U ZADNJE tri godine dogodili su se veliki ekonomski šokovi, kako za kompanije, tako i za građane. Pandemija, inflacija, rat u Ukrajini i velik rast cijena nekretnina zahtijevali su korjenite promjene u ponašanju i planiranju kućnih budžeta.

Pandemijska 2020. je lockdownima, trgovinskim barijerama i ostalim restrikcijama na kretanje, rad i potrošnju dovela do naglih odstupanja u navikama vezanima za štednju i potrošnju jer se zbog zatvaranja brojnih djelatnosti novac nije imao gdje trošiti pa je narasla štednja kućanstava.

Rast inflacije u drugoj polovini 2021. i tijekom 2022., posebice cijena hrane i goriva, djelovao je suprotno te natjerao ljude da više troše, a manje štede. S ta dva glavna faktora, pandemijom i inflacijom, povezan je splet brojnih događaja koji su djelovali na sklonost potrošnji i štednji.

Realne plaće padale u 2022.

Na rast ukupne potrošnje zadnjih godina nije djelovala samo inflacija nego i prilično jak rast plaća. U godinama niske inflacije (do 2 posto) rast potrošnje kućanstava primarno je indikator rasta standarda. Razumljivo, što ljudi ostvaruju veće prihode, to više i troše.

Ali visoka inflacija, koja je prema kalkulatoru inflacije Državnog zavoda za statistiku od siječnja 2021. do prosinca 2022. kumulativno iznosila 19.1 posto, mijenja gotovo jednoznačnu vezu između ukupne potrošnje i rasta standarda.

Naime, rast cijena u 2022. nije samo poništio rast plaća nego i smanjio realne plaće unatoč nominalnom rastu. U prosincu 2022. plaće su bile veće 8.2 posto u odnosu na prosinac 2021., ali je zbog rasta cijena realna prosječna plaća u Hrvatskoj bila 4.3 posto niža u istom razdoblju.

Ukupna potrošnja kućanstava u Hrvatskoj jako je narasla zbog rasta cijena i plaća

Ukupna potrošnja kućanstava u Hrvatskoj 2022. iznosila je 51.2 milijarde eura, 28 posto više nego prije 2019. kada je iznosila 40 milijardi eura. Mjereno po stanovniku, 2019. je ukupna potrošnja iznosila 9830 eura po stanovniku, a 2022. 13.100 eura.

Hrvatska je pri vrhu EU, a veći rast ukupnih troškova kućanstva imale su Bugarska (34.03 posto), Litva (33.79 posto), Estonija (31.16 posto), Rumunjska (30.4 posto) i Latvija (28.63 posto). S druge strane, najmanji je rast zabilježen u Španjolskoj (7.26 posto), Italiji (8.14 posto) i Francuskoj (8.28 posto).

Iz rasta potrošnje kućanstva na razini svih država EU vidljivo je da je veći rast bio u državama koje su imale veći rast cijena, na istoku EU. Iznimka je Mađarska, koja je dugo imala najveći rast cijena hrane u EU i jednu od većih stopa inflacije, ali je zabilježila puno manji rast ukupne potrošnje kućanstava.

S obzirom na to da je rast potrošnje "umjetno" napuhan rastom cijena, za očekivati je da zemlje s većom stopom inflacije bilježe veći rast ukupnih troškova kućanstava. Iznimke kao što je Mađarska mogu se objasniti nedovoljno snažnim rastom dohodaka (primarno plaća) u razdoblju 2019.-2022., koji nije mogao pratiti rast cijena.

Hrvati zbog rasta cijena manje štede

Za rast ukupnih troškova kućanstava od 2019. do 2022. postoje dva temeljna razloga - rast plaća/zaposlenosti i rast cijena. Ali plaće nisu jedini izvor prihoda kućanstava, posebno u Hrvatskoj. Naime, Hrvatska je specifična po tome što ima neobično velik broj apartmanskog smještaja u broju ukupnih turističkih kreveta, a s obzirom na to da turizam čini velik dio ukupne ekonomije i da jako velik broj ljudi ostvaruje prihod od njega, snažan rast troškova ujedno je rezultat rasta cijena turističkog smještaja 2021. i 2022.

