RANO je jutro, nešto prije 7 sati, ulice su gotovo prazne, a na željeznički kolodvor u malom mjestu stiže policijski kombi s dvoje službenika. Nedugo potom na kolodvor stižu djeca s ruksacima, policajci izlaze iz vozila, kreću s njima u priču, a zatim ih ispraćaju do vlaka koji upravo stiže na stanicu. Scena je to koja se posljednjih nekoliko dana odigrava u Plaškom, mjestu udaljenom tridesetak kilometara od prvog grada Ogulina.

Kako nam je kasnije objasnio načelnik Plaškog Pero Damjanović, policijska patrola organizirana je kako bi se djeca koja putuju u Ogulin u školu, i njihovi roditelji, osjećali ugodnije s obzirom na povećan broj migranata koji u posljednje vrijeme prolaze kroz njihovo mjesto i pokušavaju se ukrcati u vlak.

Načelnik: Policija čuva djecu na stanici

"U zadnja tri mjeseca veća je cirkulacija migranata. Skupljaju se u bivšoj tvornici celuloze i na željezničkoj postaji. Oni dalje idu prema Zagrebu, Rijeci i u Ježevo, gdje je centar za azilante. Veliki je to problem za našu malu općinu. Za sada nisu nikog napali niti igdje provalili, no psihološki se bojimo. Sve u svemu je dobro da nema još problema, no bojimo se što će biti kada dođe zima i hladnije vrijeme, da ne bi provaljivali. Ne bi oni htjeli ukrasti, već samo napuniti mobitel i nešto pojesti, toga se bojimo.

Policijska postaja Ogulin zaista je na usluzi, svako jutro je patrola na stanici jer naša djeca, srednjoškolci, putuju u Ogulin pa da se osjećaju sigurnije. Patrola je tamo zadnja tri-četiri dana", objašnjava Damjanović.

Iako kaže da ljudi osjećaju nelagodu i strah, zbog čega je mobilizirana policija, Damjanović dodaje da policija dosad nije zaprimila nikakve prijave vezane uz migrante i da nije zabilježeno postupanje zbog nasilja, krađa ili narušavanja javnog reda i mira. A upravo je zbog toga ova mala općina od 1650 stanovnika, mnogo manje ako uzmemo u obzir samo mjesto, ovih dana dospjela u medije.

Proširila se lažna vijest

Naime, u nedjelju se proširila vijest da su prethodne večeri migranti na željezničkom kolodvoru zaustavili vlak i iz njega nasilno pokušali otjerati putnike, no da su bili zaustavljeni hrabrom reakcijom konduktera i strojovođe. Vijest je proširio lokalni ogranak Domovinskog pokreta, koji je događaj prozvao "migrantskom revolucijom" i ustvrdio da je "vijest točna od riječi do riječi".

Na kraju se ipak ispostavilo da je vijest bila lažna. Karlovačka policija izjavila je da nije došlo do narušavanja javnog reda i mira, a Index je došao do iskaza svjedokinje koja je u tom trenutku bila na kolodvoru i pokušavala pomoći migrantima koji su se trebali prijaviti u prihvatilište za tražitelje azila u Zagrebu.

Svjedokinja: Ovdje je u subotu bilo preko sto migranata, trebali su doći do azila

"Ovdje je u subotu bilo preko sto migranata. Postojala je skupina migranata koji su imali dokument ovjeren od strane policije da se sutra do 1 sat moraju javiti u prihvatilište. Međutim, nisu ih puštali u vlak jer nisu imali kartu, ovdje se karta ne može kupiti kod konduktera, nego isključivo online, njima je zapravo bio prepriječen put da dođu do azila i prihvatilišta", ispričala nam je Isidora Ravlić.

Kazala je da su se migranti oko kolodvora počeli skupljati već oko podneva, a vlak na koji su se htjeli ukrcati polazio je oko 18:55. "Oko 18:50 me jedan od migranata pitao mogu li mu pomoći da dođe do prihvatilišta jer je već umoran i ne može ni hodati. Ja sam ga zamolila da mi da taj dokument, da razgovaram s nekim iz vlaka da ga se pusti unutra i da može doći do prihvatilišta na vrijeme. Pitala sam ih jesam li sigurna ako dođem tamo zajedno s njima i rekli su mi da jesam. Otišla sam tamo s trogodišnjakinjom u naručju, njih je tamo bilo preko stotinjak", priča nam Isidora.

"Ne puštaju ih u vlak"

"Pitala sam strojovođu je li moguće da ih se pusti u vlak, barem ove koji imaju međunarodni dokument, tako da dođu do prihvatilišta, međutim, oni su rekli da ako je vlak pun, da ne mogu ići. Problem je u tome što je u Plaškom taj vlak jedini javni prijevoz. Oni nemaju kako doći do mjesta do kojeg žele ići osim vlakom. Prvo mjesto s javnim prijevozom nakon Plaškog je Ogulin, koji je udaljen 30-ak minuta vožnje.

