UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je u sjedištu NATO-a u Bruxellesu veću pomoć u protuzračnoj obrani, dalekometnom topništvu i streljivu te se zauzeo da se zamrznuta ruska imovina iskoristi za obnovu Ukrajine.

Zelenski je nenajavljeno u srijedu stigao u sjedište NATO-a, gdje počinje dvodnevni sastanak ministara obrane 31 zemlje članice. To je njegov prvi dolazak u NATO od početka ruske agresije.

"Prioriteti su sustavi protuzračne obrane i dalekometno topništvo kako bismo branili narod, energetsku mrežu, infrastrukturu za izvoz žita. To nam je potrebno kako bismo istjerali Rusiju iz naše zemlje”, rekao je Zelenski.

On je u sjedištu NATO-a najprije imao bilateralni sastanak s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom. Nakon toga sudjelovat će na sastanku kontaktne skupine za potporu Ukrajini, koja pod vodstvom Sjedinjenih Država okuplja oko 50 država. Poslijepodne će sudjelovati na sastanku ministara obrane država članica Saveza.

Također je predviđen i njegov susret s premijerom Belgije Alexandrom de Crooom.

Zelenski je rekao da je važno ne govoriti samo o oružju, nego i o tome kako preživjeti tijekom rata.

“To znači obnovu i neki kažu da nema dovoljno novaca za obnovu Ukrajine. Odgovor je vrlo kratak: imate rusku imovinu, možete koristiti taj novac i koristiti ga za obnovu Ukrajine”, rekao je ukrajinski predsjednik.

Stoltenberg pozdravlja novu pomoć

Glavni tajnik NATO-a je pozdravio najave iz Njemačke i Rumunjske o novoj pomoći Ukrajini u oružju.

Istaknuo je da je protuzračna obrana od ključne važnosti za “zaštitu gradova, gospodarstva, kritične infrastrukture u Ukrajini”.

Stoltenberg, koji je Zelenskog dočekao ispred sjedišta Saveza, rekao je da se ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno priprema koristiti zimu kao ratno oružje.

“To znači napadati energetski sustav, plinsku infrastrukturu. Moramo to spriječiti”, rekao je Stoltenberg.

Proteklog vikenda oštećeni su plinovod i telekomunikacijski kabel koji povezuju Finsku i Estoniju.

Stoltenberg je rekao da je o tome razgovarao s finskim predsjednikom Saulijem Niinistöm i estonskom premijerkom Kajom Kallas i da će o tome razgovarati i ministri obrane država članica NATO-a.

“Važno je ustanoviti što se i kako dogodilo. Ako se dokaže da je to namjerni napad na kritičnu infrastrukturu NATO-a, to će biti ozbiljna stvar, ali i koja će naići na jedinstven i odlučan odgovor NATO-a”, rekao je Stoltenberg.

Najavljeno obraćanje izraelskog ministra obrane

Najavio je i da će se u četvrtak, drugog dana sastanka, ministrima obrane NATO-a obratiti izraelski ministar obrane Yoav Gallant.

“Saveznici osuđuju užasne terorističke napade na nevine civile u Izraelu”, rekao je i dodao da će ministar Gallant izvijestiti o stanju u njegovoj zemlji.

Osim o nastavku potpore Ukrajini i stanju u Izraelu, ministri obrane razgovarat će i o zaoštravanju stanja na sjeveru Kosova i ulozi KFOR-a te o misiji u Iraku.

“Razgovarat ćemo o NATO-ovim misijama i operacijama, uključujući i našu nazočnost u Iraku, gdje pomažemo da se ISIS ne vrati. Također ćemo razgovarati i o našoj nazočnosti na Kosovu gdje je NATO pojačao svoje snage”, rekao je Stoltenberg.