PROŠLO je više od 10 dana od nezapamćenog napada terorista Hamasa na Izrael koji je izazvao žestoku odmazdu židovske države. U samom napadu Hamasa poginulo je više od 1300 ljudi, a svijet je šokirala brutalnost kojom su teroristi ubijali ljude. Posebno su šokantne snimke trenutka kad su militanti Hamasa upali na techno festival u južnom Izraelu, gdje su ubili 260 ljudi.

U bombardiranjima Gaze je do zaključenja ovog teksta, prema podacima Reutersa, smrtno stradalo više od 2700 ljudi, a stotine tisuća stanovnika Gaze su raseljene.  Izraelske snage bacile su oko 6000 bombi na Gazu samo između 7. i 12. listopada, To je ekvivalentno ukupnom broju zračnih napada na Gazu tijekom cijelog sukoba između Gaze i Izraela 2014. godine, koji je trajao od 7. srpnja do 26. kolovoza te godine.

Ovo područje je u ratu kojem se ne nazire kraj. Rat je doveo i do brojnih prosvjeda u ostatku svijeta. Prosvjedi potpore palestinskom narodu održavaju se danas diljem Bliskog istoka i svijeta, dok su zabilježeni i skupovi potpore Izraelu.

Kroz ove prosvjede, ali i oštru retoriku, rat se prelio na cijeli svijet i regiju. Index je s istaknutim predstavnicima vjerskog i civilnog života, kako Islamske zajednice tako i Židovske općine, popričao na temu sukoba Izraela i Hamasa.

Kraus: Životinje ubijaju kad su gladne, ovo je nešto drugo

Razgovarali smo s predsjednikom Židovske općine Zagreb i koordinatorom Židovskih općina Hrvatske Ognjenom Krausom.

"Kad se ovakvo nešto počne događati, kad netko na televiziji prenosi kako ubijaju ljude, onda je reći da su ubojice životinje vrijeđanje životinja jer one ubijaju kad su gladne. Ovo od Hamasa je organiziran, dobro osmišljen napad.

On se dogodio u okviru židovskog Šabata, znamo što taj dan znači. Dogodio se i tijekom velikog židovskog blagdana Simhat Tora. Očito je izabran moment kad se zaista očekuje najmanji otpor. Iznenadilo me da se jedna takva stvar mogla dogoditi, s obzirom na osiguranje i sve ono što Izrael godinama radi zbog izravne ugroženosti od svojih susjeda", govori Kraus.

"Nijedan rat ne podržavam"

Pitamo ga za izraelske napade na Pojas Gaze.

"Nijedan rat ne podržavam, ali vidim da je dano upozorenje da se oni koji ne podržavaju Hamas povuku. Izrael se suočava s Hamasom , koji ne znam kako bih nazvao. To čak nije ekstremizam, nego nešto gore, ako je nekome cilj nestanak cijelog naroda, ne znam što više diskutirati. 

U tom kontekstu, meni je svaki ekstremizam stran, ali ne možete promatrati kako vas netko napada i to na takav način, neću sad o detaljima. Znamo što su televizije prenosile i što je zgrozilo svijet. Ponavljam da nisam za ekstremizaciju", objasnio je Kraus.

"Pregovori nikad nisu dali rezultate"

Odgovorio je na pitanje što je potrebno učiniti da dođe do mira na tom području.

"Dok teroristička organizacija drži u šaci stanovništvo i postavlja ga kao štit, teško će se nešto riješiti. Na koncu konca, bilo je pregovora u prošlosti, ali nije se dugoročno ništa postiglo upravo zbog ekstremizma. Pregovori nažalost nikad nisu dali rezultate", njegove su riječi.

Pitali smo ga oko polarizacije i navijanja u javnosti nakon ovog događaja. "Nažalost, to su tipične ljudske reakcije. Dolazi do jednog likovanja, ali to spada pod ono što sam govorio na početku, o čovjeku kojeg se ne može usporediti niti sa životinjom. A ljudsko biće je gore od životinje, što se puno puta pokazalo u povijesti. Prvi i osnovni razlog toga je neznanje, drugi primitivizam, siromaštvo također ima utjecaja. Takvim ljudima se najlakše manipulira", govori Kraus.