Kada je strojovođa rekao da ne mogu ući u vlak, pitala sam neke od njih koji su pričali engleski mogu li se podijeliti u grupe na one koji imaju dokument i koji nemaju. Zapravo je bilo više onih koji su imali taj dokument i koji imaju pravo u roku od osam dana tražiti međunarodnu zaštitu, što znači da oni smiju ovdje boraviti legalno i koristiti neka svoja prava", rekla je.

Ispričala nam je da se ista scena odigrala sljedećeg dana, u nedjelju, kada je na kolodvoru bila skupina od osam migranata. "U vlaku koji je išao prema Zagrebu bila je moja prijateljica, nazvala sam je i rekla mi je da u vlaku ima desetak slobodnih mjesta. No nakon što su na stanici u Plaškom u vlak ušli lokalni putnici, strojovođa je žurno zatvorio vrata i pokrenuo vlak. Migranti nisu mogli ući iako je sada, za razliku od subote, bilo mjesta", kaže Isidora.

"Ti ljudi ne žele biti ovdje, oni žele samo čim prije otići. Za ovo mjesto kažu da je džungla. Rekli su mi: 'Što radiš ovdje, zašto bi ostala u ovoj džungli, dođi radije s nama u Njemačku'", prepričava kroz smijeh.

Odjeća, smeće i štakori u staroj tvornici

Nju i njenog supruga sreli smo dok smo obilazili dio tvornice celuloze u kojoj se navodno skrivaju migranti. Poljski put iza pruge, zračne udaljenosti svega 30-ak metara od željezničkog kolodvora, doveo nas je do dvije napuštene građevine za koje je odmah bilo jasno da su služile kao privremeno utočište ljudima u tranzitu. Oko njih je ležalo mnoštvo konzervi, maramica, raznoraznih omota, tenisica i pripadajućih uložaka, torbi i drugih stvari.

Unutar zgrade na nekoliko smo mjesta po podu naišli na cerade i deke, koje su u nekom trenutku nesretnim ljudima služile kao kreveti. Unutra se osjećao jak miris, a ispod njihovih su se deka skrivali štakori. Prizor je potresno svjedočanstvo onoga što ti ljudi prolaze na putu prema razvijenom svijetu.

Te se napuštene zgrade nalaze na pola puta između Izidorine kuće i željezničke stanice, kuda joj djeca inače idu u školu. "Nije to više dinamika života kakvim smo živjeli do sada. Nećemo više djecu puštati da pješače sami do škole jer je jedini prolaz prema školi pored tvornice u kojoj se skupljaju. Ne bih rekla da je to strah koliko je nova i nepoznata situacija u kojoj ne znaš kako reagirati", kaže Isidora i dodaje da joj često dolaze na vrata i traže pomoć, a nekad im podijeli nešto hrane ili ih pusti da napune mobitele.

Isidora je inače predsjednica udruge "Učiona tradicije i kreativnosti - Plaščanska dolina", a posljednjih se dana povezala s volonterima iz Rijeke koji su ponudili organizirati punkt s namirnicama, odjećom i medicinskim potrepštinama. U Facebook grupi Plaški info napravili su i anketu u kojoj su mještane upitali slažu li se da se migrantima organizira takva pomoć ili misle da im treba osigurati direktni prijevoz iz Plaškog. Većina mještana koji su sudjelovali u anketi za sada podupire ideju o organizaciji pomoći. "Sada ćemo vidjeti kako će država reagirati, to je dalje na njima", rekla je Isidora.

Zašto država ne organizira prijevoz?

Ključno pitanje koje si postavljaju stanovnici Karlovačke županije i lokalni čelnici jest zbog čega država, koja je mjesecima upoznata s ovim problemom, ne organizira migrantima prijevoz od punktova na kojima se najviše okupljaju do mjesta na kojima su prihvatni centri ili područja većih policijskih uprava, poput karlovačke, zagrebačke i riječke.

Upravo smo to čuli i od ljudi na ulicama Slunja. "Kod nas ih ima puno i nije ugodno jer ostavljaju stvari iza sebe. Jutros kad sam se vozila u autobusu njih je šest-sedam ušlo s dozvolama u autobus i vrlo je neugodno. Nije im mjesto da putuju s putnicima. Moje je mišljenje da bi bilo dobro da imaju nekakav autobus ili nešto. Onaj tko im je omogućio da uđu trebao bi razmišljati o tim ljudima", rekla nam je Mirjana Raić, koja svaki dan putuje autobusom iz Grabovca u Slunj.

Iako za vrijeme našeg boravka u Karlovačkoj županiji nismo naišli na migrante na ulicama, već samo kod policijske postaje, mještani tvrde da ih i dalje ima iako nešto manje nego prošlog tjedna. Razlog su, kažu, velika prisutnost policije i pojačane akcije. Po cestama između Rakovice i Slunja nekoliko smo puta naišli na policijska vozila, dok smo u Slunju u par navrata vidjeli tri policijske marice u centru i još nekoliko vozila koja su kružila gradom i okolicom.

