U DRUGOJ polovici 2023. godine dva saborska odbora nisu održala ni jednu sjednicu, neki su održali jednu, a neki više od 10, što redovnih, što tematskih, pokazuju podaci koje je obavio Hrvatski sabor.

Od 16. srpnja do 20. prosinca 2023. ni jednom se nisu sastali Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo (važan i zbog obnove), kojim predsjeda HNS-ov Predrag Štromar, i Odbor za međuparlamentarnu suradnju, čiji je predsjednik Erik Fabijanić iz Kluba Socijaldemokrati.

Jedanput u pola godine sastao se Odbor za predstavke i pritužbe, kojim predsjeda Katica Glamuzina (Socijaldemokrati).

Neki su se odbori, što na redovnim, što na tematskim sjednicama, sastali više od 10 puta. To su odbori za zakonodavstvo (12), za financije i državni proračun (12) i za zdravstvo i socijalnu politiku (12), kojima predsjedavaju Marija Jelkovac (HDZ), Grozdana Perić (HDZ) i Renata Sabljar-Dračevac (Socijaldemokrati).

Svih 12 sjednica Odbora za zakonodavstvo bilo je redovno, što i ne čudi jer kroz njega moraju proći gotovi svi zakoni prije nego što odu na plenarnu sjednicu. Redovite sjednice održavao je uglavnom i Odbor za financije i državni proračun, uz samo jednu tematsku, na kojoj su predstavljena godišnja izvješća Europskog revizorskog suda.

Odbor za zdravstvo, osim redovite analize zakona vezanih za resor na redovitom sjednicama, zdravstvenim temama bavio se i na četiri tematske sjednice, o optometriji, zdravstvenoj njezi u kući, smještajnim kapacitetima za djecu u alternativnoj skrbi i svjetskom danu vida.

Četiri tematske sjednice, od ukupno 10, održao je i Odbor za poljoprivredu, kojim predsjeda Marijana Petir (NZ), a na kojima se raspravljalo o afričkoj svinjskoj kugi, tvornici umjetnih gnojiva Petrokemija, uzgoju rajčica u Istri te utjecaju klimatske politike EU.

Među odbore s najvećim brojem sjednica u drugoj polovici 2023. svrstao se i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, kojim predsjeda Vesna Bedeković (HDZ). Imao ih je 10 redovitih.

Predsjednici odbora zbog dodatnih aktivnosti koje donosi vođenje radnih tijela imaju veće koeficijente od običnih zastupnika i oni ne ovise o broju održanih sjednica. Dok za obične zastupnike koeficijenti iznose 5.27, za predsjednike radnih tijela su 6.42.

Saborska radna tijela, uključujući i Antikorupcijsko vijeće, od srpnja do prosinca održala su ukupno 162 sjednice, od čega 142 redovne i 20 tematskih.