Bilježi se velik rast stranih investicija u Hrvatsku. Ove države najviše ulažu
HRVATSKA je ponovno postala poželjna destinacija za strane investicije, nakon dugog perioda između 2010. i 2020. u kojem su je strani investitori uglavnom izbjegavali. To je odlična vijest za gospodarstvo Hrvatske općenito.
Za radnike to znači veći rast plaća zbog konkurencije između stranih i domaćih kompanija da zaposle što kvalitetniju radnu snagu, državi osigurava bolje punjenje proračuna, a u cjelokupnoj ekonomiji potiče transfer znanja i tehnologija.
Veliki rast stranih investicija u Hrvatskoj 2021. i 2022
Prema podacima Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD), u Hrvatsku je 2022. uloženo 3.68 milijardi dolara direktnih stranih investicija (FDI), a 2021. 4.4 milijarde. Te dvije godine Hrvatska je primila više stranih investicija nego u cijelom razdoblju od 2012. do 2020.
Investicije su bile veće nego u Slovačku, Bugarsku, Litvu, Latviju i Estoniju, što se nije dogodilo od 2015. Nagli skok investicija u 2021. u odnosu na prijašnje godine su uz Hrvatsku ostvarile Poljska i Rumunjska.
Koliko su stranci ukupno ulagali u Hrvatsku?
Ukupna vrijednost svih stranih investicija u Hrvatskoj je do 2022. iznosila 38.3 milijarde dolara (ukupna vrijednost stranih investicija nije zbrojeni iznos godišnjih investicija), više nego u Estoniji, Litvi, Latviji i Sloveniji.
Ispred Hrvatske su Slovačka (57.3 milijarde dolara), Bugarska (57.4 milijarde dolara), Mađarska (104.2 milijarde dolara), Rumunjska (116 milijardi dolara), Češka (202.6 milijardi dolara) i Poljska (269.4 milijarde dolara).
Strane investicije globalno padaju
Globalno gledajući strane investicije se još nisu vratile na pretpandemijsku razinu, a 2022. su u odnosu na 2021. pale za 12 posto. Ukupni svjetski iznos stranih investicija je prošle godine iznosio 1.3 bilijuna dolara.
Ali za pad su odgovorne razvijene zemlje, u kojima su strane investicije smanjene za 37 posto. Hrvatska se klasificira kao razvijena zemlja, pa je s obzirom na pad u razvijenim zemljama zapravo jako dobro prošla.
Ali u godinama prije 2021. su strane direktne investicije bile toliko niske da bi bilo kakav rast bio ogroman uspjeh za to razdoblje.
Koje države najviše ulažu u Hrvatsku?
Podaci HNB-a pokazuju da je u Hrvatsku najviše stranih ulaganja od osamostaljenja došlo iz Nizozemske, preko 6.4 milijarde eura (15 posto). Drugi najveći izvor ulaganja u Hrvatsku je Austrija, s 5.7 milijardi (13 posto), zatim Luksemburg s ulaganjima od oko 4.5 milijardi eura (11 posto).
Iz Njemačke su u Hrvatsku od stjecanja nezavisnosti uložene 4.3 milijarde eura (10 posto), a iz Italije 4.1 milijarda eura (10 posto).
U koje sektore u Hrvatskoj stranci najviše ulažu?
Gledajući prema djelatnostima u koje se ulagalo, prevladavaju financijske usluge (25 posto), proizvodnja (17 posto), nekretnine (16 posto), trgovina na veliko i malo (14 posto), informacijske tehnologije (7 posto), turizam (4 posto) i građevina (3 posto).
Hrvatska je nakon početka krize 2008. praktički ostala bez ikakvih stranih investicija
Nakon velikih stranih ulaganja ostvarenih u periodu 2005.-2008., Hrvatska je stranim investicijama postala praktički nevidljiva. Imala je reputaciju korumpirane države, visokih poreza u odnosu na razinu razvoja i neefikasnog pravosuđa.
Državna administracija je bila spora i neučinkovita, pravosuđe još i više, a kontinuirani pad BDP-a u godinama nakon krize nije odavao dojam da se radi o ekonomiji koju očekuje blistava budućnost. Sve do prije nekoliko godina problem je bio i preveliki javni dug, koji je u godinama krize narastao s manje od 40 posto na više od 80 posto.
Hrvatska nije ni pokušavala privlačiti strane investicije ili poticati privatni sektor na bilo koji način, nego je glavna preokupacija svih vlada bila da se osiguraju plaće i radna mjesta u javnom sektoru. Dok su u privatnom sektoru ljudi masovno ostajali bez posla, i do 200 tisuća radnika, u javnom sektoru je broj ljudi čak i rastao.
Strane kompanije čine 5 posto kompanija u Hrvatskoj, a zapošljavaju svakog petog radnika
Iako među stanovnicima Hrvatske postoji mit da je Hrvatska "pokupovana od stranaca", podaci govore sasvim suprotno. Strane kompanije zapravo nisu zastupljene u Hrvatskoj kao u sličnim državama EU.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je 2021. bilo 11.308 poduzeća pod inozemnom kontrolom. To je svega pet posto od ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj. Istodobno su zapošljavali 21 posto radnika u Hrvatskoj (254.725 zaposlenih), ostvarivali 36 posto ukupnog prometa (313 milijardi kuna) i 32 posto dodane vrijednosti ostvarene u gospodarstvu Hrvatske (80.3 milijarde kuna).
Iako zapošljavaju 21 posto radnika u Hrvatskoj, troškovi zaposlenika im iznose 30 posto ukupnih u gospodarstvu. To može značiti da u prosjeku zapošljavaju kvalificiranije radnike od poduzeća pod domaćom kontrolom ili da bolje plaćaju radnike.
Hrvatska zaostaje za sličnim državama po pitanju privlačenja stranih kompanija
Hrvatska ima manje stranih kompanija od ostalih država EU sličnog stupnja razvoja. Primjerice u Mađarskoj i Slovačkoj između 45 i 50 posto dodane vrijednosti u gospodarstvu ostvare kompanije pod stranom kontrolom.
U Rumunjskoj, Češkoj i Estoniji je taj udio između 40 i 45 posto, u Poljskoj iznad 35 posto. Ti podaci se odnose na 2017., a tada je u Hrvatskoj ostvareno manje od 30 posto dodane vrijednosti u stranim kompanijama.
Podaci DZS za 2021. pokazuju da je udio ostvarene dodane vrijednosti stranih kompanija pod stranom kontrolom narastao na 32 posto, što znači da se Hrvatska polako otvara stranim investicijama.
Hrvatska je dobila drugu priliku da privuče strane investicije
Vrijeme kada je Hrvatska zaostajala za sličnim državama, a to se odnosi na razdoblje nakon 2008., ujedno je i razdoblje kada su strane investicije u Hrvatsku praktički nestale. U isto vrijeme su druge države nastavile pozdravljati strana ulaganja, od čega su imali koristi radnici.
Fokus Hrvatske je u tom razdoblju bio na nagomilavanju javnog duga, povećavanju poreza, održavanju (ne)života u javnom sektoru i upornom odbijanju ikakvih promjena. Nije to samo krivnja političara, jer su i sami stanovnici Hrvatske bili opsjednuti time da ne prihvaćaju strane investicije.
Svejedno su strane kompanije dobile Hrvate za radnike, samo što su se Hrvati prije toga morali iseliti u ostale države EU. Možda je Hrvatska sada dobila drugu priliku sa stranim investicijama, uz pomoć djelovanja globalnih trendova (npr. nearshoring), ali to nije garancija da će stanovnici Hrvatske znati iskoristiti tu priliku.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati