ZABORAVITE Vezuv, najpoznatiji aktivni vulkan u Italiji, koji je uništio Pompeje 79. godine. Najopasnija vulkanska prijetnja u Italiji trenutno je ona za koju vjerojatno nikada niste čuli: Campi Flegrei ili Flegrejska polja.

Ova neupadljiva ravnica, koja se proteže 200 kilometara ispod Napuljskog zaljeva i otoka Capri i Ischia do predgrađa grada Napulja, ogromna je kaldera ili depresija koju je ostavio supervulkan prije nekih dva milijuna godina, piše CNN.

Sada je na tom mjestu više vulkana koji su aktivni već 39.000 godina, a mnogi leže pod vodom. Također je prošaran vilama, selima i trgovačkim centrima te je dom za 800.000 ljudi. Tu se nalazi i bolnica u izgradnji. Više od 500.000 stanovnika živi u onome što je talijanska agencija za civilnu zaštitu nazvala "crvenom zonom", području koje obuhvaća 18 gradova koji su u najvećem riziku u slučaju erupcije. Još tri milijuna stanovnika Napulja živi neposredno izvan istočnog ruba kaldere, prema agenciji za civilnu zaštitu.

Samo u kolovozu preko 1000 potresa

Posljednja velika erupcija Campi Flegreija bila je 1538. godine i stvorila je novu planinu u zaljevu. Seizmička aktivnost u tom području intenzivirala se od prosinca 2022. godine, prema talijanskom Nacionalnom institutu za geofiziku i vulkanologiju (INGV), a stručnjaci strahuju da bi se vulkan mogao ponovno probuditi nakon što je generacijama mirovao.

Gusto naseljeno područje, manje od 50 kilometara od Vezuva, podložno je seizmičkom fenomenu poznatom kao bradiseizam, definiranom ciklusima izdizanja i postupnog spuštanja tla. Posljednji put kada je regija iskusila takvu aktivnost bila je 1984. godine, kada se tlo podiglo 3.5 metara prije nego što se počelo lagano spuštati praćeno seizmičkom aktivnošću sličnom onome što se sada događa u tom području.

Trenutno u stanju pozitivnog bradiseizma, kada se tlo pomiče prema gore, cijela vulkanska zona također doživljava val potresa koji je stanovnike natjerao da sigurnost potraže na ulice. U rujnu je tu regiju pogodio najjači potres u posljednjih 40 godina, a nakon tog potresa magnitude 4.2 uslijedio je potres slične jačine samo nekoliko dana kasnije.

Do sada je u 2023. godini Campi Flegrei zabilježio više od 3450 potresa, od kojih se 1118 dogodilo samo u kolovozu. Prema podacima INGV-a, to je barem triput više nego prethodne godine. U listopadu se dogodilo više od 500 potresa, od kojih je najjači bio magnitude 4,0, nakon čega je uslijedilo desetak naknadnih potresa. Do početka svibnja potresi su gotovo svi bili ispod 3.0 magnitude, prema INGV-u.

Objavljen plan evakuacije

Mnogi stručnjaci smatraju da bi se lokalno stanovništvo trebalo bolje pripremiti za suočavanje s seizmičkom aktivnošću i mogućnošću erupcije. Dana 5. listopada državna agencija za civilnu zaštitu iznijela je ažurirani plan evakuacije, koji predviđa premještanje pola milijuna ljudi tijekom razdoblja od 72 sata na cestama za koje se mnogi mještani boje da neće moći prihvatiti tako intenzivan promet. Zadnji put je takav plan proučavan 2019. godine, kada se pokazalo da nedostaje plan evakuacije.

Voditelj INGV-a Carlo Doglioni dao je iskaz o potencijalnim ishodima seizmičke aktivnosti pred Povjerenstvom za okoliš talijanske vlade 28. rujna: "Postoje dva moguća scenarija u vezi s razvojem situacije u Campi Flegreiju: najbolji je da tekuća kriza bradiseizma završi kao što se dogodilo 1983. i 1984. godine, a najgora je erupcija slična onoj iz 1538. godine. To je evolucija koju ne znamo i koju pratimo".

Dr. Giuseppe De Natale, direktor istraživanja na INGV u Napulju, rekao je da je trenutni ciklus izdizanja povezan s pritiskom ispod površine kaldere: "Ne znamo točno dubinu porasta pritiska, mogla bi biti između nula i 3.5 kilometara".

Prema De Nataleu, postoje dvije hipoteze o tome što bi moglo uzrokovati trenutno povećanje seizmičke aktivnosti u Campi Flegreiju. Prva i potencijalno najopasnija mogućnost je da bi to mogao biti upad magme koja dolazi iz magmatske komore na oko osam kilometara dubine. Druga i vjerojatnija jest da postoji veliko ispuštanje plinova koje stvara magma iz duboke magmatske komore. Ispuštanje plina na spomenutoj dubini moglo je uzrokovati nestabilnost tla.

"Problem je kamenje. Plitke stijene ne mogu izdržati visoku razinu tlaka, pa ako se pritisak previše poveća, moglo bi doći do potpunog lomljenja stijena, što je općenito uzrok erupcije vulkana", rekao je De Natale.

Što razlikuje supervulkan od običnog vulkana?

Dr. Benedetto De Vivo, umirovljeni profesor geokemije na Sveučilištu u Napulju i stručnjak za bradiseizam, slaže se da krater ispušta plinove i ne misli da je uzdizanje tla samo posljedica aktivnosti magme. Te plinove, vjeruje, uzrokuje magma ispod kaldere koja se povlači, a ne uzdiže. No, rekao je da je nemoguće točno znati što se događa.

"Možemo koristiti statistiku za stvaranje modela, ali ne možemo predvidjeti prirodni proces jer ne znamo sve varijable u igri", rekao je De Vivo. Unatoč prigovorima lokalnog stanovništva da je bušenje moglo izazvati veću seizmičku aktivnost, De Natale je 2009. dobio odobrenje da vodi stručnjake za vulkane iz 18 zemalja u misiji bušenja probne rupe duboke 501 metar u kalderu kako bi se saznalo što se točno događa.

Međutim, Rosa Russo Iervolino, koja je u to vrijeme bila gradonačelnica Napulja, zaustavila je projekt bušenja prije nego što je započeo, navodeći zabrinutost za stanovništvo. Godine 2012., nakon što je napustila dužnost, novi gradonačelnik Luigi di Magistris nakratko je ponovno pokrenuo projekt, ali do tada je financiranje presušilo.

De Natale je rekao da nema plana za nastavak bušenja, a trenutna gradska vlada rekla je za CNN da postoje područja od veće zabrinutosti s proračunskog stajališta kada su u pitanju gradski projekti, uključujući razvoj boljih planova evakuacije za planinu Vezuv i Campi Flegrei.

Supervulkani su među tajnovitim i najmanje shvaćenim prirodnim prijetnjama na svijetu. Ono što razlikuje supervulkan od običnog vulkana je količina vulkanskog materijala koji je izbacio tijekom prošlih erupcija - odraz eksplozivne snage vulkana.

Supervulkan je onaj koji je izbacio više od 1000 kubičnih kilometara materijala i dosegao razinu osam - najveću prijetnju - na Indeksu eksplozivnosti vulkana ili VEI indeksu. Ovaj indeks mjeri koliko krhotina je izbačeno, na koju visinu i koliko dugo erupcija traje. Yellowstone, koji je eruptirao prije 2,1 milijun godina, bio je jedan od najvećih ikada poznatih erupcija. Najnovije erupcije drugih značajnih supervulkana, uključujući Long Valley u Kaliforniji, Tobu u Indoneziji i Campi Flegrei, bile su otprilike iste veličine.

Podignut stupanj upozorenja

Znanstvenici imaju 2000-godišnju evidenciju aktivnosti na Campi Flegreiju. Stupovi u rimskom Serapisovom hramu u gradu Pozzuoli usred kaldere, koji su iskopani u 18. stoljeću, pokazuju rupe koje su napravili mekušci, otkrivajući da su stupovi nekoć bili pod vodom. Podnožje hrama povezano je s morem nizom podzemnih tunela, a podizanje i spuštanje tla uzrokovano bradiseizmom rezultiralo je podizanjem vode, a zatim istjecanjem iz strukture, što je omogućilo promatranje seizmičkog fenomena tijekom vremena.

Regionalna vlada označila je 2016. godine područje Campi Flegrei "žutim" u svom sustavu upozorenja, drugom od četiri razine koje se kreću od zelene do crvene kako bi ukazale na opasnost za stanovništvo od pomicanja tla.

Talijanska agencija za civilnu zaštitu rekla je u listopadu da će označiti neke dijelove područja sljedećom razinom, narančastom, s obzirom na intenzitet nedavne aktivnosti. INGV sada mora potpisati promjenu razine, što se i očekuje jer je izvorno podnio zahtjev agenciji za civilnu zaštitu za premještanje. Podizanje razine na narančasto omogućit će agencijama za civilnu zaštitu da lakše evakuiraju područje najosjetljivije na učinke bradiseizma i potresa i da zaštite najugroženiju populaciju.

