posto građana sada podržava trenutačno ili konačno ujedinjenje, a manje od tri posto identificira se prvenstveno kao Kinezi. Većina Tajvanaca želi zadržati trenutačni status quo i ne pokazuje želju da njima vlada Peking.

"Godinama smo bili maltretirani. Jednostavno ne mogu podnijeti klečanje pred njihovim zahtjevima i njihovim miješanjem u naše izbore. Želimo zadržati naš slobodan stil života i našu demokraciju", rekao je Yang Wei-ting, 27-godišnji državni službenik, na Laijevom skupu, te nastavio:

"Mislim da je za nas najvažnije raditi s partnerima širom svijeta i reći Kini da nismo sami i da se ne bojimo. Stojimo pred autoritarnim režimom, ali nas podupiru mnoge zemlje koje isto misle."