IAKO se zabrana rada nedjeljom pokušava progurati godinama, a Ustavni sud je dva puta srušio pokušaj njenog uvođenja (2004. i 2009.), izgleda da se radi o jako važnoj temi za trenutnu vlast pa su je ove godine ipak uveli.

Udruga Glas poduzetnika je još sredinom srpnja ove godine podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti novog Zakona o trgovini, kojim je zabrana rada nedjeljom uvedena, i očekuje se da će odluka Ustavnog suda biti donesena kroz godinu dana. Prošla zabrana iz 2008. trajala je manje od godinu dana, tj. dok je Ustavni sud nije srušio argumentom da su njom trgovci dovedeni u neravnopravan položaj.

Umjesto da čekaju odluku Ustavnog suda, lokalne vlasti su se odlučile na mudar manevar. Mnogi blagdani i nedjelje se proglašavaju sajamskim danima da bi se djelomično zaobišle zabrane rada, pogotovo u gradovima i općinama kojima velik dio gospodarstva ovisi o turizmu. Pokrenuta je svojevrsna pobuna lokalnih vlasti državnom zakonu, a priključile su joj se čak i one lokalne zajednice u kojima je na vlasti HDZ.

Na karti ispod možete vidjeti koji su se gradovi i općine dosad pobunili protiv HDZ-ovog zakona. U nekima od njih (označeni plavom bojom) je na vlasti upravo HDZ.

Pobuna diljem Hrvatske

Novi Zakon o trgovini je na snazi od 1. svibnja, a prema njemu trgovine mogu raditi samo 16 nedjelja u godini. Općina Jelsa na Hvaru je već 1. kolovoza donijela odluku o proglašenju  sajamskih dana na svom području, i to 5. kolovoza na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 15. kolovoza kada se slavi Velika Gospa.

Supetar na Braču je 2. kolovoza donio odluku o proglašenju sajamskih dana na svom području, dan nakon je isto učinio susjedni Sutivan, a 4. kolovoza je to učinila općina Bol na istom otoku. Grad Hvar je 4. kolovoza na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi donio odluku o proglašenju sajamskih dana na svom području.

"Prigodna prodaja na kioscima, štandovima i slično, kao sastavni dio sajamskih događaja, u navedene dane može započeti u 9 sati i završiti do 24 sata", stoji u odlukama. Pobuna protiv zabrane rada blagdanima i nedjeljom je počela na otocima, vjerojatno zbog toga što im kao turističkim destinacijama trgovanje u ljetnim danima, posebno za vrijeme blagdana, puno više znači. Vjerojatno su u sklopu turističke ponude organizirane i javne manifestacije na te dane, a zabrana trgovine narušava profitabilnost takvih događanja.

Čak su se i neki HDZ-ovci priključili manevru izbjegavanja HDZ-ovog zakona

Bojkotu neradnih dana 8. kolovoza pridružio se grad Crikvenica, također turistička destinacija. Zanimljivost Crikvenice je u tome što gradonačelnik Damir Rukavina dolazi iz redova HDZ-a. Kao sajamski dan proglašen je samo 15. kolovoza, kada se slavi Velika Gospa.

Osim njega je i HDZ-ov načelnik Marije Bistrice Josip Milički proglasio sajamske dane, i to za sve nedjelje i blagdane od početka srpnja, navodi portal Zagorje International.

Gradonačelnik Pule Filip Zoričić, koji je pobijedio na izborima kao nezavisni kandidat, ali je nekada bio član HDZ-a, odluku o sajamskim danima u tom gradu donio je 9. kolovoza. Pula je otišla i korak dalje, pa su sajamskim danima proglašene sve preostale nedjelje u kolovozu i rujnu, tj. 13., 20. i 27. kolovoza te 3., 10., 17. i 24. rujna.

"Novom odlukom želimo pomoći našim obrtnicima kako bi u sezoni radili bolje, a samim time oni će pomoći svojim radnicima, obiteljima i gradu. Nakon posljednje izmjene Zakona o trgovini egzistencija malih obrtnika i poduzetnika iz sektora trgovine tijekom turističke sezone mogla bi biti jako ugrožena, budući da im je svaki radni dan važan", izjavio je gradonačelnik Filip Zoričić.

Isti dan je odluku donio i gradonačelnik Umaga Vili Bassanese, koji tu dužnost obnaša već četvrti mandat, ali samo za 15. kolovoza. Grad Labin je sajamske dane proglasio od 9. do 17. kolovoza, čime se obuhvatila nedjelja i blagdan Velike Gospe. Prilično je sigurno da će se još gradova i općina u Istri, kao glavnoj turističkoj regiji, odlučiti na isti manevar.