Očekuju se novi potresi

Tijekom sastanka s agencijom za civilnu zaštitu i vladom 7. studenog, INGV je također utvrdio da se 15.000 zgrada, uključujući 125 škola i drugih akademskih ustanova, nalazi u visokorizičnom području. Direktiva će biti objavljena 27. studenog u kojoj će biti naveden novi protokol za evakuacije, vježbe i potencijalno privremeno premještanje nekih institucija iz tog područja dok se trenutni ciklus bradiseizma ne smiri.

Dijelovi vulkana mogli bi slabiti zbog učinaka bradiseizma, navodi se u radu objavljenom u znanstvenom časopisu Communications Earth & Environment u lipnju. Ali situacija je i dalje nepredvidiva, kažu stručnjaci.

"Ono što očekujemo ovisi o tome hoće li se tlo nastaviti dizati. Ako se nastavi kretati trenutnom brzinom, očekujemo da će broj malih potresa po danu tjednima varirati od samo nekoliko do  nekoliko stotina događaja, kao što se osjetilo sredinom kolovoza i krajem rujna", rekao je koautor studije Christopher Kilburn, profesor vulkanologije na University College London i dodao:

"Svi potresi veće magnitude najvjerojatnije će se dogoditi tijekom u nizovima. To su klasični signali da se kora rasteže do točke pucanja". Međutim, to ne znači da je erupcija neizbježna.

"Moramo biti spremni na sve ishode"

"Isto je za sve vulkane koji su bili tihi generacijama. Campi Flegrei bi se mogao smiriti u novoj rutini blagog porasta i spuštanja, kao što se vidi na sličnim vulkanima diljem svijeta, ili se jednostavno vratiti u mirovanje. Ne možemo još sa sigurnošću reći što će se dogoditi. Važno je biti spreman na sve ishode", napisao je koautor studije Stefano Carlino, vulkanolog sa Zvjezdarnice Vesuvius, u priopćenju za javnost.

Prvi korak prema pripremi trebao bi biti izbjegavanje porasta stanovništva zabranom veće izgradnje u Campi Flegrei, koje je jedno od najrazvijenijih područja u Italiji, ističe dr. Benedetto De Vivo, umirovljeni profesor geokemije na Sveučilištu u Napulju.

Također je rekao da bi trebala postojati bolja ruta za evakuaciju sa širim cestama kako bi se ljudi koji žive u gusto naseljenom području mogli evakuirati u roku od 24 sata: "Ne smijemo izgraditi više niti jednu kuću u tom području".

Talijanski stručnjaci za vulkane oprezni su s davanjem konkretnih predviđanja o vulkanskim erupcijama iz straha da će biti pozvani na odgovornost ako su pogrešna, navodi INGV.

"Erupcija iz 1538. bila je vrlo mala. Danas bi bila destruktivna"

Sedam znanstvenika osuđeno je za ubojstvo iz nehata jer su govorili stanovnicima L'Aquile u središnjoj Italiji da se ne brinu zbog povećanja seizmičke aktivnosti 2009. Potres koji se dogodio nekoliko dana nakon što je jedan znanstvenik rekao da je u redu opustiti se i popiti čašu vina usmrtio je više od 300 ljudi. Znanstvenici su na kraju oslobođeni u žalbenom postupku, ali to je iskustvo potreslo znanstvenu zajednicu u Italiji.

Jedna od najvećih vrsta vulkanskih erupcija, nazvana "ignimbritska erupcija" - poput one koja se dogodila u području Campi Flegrei prije oko 39.000 godina - nije ono za što Natale vjeruje da bi se moglo dogoditi u skorije vrijeme.

"Teško je proučavati te potencijalne ogromne erupcije, vrlo rijetke, ali vrlo katastrofalne, a ovo je jedno od najvažnijih, ali i najizazovnijih područja vulkanologije", rekao je Natale.

Rekao je da bi sljedeća erupcija Campi Flegreija - ako bi do nje došlo u bliskoj budućnosti - najvjerojatnije bila više u skladu s posljednjom značajnom aktivnošću iz 1538. godine, koja je stvorila 133 metra visok Monte Nuovo stožac vidljiv u moru. Međutim, zbog rasta stanovništva, utjecaji sličnog događaja mogli bi izgledati bitno drugačije u današnje vrijeme.

"Erupcija iz 1538. bila je vrlo mala, ali ako bi se dogodila danas, u gusto urbaniziranom području, bila bi vrlo destruktivna", rekao je Natale.