OVE GODINE je za više od 4000 djece odgođen upis u prvi razred osnovne škole, a izdan je i povećan broj rješenja o nekoj vrsti primjerenog programa obrazovanja za učenike s teškoćama.

"Naša djeca se ne kreću. Oni dnevno prijeđu od dva do šest kilometara. U našem istraživanju, kada smo djecu odveli u prirodu bez ekrana i mobitela, oni su dnevno prešli od 20 do 25 kilometara. Mozak se razvija kretanjem, a znamo da djeci nedostaje kretanja. Kako znamo da nedostaje kretanja? Upravo po velikom broju ravnih stopala kod djece. Nekada je bilo šest do devet posto ravnih stopala, a danas ih imamo 50 do 60 posto", istaknuo je doktor Ranko Rajović te napomenuo da nedostatak kretanja smanjuje kognitivne sposobnosti.

"Sada imamo situaciju da je svaka nova generacija koja kreće u prvi razred slabija od prethodne. Ima tu puno faktora, no kretanje je jedan od najvažnijih. Puno roditelja gotovo do treće godine koristi kolica za djecu da bi sebi olakšali, a time oštećuju dijete. Roditelji moraju obratiti pažnju na to da dijete do šeste godine bude što spretnije i okretnije", poručuje.

Dr. Rajović bio je jedan od sudionika panela na temu Kako kretanje potiče motoričke i kognitivne vještine kod djece, koji je održan na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Tjelesna aktivnost u igri se tijekom pandemije smanjila za 35 posto

Videolinkom se uključio Josip Burušić, posebni savjetnik ministra znanosti i obrazovanja za cjelodnevnu školu, koji je ovom prilikom istaknuo sve dobrobiti eksperimentalnog programa Cjelodnevna škola, u kojem su u velikoj mjeri prepoznati ovi aktualni problemi te su ponuđena rješenja. Predviđeno je značajno povećanje tjelesnog vježbanja tijekom nastave te igre u sklopu tog programa.

"Tjelesna aktivnost neizmjerno je važna za očuvanje mentalnog i tjelesnog zdravlja. 13 posto je veća mogućnost za normalan akademski uspjeh kod djece koja imaju normalnu tjelesnu masu. Jedan od ključnih čimbenika za održavanje normalne tjelesne mase je tjelesna aktivnost. Na upisu u osnovnu školu čak 86 posto djece doseže preporuke od 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno u igri. Na izlazu iz osnovne škole padamo na samo 16 do 17 posto. Tu trebamo sustavno djelovati i promišljati što i kako dalje", izjavila je Sanja Musić Milanović.

Tvrdi kako preliminarni rezultati istraživanja provedenog tijekom pandemije koronavirusa pokazuju da se znatno smanjila tjelesna aktivnost u igri - za čak 35 posto.

"S druge strane, povisila se razina gledanja ekrana mimo nastave za čak 40 posto. Možete samo naslutiti kakvi nas rezultati očekuju vezani za probleme tjelesnog i mentalnog zdravlja", upozorila je.

Uz samo kretanje važna je i pravilna prehrana, kaže nutricionistica Karmen Matković Melki.

"Prehrana je iznimno važan segment u kontekstu rasta i razvoja. Specifične vrste namirnica mogu utjecati na neurokognitivni razvoj djeteta od najranije dojenačke dobi pa iznimno kroz prvu i drugu godinu pa nadalje kroz čitav životni vijek. Određene vrste namirnica kao što su plava riba i ostali izvori omega-3 masnih kiselina bitna su komponenta i utječu na razvoj moždanog tkiva kod djece", dodaje.

U SUVAG-u su sve duže liste čekanja

Liste čekanja su i u Poliklinici za rehabilitaciju, slušanje i govor SUVAG čija je ravnateljica Katarina Pavičić Dokoza rekla: "Nikada nismo imali veći broj odgoda nego ove godine, a govorno-jezična patologija je u porastu. Djeca s govorno-jezičnom patologijom imaju puno većih problema te ne uspijevaju ostvariti sve one svoje akademske mogućnosti koje bi imali da tih teškoća nije bilo."

Kineziološki fakultet u Zagrebu u suradnji s partnerskim institucijama posljednjih godina predano radi na osvještavanju i pronalasku rješenja za brojne probleme koji se događaju uslijed drastičnog smanjenja tjelesne aktivnosti kod djece i mladih.

"U velikoj smo mjeri uključeni u rad s djecom, aktivni smo oko većine strateških dokumenata koje država donosi, a između ostalog, tu su bili Zakon o sportu, Cjelodnevna škola, Akcijski plan prevencije debljine i mnogi drugi dokumenti", zaključio je dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mario Baić.

Prema stručnjacima, u škole bi bilo dobro uvesti aktivne tjelovježbene pauze, kao i povećati satnice tjelesne i zdravstvene kulture kod djece. Uz to, važno je i urediti okoliš tako da potiče tjelesnu aktivnost i igru.