HRVATSKI ekonomski analitičari smatraju kako će nacionalna ekonomija i u 2024. godini ostati posve ovisna o gospodarskim kretanjima unutar Europske unije, kao i geopolitičkim okolnostima poput rata u Ukrajini. Stanje se može pogoršati dođe li do nove krize ili rata u regiji, odnosno do veće krize unutar EU i eurozone.

"Ne možemo očekivati neki veći korak unaprijed"

"Ako sve ostane kao što je sada, uz sve nesreće koje ima Ukrajina, nekog posebnog pomaka neće biti ni u našem gospodarstvu. Europska unija je u stagnaciji i ne možemo ni mi očekivati neki veći korak naprijed. Doduše, Hrvatska ni nema mogućnosti upravljati svojom ekonomijom, dok je turizam došao do svog maksimuma", kaže za Index dr. Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu.

Jednako razmišlja i dr. Luka Brkić, profesor ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti: "Nastavak geopolitičkih preslagivanja, pri čemu ne mislim samo na Ukrajinu nego i na Bliski istok i odnose na Pacifiku, mogu utjecati na ekonomsku stabilnost EU. Pri tome treba napomenuti kako se eurozona slabije tehnološki razvija od svih svojih konkurenata, dok Hrvatska sa svojim strukturnim problemima i nedostatkom reformi ima dodatne probleme. Vrijeme je izazovno i nema mjesta optimizmu."

Porast bruto društvenog proizvoda neće biti značajan, smatraju ekonomisti s kojima je razgovarao Index.

Ekonomski analitičar dr. Damir Novotny napominje da "trend nije tako loš jer se hrvatska ekonomija sada napaja iz europskih fondova". "Oni su glavni pokretači rasta BDP-a i zapošljavanja i tako će ostati u 2024. godini. Je li to dugoročno, teško je reći, ali u tom periodu će se održati. Trend će se nastaviti i na tržištu rada kroz građevinski sektor jer ti poslovi traju dugo, imamo efekt "grude snijega" koji dugo djeluje. Što će biti nakon toga, ne znamo, ali tu je i pozitivan efekt ulaska u eurozonu", smatra Novotny.

"Stagnacija nas najviše brine"

Ipak, Novotny kaže da rast BDP-a neće biti veći od dva posto: "Potreban nam je veći rast, ovo je stagnacija koja nas najviše brine." Ekonomist Ljubo Jurčić također "očekuje prirodnu stopu rasta od oko dva posto". 

"Takav rast proizlazi iz bogatog okruženja, Europe, iz borbe ljudi za dohodak, jer ljudi ne rade za BDP, nego za sebe, kao i zbog prirodnih bogatstava koje imamo. Kad se sve to složi, imamo rast dva do tri posto. Iduća godina bit će bliže dva posto, u što sam uračunao i novac Nacionalnog programa otpornosti", napominje Jurčić i dodaje da se kapaciteti u građevinarstvu i drugim sektorima koji bi mogli utjecati na porast BDP-a neće povećavati, dok će inozemne investicije, poput najnovije u Osijeku, povećati financije zemlje investitora, a ne Hrvatske.

S minimalnim porastom BDP-a suglasan je i dr. Mladen Vedriš: "2024. bit će godina statusa quo. Porast BDP-a od dva-tri posto, s porastom kamata na javni dug koji imamo, znači da smo 'close to zero'. Ne možemo reći da nas čeka godina oporavka." 

"Službene projekcije pokazuju da će stopa rasta u 2024. godini biti niža od one u 2023. godini", potvrđuje dr. Luka Brkić te kaže: "Ne vidim tu razloga za čuđenje. Bez obzira na priče o eurozoni i Schengenu, Hrvatska ne uspijeva prebaciti stopu rasta od tri posto BDP-a i nameće se pitanje zašto je tako ako imate rekordnu turističku sezonu, koja je nadmašila referentnu 2019. godinu. Očiti su strukturni problemi i neravnoteže koje onemogućuju stope rasta koje bi trebale biti šest-sedam posto godišnje želimo li u sljedećih deset godina dostići prosjek EU."

Dr. Brkić kaže da je loše što je udio turizma u BDP-u dvadeset posto te "kako hrvatskom gospodarstvu nedostaje proizvodnja, izvoz i produkcija visoko inovativnih i konkurentskih proizvoda".

Financijski analitičar Hrvoje Japunčić objašnjava uzroke rasta i pada BDP-a. "U proteklim godinama porast BDP-a bio je primarno rezultat smanjenja kamatnih iznosa javnog duga, korištenje europskih fondova, prodaje zemljišta za potrebe nekretninskih projekata, kao i značajnih dotacija-transfera građana iz inozemstva. Sve to omogućavalo je pozitivne trendove i ostvarenja te je za očekivati da ćemo svjedočiti i nadalje utjecajima europskih fondova, transfera građana iz inozemstva, dok će negativno utjecati porast kamatnih stopa. Približavamo se i aspektu iskorištenosti prostora, posebice za nekretninske projekte. Vanjskotrgovinski partneri - pri tome ističem najbitnije: Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija, BiH - barem u prvoj polovici godine neće biti kotač 'zamašnjak', dok je za očekivati da će turizam imati velike faktore neizvjesnosti, posebice zbog politika cijena i drugih faktora. U konačnici, očekujem rast BDP-a, ali na razinama inflacijskih pokazatelja", objašnjava Japunčić.

"Inflacija će biti veća nego drugdje"

Dobrih vijesti nema ni na temu inflacije. Ona će se po mišljenju stručnjaka smanjiti, ali bit će veća nego u drugim zemljama eurozone.

"Cijene hrane će se stabilizirati na europskom nivou. Kod nas ne još jer mi nemamo svoju hranu koju proizvodimo, pa nastaje trgovačka inflacija. U Europi – ako ne bude novih incidenata – hrana će pojeftiniti", kaže Ljubo Jurčić i dodaje: "Inflacija je povezana s cijenama nafte i plina – europske zemlje imale su rast inflacije zbog poskupljenja tih energenta, ali sada imaju brži pad inflacije jer su energenti pojeftinili. Kod nas su cijene nafte i plina kompenzirane, pa zbog toga inflacija sporije opada. Zadrži li se cijena barela nafte na 80 dolara, europske zemlje neće osjećati inflatorne pritiske jer su to već ugradile u cijene 2023. godine."

Analitičar Novotny drži kako bi inflacija u Hrvatskoj bila veća da nije u eurozoni: "Unatoč brojnim suprotnim mišljenjima, jasno je da bi inflacija da nismo u euru bila veća. Recimo, petnaest posto godišnje, kao u Srbiji."

"Smanjenje inflacije kod nas možda možemo očekivati, a možda i ne. Europska središnja banka radi na snižavanju inflacije, dok hrvatska vlada svojim intervencijama i fiskalnim intervencijama utječe na porast cijena. Osim toga, turistička sezona uvijek utječe na porast cijena zbog pojačanje potražnje koju domaća industrija ne može zadovoljiti. Održavat ćemo relativno visoke stope inflacije, više od europodručja", komentira Damir Novotny.

"U 2024. godini nećemo imati ciljanu stopu inflacije od dva do dva i pol posto, a nije ni jasno iz koje teorije proizlazi kako je to optimalni cilj kada se radi o inflaciji. Inflacija u Hrvatskoj imat će jednu od viših stopa u eurozoni", napominje dr. Luka Brkić.  

Dr. Mladen Vedriš ima drugačija očekivanja: "Što se tiče inflacije, možemo očekivati njezino smirivanje. Ali hrvatski problem je malo dublji jer on pogađa ljude niske kupovne moći s malim plaćama i mirovinama. Inflacijom u Hrvatskoj su u protekle dvije godine najviše pogođeni proizvodi koji su vezani uz naše življenje – hrana, piće, režije. Udar inflacije je selektivan, najviše pogađa najsiromašnije građane. Realna inflacija treba se gledati kroz cijene hrane, energije i drugo što je 'na prvoj liniji'".

"Plaće bi mogle porasti radi izbora"

"Hrvatski problem je niska struktura osobnih dohodaka sa strukturom zaposlenih s malim plaćama. Izuzetak su IT sektor ili financijski sektor", objašnjava Vedriš i kaže da nas u 2024. očekuje "neodlučna utakmica" koja se tiče rasta plaća.

"Vlada će preko svojih instrumenata i poticaja spriječiti daljnju eroziju plaća i mirovina s obzirom na izbornu godinu, ali ne vjerujem da će kompenzirati dio gubitaka koje smo svi doživjeli u protekle dvije godine", tumači Mladen Vedriš. "Ne mislim da će u sljedećih šest mjeseci, koliko je sagledivo, doći do pada plaća, ali nisam optimist što se tiče rasta", jasan je Vedriš.

Da će plaće u javnom sektoru porasti zbog politike, kaže i Ljubo Jurčić. "Porast plaća i mirovina moguć je ako se kapitalne investicije plaćaju europskim novcem, a ne državnim proračunom. Tada se mogu malo povećati mirovine i plaće u državnoj i javnoj službi, a taj rast bi bio možda jedan posto", objašnjava dr. Ljubo Jurčić. 

O rastu plaća teško je precizno govoriti, kaže Damir Novotny. "Ne možemo točno predviđati zbog sive ekonomije koju vidimo po potrošnji. Potrošnja u nas rasla je tri posto iznad inflacije dok je u Njemačkoj padala na prve znakove inflacijskih kretanja. Kod nas imamo učinak rastuće domaće potražnje i potrošnje. Naravno, kako je novac raspoređen – neki imaju, drugi nemaju – problem je socijalnih politika", napominje dr. Novotny.

Inflacija uvijek pobjeđuje rast plaća, smatra ekonomist Luka Brkić. "Povijesno gledano, inflacija je uvijek bila pobjeđivala rast plaća i mirovina. Realna kupovna moć pada, a ni porast BDP-a ne bi uzrokovao bolji standard građana ove zemlje jer se on ne prelijeva u njihov standard. Neće biti lakše živjeti u 2024. nego što je danas", objašnjava dr. Brkić.

Analitičar Hrvoje Japunčić smatra da bi plaće mogle porasti zbog utjecaja eurozone, ali i nedostatka radne snage.

"Što se tiče kretanja politika dohodaka, svjedočit ćemo utjecajima dvaju osnovnih trendova - povećanja minimalnih zakonskih dohodaka i općenitosti praksi da je u svim zemljama koje su uvele euro kao valutu u razdobljima poslije uvođenja dolazilo do povećanja dohodaka. Ono što je problematično u Hrvatskoj je što će povećanje dohodaka biti izvorišno iz nedostatka radne snage, a ne zbog ozbiljne reforme ukupnih troškova dohodaka ili povećanja produktivnosti", kaže Japunčić i iznosi konkretnu procjenu: "Svjedočit ćemo prosječnom porastu dohodaka u rasponu od četiri do osam posto, što će u paritetu kupovne moći u odnosu na inflacijske segmente ipak dovesti do barem malog povećanja osobnih životnih standarda."

Za mirovine nema tako optimistična predviđanja, ali očekuje kako će zakonom predviđena usklađivanja mirovina pratiti inflaciju te mogućnost dobivanja "13. mirovine".

"Kamatne stope trebale bi ostati u granicama normale"

Dobra vijest je što bi kamatne stope na kredite trebale ostati u granicama normale, kažu Indexovi sugovornici.

"Kreditne stope neće rasti. Ona bi trebale biti iznad inflacije, ali bile su ispod – inflacija je bila deset-dvanaest posto, a kamatne stope dva-tri posto ako gledate Europsku središnju banku. To je povezano s investicijskom i osobnom potrošnjom koje padaju u inflaciji pa Europska središnja banka povećava kreditne stope da pokaže da nešto radi i da zadovolji ortodoksne ekonomiste. Dizanje kreditne stope iznad inflacije nije bilo moguće jer bi to bilo suludo, a i pokazalo se kako inflaciju nije uzrokovala potrošnja, nego promjene dobavnih pravaca i geopolitički razlozi", kaže profesor Jurčić.

"S kamatama neće biti problema jer je pozicija Hrvatske sada bolje nego što je bila zbog toga što je središnja banka prije eura imala znatno veće obavezne rezerve nego što postoje u eurozoni. Stoga monetarna transmisija u Hrvatskoj preko kamatnjaka ide drukčije nego u drugim ekonomijama, ali ona je rezultat specifičnosti trenutka ulaska u euro. Taj efekt će se kroz godinu-dvije ispuhati", objašnjava dr. Luka Brkić.

S time se slaže i analitičar dr. Damir Novotny: "Kreditne stope će stagnirati, možda čak i padati." Prema mišljenju ekonomista, Hrvatsku u 2024. ne očekuje ekonomski tsunami, ali ni bolji život – ne bude li nepredviđenih oluja.

"Mi smo kao ljuska na moru. Ako bude mirno, nećemo se razbiti. Europa stagnira, SAD se razvija na ratnoj proizvodnji, a to radi i Rusija", zaključno poručuje dr. Ljubo Jurčić.