PREMA podacima o kvaliteti zraka Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, zrak na tri mjerne postaje u Zagrebu danas je loše kvalitete, a na jednoj čak vrlo loše. Tako je na mjernoj postaji ZAGREB-1 (smještenoj blizu koncertne dvorane Vatroslav Lisinski) razina štetnih čestica PM 2.5 iznosila 44.10, na postaji ZAGREB-2 (smještenoj na području Dubrave) 37.79, a na postaji ZAGREB-4 (smještenoj blizu Arena centra) 39.33.

Zrak je vrlo loše kvalitete na mjernoj postaji ZAGREB-3 (smještenoj kod Dugava) s razinom štetnih lebdećih čestica od 50.52. 

S obzirom na to da je jutros došlo do odrona smeća na Jakuševcu, drugi put u manje od mjesec dana, upitali smo atmosferskog fizičara Branka Grisogona i profesora na zagrebačkom PMF-u je li današnja loša kvaliteta zraka na nekim područjima Zagreba (odnosno vrlo loša na istočnom dijelu Novog Zagreba) povezana s događajima na odlagalištu otpada. 

"Svaka fizička ili kemijska aktivnost dodatno pojačava stvaranje onečišćujućih čestica u zraku"

"Da, povezano je. Ali ne kao jedan, isključiv uzrok. Znamo da je odlagalište Jakuševec izvor jakog zračnog i ostalog onečišćenja. Pripadne koncentracije jakog zračnog onečišćenja bitno se povećavaju za tip današnjeg meteorološkog vremena", kazao je Grisogono. 

"Naime, za vedrih i hladnih noći, stvara se jako stabilan atmosferski granični sloj koji je plitak i ima vrlo slabu turbulenciju te slab vjetar, tj. provjetravanje, što onda uzrokuje značajno veće koncentracije zračnog onečišćenja, mnogo veće nego što je uobičajeno", dodaje. 

"Povećana razina štetnih čestica je sigurno povezana s odlagalištem na Jakuševcu i okolnim prometom. Odlagalište otpada je samo po sebi izvor zračnog onečišćenja pa stoga i sitnih čestica PM 2.5, a vjerojatno i krupnijih. Stoga je razumno pretpostaviti da svaki odron, svaka fizička ili kemijska aktivnost dodatno pojačava stvaranje onečišćujućih čestica u zraku", objašnjava atmosferski fizičar. 

Što su lebdeće čestice PM 2.5?

U Hrvatskoj s onečišćenjem zraka najviše problema imaju veći gradovi poput Zagreba, Pule, Osijeka i Slavonskog Broda koji se nalazi nedaleko od rafinerije u Bosanskom Brodu. Brojna istraživanja utvrdila su da su među onečišćenjima u zraku najopasnije lebdeće čestice, osobito one manje od 2.5 mikrometara (PM 2.5), koje prodiru duboko u pluća i ondje se zadržavaju, te ozon i spojevi dušika NOx. 

Najopasnije je onečišćenje lebdećim česticama - smjese čvrstih tvari i kapljica. Neke čestice emitiraju se izravno, a druge nastaju kada onečišćenje emitirano iz različitih izvora međusobno reagira u atmosferi. Lebdeće čestice pojavljuju se u širokom rasponu veličina.

Utjecaj na zdravlje

One manje od 10 mikrometara u promjeru (manje od širine jedne dlake ljudske kose), toliko su male da se mogu probiti u pluća, gdje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene tegobe. Glavni izvori finih čestica su motorna vozila, termoelektrane, loženje drva i ugljena u individualnim ložištima, šumski požari, spaljivanje poljoprivrednih površina, neki industrijski procesi i svi ostali procesi sagorijevanja. 

Lebdeće čestice manje od 10 mikrometra (PM10) udišu se zajedno sa zrakom i prodiru duboko u pluća. Na taj se način mnoge kemikalije opasne po ljudsko zdravlje prenose do unutarnjih organa. Otkrivena je snažna povezanost između onečišćenja s PM10 i većinom bolesti organa za disanje, bolesti srca, a posljedično i povećanom smrtnošću.