Ipak, postoji još jedan indikator koji može utjecati na godišnje varijacije ukupne potrošnje kućanstava, a to je štednja, odnosno stopa štednje kućanstava. Povećana potrošnja može nastati i zbog pada stope štednje, a upravo se to dogodilo u Hrvatskoj.

2022. kućanstva u Hrvatskoj imala su jednu od najmanjih stopa štednje u EU od 6.39 posto. Manja je samo u Slovačkoj (5.27 posto), Litvi (4.85 posto), Latviji (3.48 posto), Estoniji (0.15 posto), Poljskoj (-0.77 posto) i Grčkoj (-4.03 posto).

Prije pandemije i ostalih ekonomskih šokova u 2020., 2021. i 2022. stopa štednje kućanstava u Hrvatskoj iznosila je 8.82 posto. U pandemijskoj 2020. narasla je na 13.21 posto, kad su i sve ostale države bilježile velik rast štednje zbog nemogućnosti potrošnje (politike lockdowna), ali se 2022. zbog velikog rasta cijena spustila na 6.39 posto.

Velik broj država 2022. godine imao je veću stopu štednje nego 2019. - kućanstva u Njemačkoj, Nizozemskoj, Luksemburgu, Francuskoj, Češkoj, Austriji, Sloveniji, Belgiji, Danskoj, Irskoj i na Cipru. Općenito u EU najviše štede kućanstva u Njemačkoj (19.91 posto) i Nizozemskoj (19.44 posto).

Rast troškova kućanstava bio bi dobra vijest u normalnim vremenima, ali rast cijena to mijenja

Rast/pad stope štednje i ukupnih troškova jedan je od indikatora rasta/pada ekonomskog standarda stanovništva u normalnim vremenima, ali oboje može puno ovisiti o kulturološkim i drugim faktorima. Zbog toga se gledaju ponajviše zbog trenda, a ne kao usporedba između različitih zemalja.

Ali i potrošnju i štednju 2022. narušavala je inflacija, odnosno velik rast cijena. Kada ljudi očekuju da će se rast cijena nastaviti, više su voljni trošiti odmah umjesto štedjeti za budućnost. To ne vrijedi kod svakodnevnih potrošačkih dobara kao što je hrana, ali ako se očekuje rast cijena proizvoda kao što su automobili, namještaj, bijela tehnika itd., onda je izglednije da će ljudi požuriti s kupnjom.

Ukupna potrošnja raste zbog toga što se iste stvari moraju više platiti, ali i zato što se kupuje više uslijed očekivanja nastavka rasta cijena. Štednja opada jer čemu štedjeti ako će se vrijednost novca postepeno smanjivati zbog rasta cijena.

Cijene će nastaviti rasti, ali manje nego prije

Pandemijske 2020. zbog lockdowna se nije moglo slobodno trošiti, a i države su iz proračuna dijelile novac građanima. Ta nagomilana štednja se tijekom 2021. i 2022. "otpuštala", a istodobno je zbog rasta cijena postojao poticaj da se ušteđeno što prije potroši kako se ne bi obezvrijedilo visokom inflacijom.

Stopa inflacije 2023. pada u odnosu na 2022. Izbjegnut je najgori scenarij - nastavak rasta inflacije uz nastanak krize, odnosno stagflacija. U rujnu je inflacija u odnosu na isti mjesec 2022. EU iznosila 4.9 posto, Hrvatskoj 6.7 posto. Kroz 2024. će rast cijena ostati povišen, iako bi trebao biti manji nego ove i prošle godine. Inflacijski pritisci na kućne budžete još nisu nestali.