UKRAJINSKA velika proljetno-ljetna ofenziva skoro je potpuno zastala. Doduše, nije ni do sada bila nešto odveć uspješna. Stoga ne čudi da je proteklog tjedna više vijesti dolazilo o velikom ruskom napadu oklopnim snagama kojim pokušavaju u okruženje staviti mjesto Avdijivku.

Ruski protunapad kod Avdijivke

U neposrednoj blizini grada Donjecka Avdijivka je mjesto oko kojeg su se vodile žestoke borbe i 2014. godine, i nekoliko puta kasnije. Teške borbe još traju, a obje strane javljaju o svojim uspjesima. Ukrajinski izvori govore o ogromnim ruskim gubicima, a ruski tvrde da su probili ukrajinsku obranu i napreduju po dubini.

Istovremeno, ukrajinsko vodstvo ima puno veće probleme od hoće li Rusi uspjeti okupirati Avdijivku, čiji gubitak i ovako ne bi značajnije promijenio stanje na bojištu. Zelenski i ekipa trenutno zabrinutije gledaju u smjeru Washingtona nego bojišta. A od tamo za Kijev dolaze samo loše vijesti.

Problem s američkim Kongresom

Sasvim očekivano, prvi pokušaj republikanaca da pronađu zamjenu za Kevina McCarthya, donedavnog predsjedavajućeg Zastupničkim domom, neslavno je propao. Republikanski zastupnik i vođa većine Steve Scalise nije uspio dobiti dovoljno glasova republikanaca. Stoga je mogao postati predsjednik Doma samo uz pomoć demokrata, što bi značilo dugoročni propast političke karijere. Zbog toga ne čudi da je Scalise brže-bolje odustao od izbora. 

A to znači da su republikanci morali krenuti u novi proces odabira potencijalnog predsjedavajućeg Zastupničkog doma. Novi je odabir Trumpov čovjek Jim Jordan, predsjednik odbora za pravosuđe. Jordan je u prvom izboru izgubio od Scalise, no sada je prošao. Jedini problem je što je dobio samo 124 glasa (protiv je bilo 81) pa mu do potrebnih 217 ruku za većinu u Zastupničkom domu nedostaje puno previše. 

U svakom slučaju zbog svega toga Kongres neće moći nastaviti s radom 16. listopada, što pak znači da neće moći ništa izglasavati. Pa tako ni pomoć Ukrajini.

S obzirom na to da zahtjev predsjednika Bidena za 24 milijarde dolara pomoći Ukrajini više nema puno smisla jer se odnosio na zadnji kvartal ove godine, uz nikakve izglede da bi se uskoro mogao naći na dnevnom redu Zastupničkog doma, pojavio se zajednički prijedlog dijela zastupnika demokrata i republikanaca vrijedan 100 milijardi dolara. Kad bi nekim čudom uspio proći, to bi značilo da bi Bidenova administracija imala dovoljno sredstava za nastavak financiranja Ukrajine tijekom 2024. godine.

Dramatična promjena prioriteta

I kad bi se republikanci nekako uspjeli dogovoriti o novom predsjedavajućem Zastupničkog doma prioriteti su se u međuvremenu dramatično promijenili. Doduše, i dalje je prvi prioritet pokušati dogovoriti državni proračun. Sporazum o privremenom financiranju istječe 17. studenog, a vremena je sve manje.

Napad Hamasa na Izrael postavio je pitanje sigurnosti Izraela na visoko drugo mjesto. Iako su odluke predsjednika Bidena bile brze i odlučne (slanje čak dva nosača zrakoplova u istočno Sredozemlje, slanje oružja Izraelu, odobrenje hitne pomoći vrijedne 4.5 milijardi dolara), mnogi republikanski zastupnici traže znatno više.

Neki da američke specijalne snage oslobode otete Amerikance, neki da se Izraelu izravno pomogne (posebice ako se u rat umiješa Hezbolah), a neki da se izravno napadne Iran. U Izrael su jedan za drugim odletjeli državni tajnik Antony Blinken pa potom i ministar obrane Lloyd Austin.

Ukrajina skliznula s prvog na četvrto mjesto najvažnijih tema

Treći prioritet republikanaca je stanje na granici s Meksikom odakle svakog dana ulaze tisuće novih migranata. Trump će, ako osvoji republikansku nominaciju, u predizbornoj kampanji posebno isticati to pitanje. I bez Trumpa ono je već sada u samom vrhu političkih tema.

Tako je Ukrajina u nešto više od mjesec dana skliznula s prvog na četvrto mjesto najvažnijih političkih tema uz tendenciju da potone još dublje.

Ima i jedna dobra vijest

Da ne bi baš sve bilo skroz crno, 11. listopada u Bruxellesu je održano prvo Vijeće NATO – Ukrajina u formatu ministara obrane. Nakon sastanka glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavio je isporuke F-16, protuzračnih raketnih sustava i streljiva.

Za sada su Belgija i Danska potvrdile isporuke F-16 Ukrajini. S druge strane, Kanada je najavila isporuku toplog donjeg veša neophodnog za oštru ukrajinsku zimu. Najviše se "isprsila" Njemačka koja će Ukrajini dati oružja, opreme i streljiva u vrijednosti od 1.1 milijarde eura. U to ulazi jedna bitnica PZO raketnog sustava Patriot i dvije bitnice IRIS-T uz pripadajuće projektile.

Uz to, isporučit će im tri protuzračna samovozna topnička sustava Gepard. I deset dodatnih tenkova Leopard 1A5. Nastavit će se isporuke granata kalibra 155 mm te obuka 10 tisuća ukrajinskih vojnika u Njemačkoj.