Hevešević: Nemoguće je izbjeći osjećaj težine 

Magistar islamskih nauka Senad-ef. Hevešević, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Osijek, govori nam da su mu prve misli nakon napada Hamasa bile u obliku pitanja što će se dalje događati.

"Nemoguće je izbjeći osjećaj težine zbog tragičnog gubitka ljudskih života i novog niza događaja u silno kompliciranom pitanju. Upravo taj osjećaj težine je nešto što dominira jer je prirodni ljudski impuls htijenje da ponudimo brzo i lako rješenje, ali to, nažalost, nije moguće.

U tako teškoj situaciji, prirodno je vratiti se na temeljne moralne principe koji govore o očuvanju ljudskih života, očuvanju prava i časti svih ljudi... U tom smjeru ide i moj generalni pogled na ove događaje: osjećaj iznimne težine zbog gubitka ljudskih života i kršenja ljudskog prava na mir", govori.

"Bojim se odgovora na pitanje: što će se dalje događati?"

Dodaje da se jeftino razbacivati površnim, navijačkim tvrdnjama o krivnji, pogotovo u formi dvije-tri kratke rečenice.

"Uvijek je odgovornost na onima koji su izravno uključeni, žive jedni uz druge (ili jedni pored drugih), a o načinu kako provode svoje živote i što čine jedni drugima ovisi razina odgovornosti za negativne događaje. Smatram da su izjave generalnog tajnika UN-a Antonija Guterresa solidan temelj za razumijevanje trenutne situacije i potencijalni početak postepenog rješavanja napetosti. 

Ako se ne krene u smjeru namjere pokušaja mirnog rješavanja, bojim se odgovora na pitanje koje me proganja ove dane: što će se dalje događati? Potrebno je gledati daleko širu sliku, sliku koja traje više desetljeća, da bi se razumjela trenutna situacija koja dovodi do ovako strašnih događaja", napomenuo je.

"Nadam se pregovorima"

Pitamo ga kako da dođe do mira na tom području i kako uopće izbjeći mržnju.  

"Bilo bi pretenciozno postaviti sebe u poziciju arbitra, pogotovo u danima kad iz sata u sat čekamo nove događaje koji mogu bespredmetnim učiniti sve ovo što se govori. Ono što smatram neophodnim istaknuti je da su najteži trenuci pravo vrijeme za prizivanje najviših ideala, baš zato što je tada najteže. 

Ti ideali su očuvanje ljudskih života (svaki je čovjek vrijedan kao cijeli svijet), očuvanje ljudske časti bez zastrašujuće retorike dehumanizacije i, konačno, spremnost na razgovor. Koliko god ovo zvučalo kao fraza, ovakav pristup nema alternativu, a moralna načela dolaze do izražaja u najtežim trenucima. Nadam se da će se pronaći dovoljan broj ljudi spremnih na ovakav pristup, da će se omogućiti pregovori, iako je to gotovo utopijski u trenutnoj atmosferi", rekao je.

"Kako protiv navijanja? Obrazovanjem"

Objasnio je i kako gleda na sindrom navijanja prisutan u dijelu javnosti u Hrvatskoj.

"Ponekad ljudi smatraju da ono što osjećaju nije mržnja, nego logična, prirodna i normalna reakcija na ono što neki tamo 'drugi' rade. Zatim se tu kao posljedica pojavljuju generalizacija, predrasude, vrijeđanje i mržnja.  Opći odgovor bi bio obrazovanje koje podučava bogatstvu različitosti, a to obrazovanje omogućuje prepoznavanje mržnje jer je jedan od temeljnih problema nedostatak prepoznavanja mržnje. 

Put za razumijevanje situacije i odsutnost mržnje krije se u nečemu čemu baš nismo pretjerano skloni, a to je izlazak iz zone komfora - upoznavanje argumenata druge strane, da bi se bilo spremno za nijansirani razgovor. Mediji su tu iznimno važni upravo zbog prenošenja informacija, vjerski predstavnici imaju odgovornost za svoje poruke i stavove, no na kraju će najviše ovisiti o političkim odlukama", rekao je Senad Hevešević.

