ČAK TREĆINA osnovnoškolske djece ima prekomjernu tjelesnu masu i pretila je, pokazala je desetogodišnja analiza, koja je obuhvatila više od 100 tisuća djece u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a stanje se pogoršalo od početka pandemije covida-19. Rezultat je to istraživanja koje su proveli Luka Androja voditelj studija Sportski menadžment na Veleucilistu Aspira u Splitu i suradnici, a objavljeno je 22. prosinca 2023.

Istraživači su analizirali podatke prikupljene prilikom pregleda djece prije upisa u prvi razred osnovne škole te u petom i osmom razredu – ukupno 103.804 djece. Analizirana su sva djeca osnovnoškolskog uzrasta Splitsko-dalmatinske županije koja su bila na pregledu od 2012. do 2022. godine. U gradskim područjima živjelo je 67% uključene djece, dok ih je 33% živjelo u seoskim područjima. Analizirane podatke prikupila je Služba za školsku i adolescentnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Valja napomenuti da je Splitsko-dalmatinska županija najveća županija na jugu Hrvatske i druga najveća u državi po broju stanovnika i površini.

Mogući uzroci rasta tijekom pandemije

Među analiziranom djecom 3% ih je bilo pothranjeno, 66% je imalo zdravu tjelesnu masu, a 30% je imalo prekomjernu tjelesnu masu i pretilost. Kod prvašića je povećana tjelesna masa zabilježena češće u gradskim područjima, dok je u ruralnim područjima takav rezultat češće zabilježen u starijim razredima osnovne škole. Većina učenika (52%) bila je tjelesno neaktivna. Veća tjelesna masa bila je povezana s manjom tjelesnom aktivnošću.

Tijekom pandemije covida-19 indeks tjelesne mase učenika se povećao, osim kod djevojaka u osmom razredu. Čak 93% prvašića bilo je tjelesno neaktivno u pandemiji.

Slika 1. Trend indeksa tjelesne mase među djecom prvog razreda osnovne škole

Slika 2. Trend indeksa tjelesne mase među djecom petog razreda osnovne škole

Slika 3. Trend indeksa tjelesne mase među djecom osmog razreda osnovne škole

Mogući uzroci pada prije pandemije

Kad se pogledaju krivulje na grafovima trendova indeksa tjelesne mase analizirane djece, na prvoj slici može se vidjeti trend smanjenja prije pandemije među prvašićima. Autori navode da za to može postojati više objašnjenja. Sustavni pregled literature, koji je uključio 103 istraživanja na gotovo pola milijuna djece u dobi od 2 do 13 godina u 28 europskih zemalja od 1999. do 2016., pokazao je da je učestalost prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u dječjoj dobi vrlo visoka, no trendovi su se stabilizirali u većini europskih zemalja. To je istraživanje također upozorilo kako je sve veća učestalost dječje debljine u nekim mediteranskim zemljama zabrinjavajuća.

Nadalje, autori podsjećaju da je u ljeto 2018. Hrvatska ostvarila najveći sportski rezultat u povijesti osvojivši drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu u nogometu u Rusiji. Autori pretpostavljaju da je zbog uspjeha hrvatskog tima u 2018. godini došlo do povećanja broja djece koja su se upisala u sportske klubove.

Mogući uzroci razlike između dječaka i djevojčica

Blago povećanje trenda indeksa tjelesne mase među dječacima petog razreda autori objašnjavaju time što dječaci te dobi možda zamjenjuju tjelesnu aktivnost s više vremena ispred ekrana i igranjem videoigara. Djevojčice, pak, stječu percepciju tjelesne slike u dobi od 9 do 12 godina. Istraživanja pokazuju da djevojčice žele vitkiju figuru od dječaka. To bi mogao biti razlog razlika između djevojčica i dječaka.

Ovo istraživanje ukazuje na potrebu za boljom suradnjom između sportskog i zdravstvenog sektora. Autori predlažu da se izvannastavne sportske aktivnosti uključe u školski uspjeh kako bi se dodatno potaknulo djecu da se bave tjelesnom aktivnošću. U sportske organizacije treba usmjeriti više sredstava, osobito u školski sport, kako bi se potaknuo zdrav način života. Potrebno je poticati i stvarati uvjete da se što više djece uključi u sustav vježbi u odgojno-obrazovnim ustanovama. Također su važne aktivnosti izvan škole, kao što su izviđači, koji za djecu organiziraju izlete u prirodu i potiču druženje, obrazovanje, zaštitu okoliša, razvoj djece i stvaranje zdravih životnih navika.

Svjetska zdravstvena organizacija u svibnju 2021. upozorila je kako bi pandemija covida-19 mogla pogoršati jedan od najozbiljnijih zdravstvenih trendova u Europi – sve češću pretilost u dječjoj dobi. Istraživanje koje su proveli Luka Androja i suradnici pokazuje da su te bojazni bile opravdane. Poticanje zdravih navika, važnosti bavljenja tjelesnom aktivnošću i konzumiranja zdrave hrane među djecom iznimno je važno, a roditelji bi u tome djeci trebali biti primjer.

Savjeti za sprječavanje pretilosti kod djece

Savjeti za sprječavanje pretilosti u sve mlađoj dobi uključuju sljedeće: jesti barem pet porcija voća ili povrća dnevno, smanjiti unos soli i šećera, ograničiti slatkiše i gazirane napitke, smanjiti unos namirnica koje su bogate energijom i loših nutritivnih vrijednosti, kao što su čips i slične grickalice, smanjiti unos zasićenih masnih kiselina, u prehranu uključiti što više proizvoda od punog zrna, bijelo meso i ribu, izbjegavati jesti prženu hranu i potaknuti djecu na barem 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno.

**Prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med. zaposlena je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Voditeljica je Centra za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljenu na dokazima. Utemeljila je hrvatski ogranak ugledne, neovisne svjetske organizacije Cochrane posvećene promociji medicine utemeljene na dokazima, koja joj je 2017. i 2020. dodijelila nagrade. Autorica je više od 250 znanstvenih radova objavljenih u svjetskim časopisima. Uvrštena je među 1% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu prema neovisnoj listi koju izrađuju znanstvenici američkog Sveučilišta Stanford.