Policijske čeke

"Čini mi se da ih danas manje vidim, da se to prorijedilo. Prošli tjedan ih je barem 500 bilo tu. Najgore je što ostavljaju tu robu, smeće bacaju. Ljudi ne puštaju djecu više u park, oni tu spavaju. Prije nije bilo toliko policije ovdje. Oni su tu već dugo stacionirani. Slunj je policijski grad", rekla nam je jedna mještanka.

Iz Slunja smo krenuli uskom cestom koja vodi prema granici s BiH jer su nam mještani rekli da je ondje migrantska ruta. Iako na migrante nismo naišli, po cesti smo vidjeli mnoštvo odbačene odjeće i drugih predmeta. Kod jednog oštrog zavoja, otprilike kilometar nakon izlaska iz Slunja, pored šume je bio parkiran bijeli civilni kombi. U njemu je čekalo nekoliko policajaca, zbog čega smo zaključili da je taj dio šume jedan od punktova na kojima migranti izbijaju i nastavljaju centrom prema gradu.

Ispred policijske postaje postavljeni su šator i cisterna za vodu. Ondje smo zatekli grupu migranata, a policija bi periodično dolazila i dovodila ih još. Kada bi se skupila dovoljna grupa, policija bi ih odvela, a u šator bi krenuli pristizati novi migranti. Kako kažu mještani, odvode ih u Karlovac, no tu glasinu policija nije službeno potvrdila iako je rekla da je pojačala akcije u koje spada i prijevoz migranata.

Policija: Priljev migranata nije se smanjio, provodimo pojačane mjere

"Policijska uprava karlovačka od početka ožujka 2023. godine evidentira pojačan priljev migranata koji su na nezakonit način prešli državnu granicu, a priljev je u posljednje vrijeme podjednako pojačan u odnosu na prethodne dane.  

Migranti ulaze u Republiku Hrvatsku iz pravca Bosne i Hercegovine na područje Policijske uprave ličko-senjske, Postaje granične policije Korenica ili na područje Policijske uprave karlovačke, Postaje granične policije Cetingrad te nastavljaju svoje kretanje na područje Policijske postaje Slunj ili na područje Policijske postaje Karlovac s ispostavom Vojnić.

U cilju zaštite državne granice i osiguranja javnog reda i sigurnosti, policijski službenici Policijske uprave karlovačke provode pojačane mjere i radnje u sprječavanju nezakonitih migracija i sprječavanju svih oblika kriminaliteta te prema migrantima postupaju sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske i europskog zakonodavstva. U tom postupanju uključen je rad na zaštiti granice, a i registracija migranata koji izraze namjeru za međunarodnom zaštitom, njihov prijevoz i uzimanje biometrijskih podataka za EURODAC", odgovorili su na naš upit iz PU karlovačke.

Načelnik Krnjaka: Vlada nas nije obavijestila da planira graditi kamp

Na kraju obilaska Karlovačke županije zaustavili smo se u Krnjaku, općini u koju spada mjesto Dobri Dol, gdje vlada planira graditi prihvatni centar za migrante. Načelnik Krnjaka Perica Matijević rekao nam je da posljednja tri do četiri mjeseca bilježe pojačan priljev migranata, no da se to zadnjih dana smanjilo vjerojatno zbog policijskih akcija.

"Mi jesmo u dogovoru i održavamo sastanke s policijom kako bismo osigurali sigurnost našim građanima, policija postupa. Za sada nije bilo fizičkog nasilja, no bilo je krađa, provala u kuću, krađa automobila i slično. Povećana je prisutnost policije i vjerojatno se zbog toga smanjio broj migranata na cestama", rekao je Matijević.

On je prošlog utorka bio na sastanku s ministrom Božinovićem u Karlovcu, nakon kojeg je održana konferencija za medije te je prvi put predstavljen projekt izgradnje prihvatnog centra. No do tada, kaže Matijević, ni on ni itko iz općine nisu znali za to. Mještani su, kaže, vidjeli da se teren malčira, a tek su na njihove upite dobili prve informacije od Ministarstva.

"Mi smo tek prošli utorak, kada smo bili na sastanku s ministrom Božinovićem, dobili neke konkretne informacije o tom kampu, inače do tada apsolutno ništa, samo su mještani vidjeli da se nešto počinje raditi na tom poligonu. Mi smo nakon toga išli tražiti informacije i saznali smo da se tu planira izgradnja kampa za migrante. Nije bio dobar rezultat kod mještana kada su to čuli, ljudi se boje i za imovinu i najviše za djecu", rekao je Matijević.

"Apelirali smo baš i na tom sastanku s ministrom Božinovićem da im država organizira neki prijevoz. On nam je obećao da ako dođe do izgradnje, jer još nije sto posto sigurno da će se taj kamp graditi ovdje, da će biti ograđen, kontroliran od 0 do 24 i da će se vršiti prijevoz migranata od točke A do točke B da ne lutaju toliko", dodaje.

No mještani se nadaju da do toga neće doći. Migranti im predstavljaju problem, a kako smo čuli od nekih sugovornika na ulici, svako bi selo najradije prebacilo palicu drugom selu. Ipak, svi su složni u jednom - ako država migrantima omogućuje legalan boravak u Hrvatskoj, trebala bi više raditi da tim ljudima olakša tranziciju.