Ana Lebl: Poznavala sam devet poginulih osoba

Komunicirali smo i s predsjednicom Židovske općine Split Anom Lebl. Ona nam je odgovorila pisanim putem te je naznačila kako joj je žao da nije imala više odgovora na pitanja. Kazala je da je na dan napada Hamasa na Izrael osjetila očaj, užas, nevjericu, zgražanje, negiranje...

"Kad to kažem, ne mislim na Židove ili nežidove, različite ni nacionalno ni vjerski, ni iz raznih država, mislim na sve ljude. Rekla bih da mi je i prva, ali i druga i treća i stota misao bila najviše nevjerica, a to me i dalje drži. Prebirem po stoljećima, prizivam satove povijesti iz svih razreda svih škola, ali - i dalje me drži isto - nevjerica", govori ona.

Ističe kako sigurno nije jedina Židovka u dijaspori koja je poznavala, više ili manje blisko, rodbinski ili prijateljski, najmanje jednu osobu koja je stradala u napadu. Ona je poznavala devetero ubijenih i još nekoliko koji se za sada vode kao nestali.

"Sigurno nisam jedina koja je od svojih kćeri čula za još bar nekoliko, njima s festivala poznatih, ubijenih mladih ljudi koji su bili posvećeni miru i ljubavi. Napraviti toliko bešćutnih zločina, u samo jednom danu, izmiče razumu. 

Trebalo je to sve pripremiti, osmisliti, uz veliku maštu da bi bilo toliko raznovrsno, toliko ekstremistički, to nikakva mržnja ni osvetoljubivost  ne mogu opravdati niti objasniti. objasniti. Pojedinci su se prepustili najnižim strastima, ali kao dijelovi mašinerije koja sije zlo. Je li im obećanja o slatkom nebeskom životu nakon takvog 'herojstva' daje snagu?" rekla je ona.

"Izraelska reakcija je humanija od svega što je Hamas uradio"

Pitamo je kako gleda na napade Izraela koji, kako izvještavaju mediji, dovode do humanitarne katastrofe.

"Mogu samo reći svoje mišljenje, a to je da je svaka smrt strašna, svaki rat besmislen. A s aspekta morala i etike, vjerujem da je način izraelske reakcije daleko humaniji od svega što je Hamas u svega par dana hladnokrvno i neselektivno uradio. Jer, vjerujem da bi Izrael mogao, tehnološki i vojno, da sravni Gazu sa zemljom vrlo brzo, a nije", rekla je.

Dodaje da nije političarka i da ne zna dovoljno te da ne želi nagađati, ali kaže da nije i ne može biti objektivna.

"Ono što znam je da je godinama u svim pregovorima i situacijama Izrael nastupao kao država, znalo se tko sjedi za stolom. Kod Palestinaca, uvijek su postojale ekstremne frakcije koje nitko nije mogao kontrolirati, kojima ništa nije značila riječ osobe koja ih predstavlja. 

Nije se nikada imalo s kime pregovarati ili nešto potpisati kako bi se zaustavio terorizam. Kad se napravi zločin nad Izraelom i Židovima, to su uvijek neki teroristi, a kad se Izrael brani, onda je to čitava država Izrael i svi Židovi. Uvijek su jadni Palestinci, a Židovi i Izraelci nisu jadni, već su zločinci.

Onda su nekome krivi i Židovi izvan Izraela, a prema medijima, opet su jadni Palestinci i kriv je Izrael. I jesu jadni Palestinci, teško im je u Gazi, ali nije im kriv Izrael, nego vlast terorističke organizacije Hamas", njezine su riječi.

"Edukacija, edukacija i edukacija"

Ističe kako recepta za mir nema jer bi, da ga ima, na svijetu odavno vladao mir.

"Možda jedan moj pokušaj - prepustiti ženama da vode svijet ili bar što više toga u što više zemalja, da budu na što više visokih položaja. Na žalost, u većini zemalja ne dobivaju priliku doći na položaje, nedovoljno im se čuje glas i za ženska prava!

