Nakon 142 godine Zagreb ostaje bez jednog od svojih simbola. Ovo je priča o Nami
ZAGREB će do kraja godine ostati bez jednog od svojih simbola. Robne kuće Nama koje posluju na početku Ilice i Kvaternikovom trgu odlukom Trgovačkog suda ići će na prodaju kako bi se namirili vjerovnici u stečajnom postupku, koji traje već 23 godine. Dvije znamenite zgrade promijenit će vlasnike, a hoće li se u njima nalaziti trgovine, uredi, stanovi ili možda hoteli, odlučit će investitori koji će ih kupiti na javnoj dražbi.
Rasprodaja Name, trgovačke kuće s tradicijom od 142 godine, koja u ovom trenutku zapošljava tristo radnika, nije samo značajna vijest za poduzetnike nego i za Zagrepčane, koji su desetljećima u njoj kupovali i još uvijek kupuju. Nestanak još jednog simbola Zagreba, nastalog još u doba Austro-Ugarske Monarhije izgradnjom robne kuće u Ilici, oneraspoložit će brojne tradicionaliste i nostalgičare, dok će se drugi zapitati – može li takva vrsta trgovine opstati u konkurenciji velikih trgovačkih lanaca, šoping-centara i outleta koji su okružili Zagreb i njegovu okolicu?
Od igle do lokomotive
Nama je u zagrebačkoj memoriji danas prisutna i kao sjećanje na razdoblje socijalističkog društvenog uređenja do 1990. godine, kada je to bilo jedino mjesto na kojem se moglo kupiti sve – od gramofonskih ploča u prizemlju do gramofona na katu, bijele tehnike, namještaja, odjeće i obuće, uz bezbroj sitnica od dugmadi do školskog pribora. U to su vrijeme izbirljiviji kupci išli u Trst i Graz, dok su ostali biti zadovoljni ponudom Narodnog magazina (Name), koji je imao dvadesetak robnih kuća.
Jedna davna reklama predstavljala je Namu kao robnu kuću koja nudi sve – od igle do lokomotive. Doduše, lokomotive su bile samo one na odjelu dječjih igračaka. No ta su vremena odavno prošla.
Slobodan Školnik, poduzetnik i stručnjak za maloprodaju u trgovini, kaže za Index da je Nama teško održiv projekt o kojem treba odlučiti tržište.
"Takav format prodaje, robne kuće, sve su manje prisutne ovom dijelu svijeta. Svi znamo za Lafayette i Harrods u Londonu, ali u Njemačkoj su robne kuće propale prije desetak godina. Još ih ima u Španjolskoj, ali riječ je o kompleksnom problemu", kaže Školnik i nastavlja: "Da je netko htio da Zagreb ima svoj Harrod's na mjestu Name, već bi ga napravio."
Indexov sugovornik upozorava da poduzeće Nama u stečaju slabo posluje i da ne može izaći iz stečaja: "Prošle godine Nama je na svoje dvije lokacije napravila prihod od 13 milijuna kuna i ima dobit od osam tisuća eura. S tim ne mogu ni žarulje promijeniti. Treba razumjeti liberalnu ekonomiju, što dio javnosti, a ni ministara ne razumije – zar bi država trebala otvoriti robnu kuću? To je tvrtka u stečaju, prodat će se i jedino što je društveno bitno je da je zgrada u Ilici zaštićena u arhitektonskom smislu."
Školnik drži da nije bitna tradicija Name, nego njezin prihod, a on je manji od prihoda nekog omanjeg šoping-centra. "Kakvu tradiciju hoćemo, da se obučemo u šestinske nošnje i odemo u Namu? Osobno ne osjećam nostalgiju za Namom i pitam – gdje je nostalgija za Cibonom ili NK Zagrebom? Eto, sad se želi srušiti nogometni stadion u Kranjčevićevoj i zajedno s njim jedina biciklistička staza u zemlji. Gdje je tu nostalgija?" pita se poduzetnik Slobodan Školnik.
"Došlo je novo vrijeme"
"Da je Zagreb dobro kupovno tržište, imao bi trgovine Louis Vuitton ili Gucci. Dok to nema, vidi se kakvi su pokazatelji kupovne moći. Da postoji kupovna moć, operateri tih tvrtki odavno bi ih otvorili. Trgovina je hram neoliberalizma, to je krvava borba dan i noć i tu nema priča o tradiciji jer teško da nitko ne želi investirati u 'zagrebački Harrods'", komentira Školnik.
U Sektoru trgovine Hrvatske gospodarske komore također kažu da je došlo novo vrijeme.
"Nama je dio tradicije zagrebačke, pa onda i hrvatske trgovine, a 2022. proslavila je svoju 140. godišnjicu postojanja. Poznata je kupcima po širini svojeg asortimana", ističu u HGK i dodaju: "Domaća maloprodaja posljednjih desetljeća doživjela je svoj razvoj u skladu sa svjetskim i europskim trendovima te je izrasla u jednu od najdinamičnijih i najkonkurentnijih grana gospodarstva. Razvoj maloprodaje pratio je i razvoj novih prodajnih formata pa su se, uz klasične prodavaonice manjih kvartovskih formata i robne kuće koje su mahom bile prostorno vezane za središta gradova, počeli razvijati novi formati prodaje poput supermarketa, hipermarketa, trgovačkih centara, outlet centara i trgovačkih parkova."