Gradovi i općine koji su problemu zabrane rada nedjeljom i blagdanima doskočili proglašavanjem sajamskih dana su još Baška, Podgora, Pirovac i Novalja. "Pobunjenicima" su se priključili i svi gradonačelnici iz redova stranke FOKUS, a to uključuje gradonačelnicu Samobora Petru Škrobot, gradonačelnika Svete Nedelje Daria Zuroveca, gradonačelnika Dugog Sela Nenada Paniana, gradonačelnika Svetog Ivana Zeline Hrvoja Košćeca, načelnika Pirovca Ivana Gulama i načelnika općine Križ Marka Magdića.

Grad Oroslavje je doskočio zabrani rada proglašenjem manifestacije "Ljetna pozornica grada Oroslavlja", koja se održava od 11.kolovoza do 15. kolovoza, javnom manifestacijom od posebnog značaja za grad a za vrijeme koje se ne primjenjuju odredbe Zakona o trgovini koje se odnose na zabranu rada blagdanima i nedjeljom.

Najveći otpor prema zabrani rada nedjeljom u Splitu

Zaobilaženju HDZ-ovog zakona o neradnoj nedjelji se priključio i Split, proglasivši sve nedjelje do kraja rujna i blagdan Velike Gospe sajamskim danima. "Novim Zakonom o trgovini egzistencija malih obrtnika i trgovina može biti jako ugrožena, pogotovo kada ovise o sezoni i svaki radni dan im je važan. Stoga im na ovaj način želimo pomoći i omogućiti rad u danima kada im je to zabranjeno", navodi se izjava gradonačelnika Ivice Puljka na službenim stranicama Grada Splita.

Kao i u ostalim turističkim mjestima, u Splitu vlada veliki otpor prema zabrani rada nedjeljom. Pažnju javnosti je nedavno privukao natpis izvješen na vratima jedne trgovine u Splitu kojim se pokušalo objasniti potencijalnim kupcima zašto ne rade usred sezone.

"Dragi kupci, zato što u našoj Vladi sjedi hrpa majmuna koji sve pretvore u kaotičnu džunglu, naša mala trgovina (i većina trgovina u Hrvatskoj) danas ne radi. U skladu s tom odlukom, današnji ćemo dan provesti na plaži. U čast Vladi, jest ćemo banane te izvoditi majmunarije!", piše na vratima.

Zadar, u kojem je na vlasti HDZ, neće proglašavati sajamske dane. Rijeka samo djelomično

Iako je u Rijeci turizam podjednako važan kao u Splitu, gradonačelnik Marko Filipović je odgovorio na upit Hine da se ne planira proglašenje sajamskih dana osim za područje Trsata, u kojem se nalazi svetište Majke Božje Trsatske, i samo za 15. kolovoza, dan Velike Gospe.

Ipak, naglasio je da se općenito protivi zabrani rada nedjeljom i da nije problem u otvorenim trgovinama nego u tome što oni koji rade na taj dan nerijetko ne dobivaju "pravičnu naknadu i slobodne dane".

U Zadru je situacija drugačija. Udruženje obrtnika tog grada je poslalo zahtjev da se blagdan Velike Gospe proglasi sajamskim danom, ali su odbijeni. "Ne postoji ni statutarna niti zakonska mogućnost proglašenja tzv. sajamskog dana, posebice ne na cijelom području grada, bez sajma. Sajamski dani su kolokvijalni naziv za dane u kojima se održava neki sajam, primjerice Dani maslinovog ulja. Dakle, nema sajamskih dana bez samog sajma. Za provedbu inicijative za proglašenjem tzv. sajamskog dana na blagdan Velike Gospe potrebno je organizirati jednodnevnu javnu manifestaciju-sajam na čitavom području grada Zadra...", rekao je dogradonačelnik Ante Babić za Zadarski list.

Dodao je i da smatra kako proglašenje sajamskih dana nije uopće zakonito jer novi zakon o trgovini čini "neprovedivim i besmislenim". Gradonačelnik Zadra je HDZ-ovac Branko Dukić, a većinu u gradskom vijeću ima koalicija HDZ-a, HSP-a i Stranka umirovljenika.

Gradonačelnik Škabrnje Ivan Škara, koji je kao nezavisni kandidat prvi put od 1997. maknuo HDZ s vlasti, za Zadarski list je izjavio da razmišlja o proglašenju sajamskih dana.

Pobuna se širi

Za očekivati je da će se broj gradova i općina koje će se pridružiti pobuni protiv novog Zakona o radu proširiti, posebno u turističkim mjestima. Inzistiranje HDZ-a na zabrani rada nedjeljom se ne može objasniti ekonomskom logikom, a zbog velikog broja iznimki ni socijalnom.

Moguće je da će Ustavni sud opet srušiti zabranu s obrazloženjem da neke poduzetnike dovodi u nepovoljan položaj prema ostalima, kao što je bilo 2009. Do tada se lokalne vlasti moraju snalaziti s ovakvim manevrima da bi donekle olakšale situaciju malim poduzetnicima na svom području, koji na kraju krajeva porezima i financiraju lokalne jedinice.