HRIPAVAC se širi Hrvatskom, najviše zaraženih je u Zagrebu i Splitu. Mnogi su mislili da je ta bolest iskorijenjena, ali čini se da ipak nije. Epidemiolozi kao jedan od razloga navode pad procijepljenosti.

Bernard Kaić, specijalist epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. rekao je kako je svakog dana sve više i više oboljelih te da je jučerašnja brojka bila 1230. Dodao je i kako u zadnjih 40 godina, od 1980., nisu imali tako puno oboljelih.

"Zabrinjavajuće je što tako velik broj oboljelih povećava šansu da se zarazi novorođenče ili dojenče koje još nije cijepljeno jer za njih bolest može biti teška, pa čak i smrtonosna", rekao je za HRT. Istaknuo je i kako je najviše oboljelih u dobi od 10 do 14 godina. 

Bolest ima tri stadija

Tatjana Petričević Vidović, voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, istaknula je kako su adolescenti uglavnom procijepljeni te da kod njih hripavac nije toliko opasan, a i komplikacije su rijetke. 

"Bolest ima tri stadija. U početnom stadiju su opći simptomi - povišena temperatura, šmrcanje. U drugom stadiju se javlja naporan, iscrpljujuć kašalj, često se javlja po noći sa snažnim udahom - hripom i može biti popraćen povraćanjem. Zatim slijedi treći stadij, stadij oporavka, koji može trajati tjednima, pa i mjesecima", istaknula je. 

Ivić: Razlozi epidemije su koronamjere i loša procijepljenost

Ivo Ivić, infektolog i bivši šef Klinike za infektologiju KBC-a Split, rekao je kako ovo nije neočekivano. 

"Nakon nekoliko godina mjera izolacija koje smo provodili, zaštite prijenosa respiratornih infekcija, nakupila se populacija mladih i djece koji se nisu prokužili jer su nosili maske i bili kod kuće i, kad smo se otvorili, krenulo je širenje. To je prvi razlog. Drugi razlog je neprocijepljenost ili loša procijepljenost, što nas čini osjetljivijima", rekao je.

Zakonska regulativa

Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva, rekla je kako se u ovom trenutku ne razmišlja o promjeni zakonske regulative. 

"Sadašnji zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno kaže kakve su obaveze u kalendaru cijepljenja i za sve roditelje i skrbnike koji ne provode imunizaciju malodobne djece određuje i sankcije. Ali uvijek mislimo kako je bolje ne koristiti represivne mjere, već edukaciju", rekla je, dodavši kako necijepljenje djece ulazi u kategoriju kršenja dječjih prava.

"Ustavni sud 2014. donio je odluku kojom je odbacio prijedlog za ocjenu ustavnosti obvezne imunizacije, a u rješenju je naglasio stav Ministarstva zdravstva - da je pravo djece na zdravlje više od prava roditelja na donošenje nekih slobodnih odabira", istaknula je Portolan Pajić.

Kome se preporučuje cijepljenje

Cijepljenje se preporučuje svima prema programu cijepljenja, trudnicama, ali bilo bi dobro da se cijepe i ukućani djeteta mlađeg od godine dana koje nije stiglo primiti tri doze, kako bi se smanjio rizik da se to malo dijete zarazi, istaknuo je Kaić.