Priča o Nami pokazuje njezine uspjehe, padove i konačan dugotrajan stečaj.
Početak priče o Nami
Bečki trgovci Carl Kastner i Herman Öhler prvu trgovinu u Zagrebu otvorili su 1879. godine, a onu na Ilici deset godina kasnije, kada su postali vlasnici zgrade. Osim trgovine u prizemlju, koja je od 1900. godine imala uređene izloge, u istoj zgradi nalazio se i hotel "K caru austrijskom".
Hotel je počeo nestajati tijekom Prvog svjetskog rata, kada su vlasnici širili trgovinu i dograđivali zgradu u Ilici 4. Kad je rat završio, "Kastner i Öhler" postaje velika samoposluga s raznovrsnom robom. Posao je išao dobro pa je tvrtka 1928. počela s izgradnjom još dva kata zgrade i uređenjem pročelja. Prostor trgovine proširivat će se i kasnije kupnjom i adaptacijom zgrade u Ilici 6, gdje se nalazi Grand hotel.
Ustaška vlast tzv. NDH promijenila je vlasničku strukturu trgovine – iz vlasništva je nestao Franjo Öhler, ali je poslovanje zadržano.
Nakon "Kastnera i Öhlera" 1945. godine osnovana je radna organizacija Narodni magazin. Robna kuća u Ilici otvorena je već 6. prosinca 1945. godine, ali nije bila jedina – poduzeće u društvenom vlasništvu imalo je 17 trgovina u Zagrebu, Osijeku, Karlovcu i Rijeci. U sedamdesetima je Nama imala devet robnih kuća. U Zagrebu je izgrađena robna kuća na Remizi, obnovljena ona na Kustošiji, a sagrađeno je i skladište na Žitnjaku. Do 1980. sagrađene su još četiri robne kuće.
Zlatno razdoblje Name
Nama je bila jedinstveno mjesto za kupnju, potvrdit će i danas mnogi koji se sjećaju njezinog zlatnog razdoblja.
"Nama je nekad bila sve, svi šoping-centri i sve trgovine u jednoj", opisuje nam Suzy Josipović, bivša manekenka i danas poznato TV lice. Ona je u Nami postala manekenka u dobi od tri godine: "Kao mala nosila sam revijice u Nami, snimala kataloge, kupala se u izlogu Name i reklamirala pjenu za kupanje, izvlačila nagradne kupone i nastupala s Mendom i Slavicom."
Josipović naglašava da je s Namom obiteljski povezana: "Moja mama Nada radila je u robnoj kući na Kvatriću, kao i strina. Voljela sam i dio aranžiranja izloga, tu sam crtala i radila razne kolaže…"
Povijest stečaja Narodnog magazina dugu 23 godine iznio nam je četvrti stečajni upravitelj tog trgovačkog društva, odvjetnik Damir Mikić. U tom razdoblju prodano je više od dvadeset robnih kuća i podmirene su obaveze prema dobavljačima u iznosu od 400 milijuna kuna.
"Preostale dvije robne kuće - Ilica i Kvaternikov trg - bile su opterećene nizom vlasničkih, zemljišno-knjižnih i drugih problema, koje je sve trebalo rješavati i riješiti kako bi se stvorili uvjeti za prodaju ove dvije kuće", rekao je Indexu odvjetnik Mikić.
Što će biti s prostorom Name?
"Ovaj stečajni upravitelj poduzeo je niz aktivnosti i riješio velik dio problema u različitim sudskim i drugim postupcima upravo s ciljem stvaranja preduvjeta za prodaju te je većinu zapreka otklonio, a sada se radi na definiranju uvjeta i cijene radi pokretanja konkretnih aktivnosti u cilju prodaje ovih nekretnina i namirenja vjerovnika. Kada se započne s postupkom prodaje, ista će biti javno objavljena i dostupna svim zainteresiranim potencijalnim kupcima, a sve sukladno odredbama Stečajnog zakona", najavljuje stečajni upravitelj Mikić.
Damir Mikić kaže da postoji interes investitora za kupnju robnih kuća u Ilici i na Kvaternikovom trgu: "Kroz čitavo trajanje postupka iskazivan je interes za kupnju ovih robnih kuća od različitih zainteresiranih kupaca te stečajni upravitelj pretpostavlja, kada se s postupkom prodaje započne, da će se svi zainteresirani uključiti u postupak javne prodaje."
Stečajni upravitelj također napominje da je potraživanje Croatia osiguranja od devet milijuna kuna, zbog kojeg je Trgovački sud odredio prodaju dviju preostalih robnih kuća, minorno prema drugim vjerovnicima. "Tražbina Republike Hrvatske, koja također ima status razlučnog vjerovnika kao i Croatia osiguranje d.d., iznosi oko 70 milijuna kuna glavnice, a tražbine više stotina stečajnih vjerovnika koje nisu podmirene iznose cca 100 milijuna kuna", kaže Damir Mikić, odvjetnik i stečajni upravitelj Name.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati