NAJMANJE od početka godine se poziva na pobunu protiv trgovačkih lanaca zbog rasta cijena. Koliko su ti pozivi efikasni govori podatak o tome da cijene hrane u trgovinama rastu iz mjeseca u mjesec, baš kao i promet.

Najnoviji bojovnici protiv podizanja cijena trgovačkih lanaca su umirovljenici, točnije platforma Umirovljenici zajedno. Na svojoj internetskoj stranici su objavili komentar o usklađivanju mirovina i zaprijetili bojkotom velikih trgovačkih lanaca.

"...usklađenje ne prati rast inflacije odnosno rast cijena radi čega realne mirovine i jesu konstantno u padu kada je riječ o kupovnoj moči, a isto tako je i u odnosu na plaće koje rastu brže i više od mirovina", izrazili su svoje nezadovoljstvo najavljenim usklađivanjem mirovina za 8.42 posto.

Prozvali su i trgovačke lance zbog, prema njihovim riječima, enormne dobiti i pohlepe. "Trgovački lanci, posebno oni koji dizanjem cijena pumpaju inflaciju ostvarujući enormnu dobit, trebali bi što prije početi spuštati svoje cijene kako im se pohlepa ne bi obila o glavu, jer mi Umirovljenici zajedno već ozbiljno s nekim udrugama razmatramo mogućnost da se za neke od pohlepnih trgovačkih lanaca organizira bojkot korištenja", objavili su.

I država proziva trgovačke lance zbog cijena

Sam politički vrh države je u nekoliko navrata prozivao trgovačke lance zbog rasta cijena. Posebno nezadovoljstvo politikom cijena trgovačkih lanaca su iz vlasti izrazili početkom godine jer se zbog nastavka rasta cijena u javnosti stvarao dojam da je za to krivo uvođenje eura.

Napravljena je i tzv. bijela lista, stranica preko koje građani mogu pratiti kretanje cijena pojedinih proizvoda od 21. prosinca 2022. U početku je većina trgovačkih lanaca odbila preko državne aplikacije objavljivati cijene, a to je razljutilo ministra financija i gospodarstva.

"S jedne strane treba uzeti od države, a s druge strane niste u stanju pokazati građanima cijene", rekao je Filipović iznoseći pri tom podatke kako su trgovački lanci imali na stotine tisuća eura manje troškove električne energije zbog mjera vlade.

Jučer je vlada pozvala trgovce na sastanak, žele ih natjerati da spuste cijene.

Cijena hrane u svijetu pada

Sve što se radilo po pitanju prisiljavanja trgovačkih lanaca da snize cijene je izgleda bilo beskorisno. Prema podacima DZS-a, porast potrošačkih cijena u skupini proizvoda "Hrana i bezalkoholna pića" je u srpnju na godišnjoj razini iznosio 12.6 posto. Rast je nastavljen i na mjesečnoj razini, pa su cijene bile 0.3 posto veće u odnosu na lipanj ove godine.

Rast cijena hrane u trgovinama posebno začuđuje ako se pogleda rast veleprodajnih cijena na svjetskom tržištu. Uspoređujući prosjek cijena u razdoblju 2014.-2016., cijena biljnih ulja je u srpnju prošle godine bila 70 posto veća, a u srpnju ove godine 130 posto veća. To znači da su se cijene u posljednjih godinu dana smanjile.

Cijene žitarica su također pale. U siječnju 2022. su bile oko 50 posto veće od prosjeka cijena razdoblja 2014.-2016., ali su od tada pale na 30 posto veću cijenu nego u promatranom razdoblju. Pad je to cijena od 20 postotnih bodova u godinu dana.

Mliječni proizvodi su u srpnju bili također oko 50 posto skuplji nego u razdoblju 2014.-2016., a od tada su cijene pale za više od 30 postotnih bodova. I cijena mesa je pala za više od 5 postotnih bodova. Samo je šećer poskupio.

Domaći proizvođači podižu cijene iako su im ukupni troškovi proizvodnje pali

UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu prati svjetske veleprodajne cijene, ali i po državama. Prema njihovim podacima, u Hrvatskoj je veleprodajna cijena kilograma piletine u srpnju prošle godine bila 2.62 dolara po kilogramu, a u srpnju ove godine 2.31 dolara po kilogramu. Pala je za 11 posto.

Cijena jaja u srpnju prošle godine je iznosila 2.09 dolara/kg, a u srpnju ove 2.56 dolara/kg. Rast od 22 posto. Mlijeko nije puno poskupilo, s 0.43 dolara po litri na 0.45 dolara po litri. Cijena pšenice, koja je prošle godine bila rekordna u cijelom svijetu, pala je s 0.31 dolara/kg na 0.18 dolara/kg.

Dok se UN-ovi podaci odnose na cijelo veleprodajno tržište, što uz domaću proizvodnju uključuje i uvoz, Državni zavod za statistiku (DZS) prikuplja podatke rasta cijena i troškova za poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj.

Tako je kada su u pitanju domaći proizvođači cijena jaja u drugom kvartalu (travanj, svibanj, lipanj) ove godine 48.8 posto veća nego u istom razdoblju 2022. Svinje su skuplje 36.3 posto, mlijeko 26 posto, perad 17.3 posto, voće 24.9 posto, krumpir 33.7 posto, povrće 13.2 posto.

U istom razdoblju su domaćim proizvođačima ulazne cijene u poljoprivrednoj proizvodnji 10.5 posto manje, isključivo zbog pada cijene energije i gnojiva. DZS (i Eurostat) su utvrdili da troškovi goriva i gnojiva čine najveći dio ukupnih troškova poljoprivrednika, pa njihov pad cijena dovodi do pada ukupnih troškova iako su se ostali troškovi povećali.

Kupuje se sve više unatoč rastu cijena

Velik je put od veleprodajne cijene na svjetskom tržištu, preko veleprodajne cijene na tržištu Hrvatske, cijene i troškova proizvodnje domaćih proizvođača, prehrambeno-prerađivačke industrije, do trgovačkih lanaca i krajnjih kupaca, građana.

Teško je odrediti u kojem dijelu tog lanca je nastao "neopravdan" rast cijena. No činjenica je da cijene u trgovinama rastu iako padaju na svjetskim veleprodajnim tržištima, a rastu i kod domaćih proizvođača iako su im pali ukupni troškovi proizvodnje.

U konačnici se ne može izdvojiti ni jedan dio lanca i tvrditi da je isključivo on kriv zbog rasta cijena, zbog pohlepe ili nekog drugog razloga. Dok je u prvoj fazi inflacije rast cijena hrane primarno gurao rast troškova (energije, prijevoza, gnojiva...), posljednjih pola godine do godinu se gotovo isključivo radi o tome da rast cijena gura potražnja. Jednostavno rečeno, ljudi troše sve više iz mjeseca u mjesec i time daju signal trgovcima da ne trebaju spuštati cijene. Zašto bi neki dio gore opisanog lanca spustio cijene ako može prodati istu količinu po većim cijenama?

To dokazuju i podaci. Promet poslovnih subjekata koji primarno posluju u sektoru "Trgovina na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima" je rastao 19.9 posto na godišnjoj razini u travnju ove godine, 16.6 u svibnju ove godine, 14.4 u lipnju.

Većina toga rasta nije "pravi" rast prometa, nego se odnosi na rast cijena. Ali čak i kada se iz podataka o prometu eliminira utjecaj rasta cijena i ako se uzme da se cijene nisu mijenjale u godinu dana, promet trgovačkih lanaca je rastao.

Točnije, realni rast prometa u sektoru "Trgovina na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima" je na godišnjoj razini u travnju iznosio 4.7 posto, svibnju 3.2 posto, lipnju 1 posto. Jednostavno se u Hrvatskoj, unatoč rastu cijena, proda ne samo ista količina proizvoda kao prošle godine nego i veća. Prema najnovijim podacima, u srpnju 2023. je nastavljen rast realnog prometa od trgovine na malo prehrambenim proizvodima, za 0.5 posto u odnosu na prethodni mjesec i 4 posto u odnosu na isti mjesec 2022. 

Nitko neće spustiti cijene dok građani ne prestanu kupovati sve više

Tehnički je platforma Umirovljenici zajedno u pravu kada tvrdi da bi bojkot prisilio trgovačke lance na spuštanje cijena ili barem zaustavljanje rasta. U ovom trenutku je jasno da u cijelom lancu opskrbe (od proizvođača preko uvoznika i prerađivača do trgovaca) cijene rastu gotovo isključivo zbog toga što mogu, a ne zbog nekakvih vanjskih šokova, koji su dominirali u drugoj polovini 2021. i prvoj polovini 2022.

Jednostavno, nitko u cijelom lancu nema razloga spustiti cijene jer svi mogu prodati sve po trenutnim ili većim cijenama. Efekt podizanja cijena u svakom dijelu lanca se akumulira i na kraju ga plaća onaj tko se nalazi na kraju lanca - obični kupac, građanin.

Ali to znači i da će, ako taj konačni kupac smanji svoju realnu potrošnju, onda trgovački lanci manje kupovati od prerađivača i tražiti od njih bolje cijene, a prerađivači će manje kupovati od proizvođača i veletrgovaca te tražiti manje cijene. Snaga da pokrenu lavinu snižavanja cijena je u rukama građana. Do sada su kupovali sve više, a kao rezultat toga su rasle cijene.