To je velika šteta,  a cijena je visoka! Mnogo mržnje dolazi iz obitelji, škole, ulice, medija, vjerskih institucija, ma sa svih strana. Ali, i ljubav dolazi iz istih izvora. Usprkos svemu, uvjerena sam da na duže staze dobro mora pobijediti, da je jače od zla i da do mira mora doći. Evo i dva kratka recepta. Jedan je: Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi čine tebi i tvojim najdražima. Drugi je: Ne čini drugome ono što želiš da drugi čine tebi i tvojima najdražima", govori.

I nju smo pitali kako gleda na polarizaciju koju rat izaziva u društvu.

"O ovome mogu reći samo tri riječi: edukacija, edukacija i edukacija. Ne samo u prigodnim situacijama, ne samo kad se mora da bi izgledalo dobro, ne od danas do sutra, već stalno, sustavno, osmišljeno, sinkronizirano. I to na svim gore spomenutim nivoima, od obitelji do svih ostalih strana, u svim uzrastima. 

Treba intenzivirati multietničke i multikonfesionalne projekte, kako bi ljudi shvatili da je različitost bogatstvo, kako bi se skinule stigme sa svih manjina, sa svih koji su drukčiji. I to moramo raditi svi zajedno", rekla je.

Salih Huremović: Osuđujem i napad Hamasa i odgovor Izraela

Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije Salih Huremović, koji je i predsjednik Udruge Bošnjaka veterana Domovinskog rata RH, osuđuje napad Hamasa na Izrael, ali i reakciju Izraela.

"Napad Hamasa na Izrael osuđujem u svakom slučaju. Ne samo ja nego bi ga trebali osuđivati svi Bošnjaci i muslimani. Takvo nešto je bilo grozno i to je jasno. Ali vjerujem da postoji način kako to sankcionirati i zaustaviti takva zlodjela, a ne uništiti sve živo u Pojasu Gaze.

Stoga osuđujem i napad Izraela na Gazu, pa ne možete raditi to što oni rade, da isele toliko ljudi u 24 sata kako bi krenula invazija... Ti ljudi su nedužni, tamo su žene i djeca. To je za mene genocid, uništavanje jedne nacije", govori Huremović.

"Čin Hamasa je terorizam, ali ovo je genocid"

Misli da Izrael drugačije može riješiti problem Hamasa.

"Ne slažem se s izraelskim metodama. Vidimo na televiziji što se događa, ruše se zgrade, ubijaju ljudi. Mislim da imaju itekako sposobnu tajnu službu da točno locira i spriječi Hamas u svom djelovanju.

Protiv sam Hamasa, svakog nasilja, to je terorizam. Ali ovo je genocid. I to prema narodu, državi koja je postojala prije nastanka Izraela. Prije svega, protiv sam smrti nevinih ljudi", objasnio je Huremović.

Kaže da nada da se postigne mir uvijek mora biti prisutna. "Uvijek se moramo nadati da će biti bolje. Samo što umjesto mirovnih pregovora imamo tendenciju da se države uključuju u rat. Treba stati na loptu, tražiti da se razgovara. Bilo bi dobro da se umire i arapske zemlje i sam Izrael oko svih tenzija na Bliskom istoku", rekao je.

"Polariziranjem se truje nacija"

"Osudite terorizam, kaznite Hamas, ali Hamas nije cijela Palestina. Drugim riječima, nije krivo moje dijete ako sam ja nešto napravio. O tome se radi ovdje", napominje.

Govori kako je podjelu na Palestinu i Izrael vidio i u cijeloj regiji. "Ovdje sam 45 godina, nikad nisam imao u Hrvatskoj problema jer sam druge vjere, volio bih da je tako u cijelom svijetu oko tog suživota. Ali vidimo polariziranje na stranu Izraela ili Palestine u cijeloj regiji.

U Mostaru vidimo da je jedna strana za Izrael, druga za Palestinu. To je trovanje nacija. Samo se radi loša atmosfera. To bi trebalo izbjeći", rekao je za Index Salih Huremović.