USTAVNI SUD presudio je kako su tzv. izlazne naknade za prijevremenu otplatu kredita banaka nezakonite. Naime, banke u ugovoru o kreditu imaju odredbu da korisnik kredita može vratiti kredit i prije roka u cijelosti ili djelomično te da je dužan platiti naknadu za prijevremenu otplatu kredita.

Banke duguju po nekoliko desetaka milijuna eura 

Visina naknade bila je određena posebnim aktima banke. Konkretno, presuda Ustavnog suda znači da svi oni na kojima je banka zaradila kod prijevremene otplate kredita sada mogu tužiti banku. Udruga Franak procjenjuje da banke sada ukupno duguju potrošačima nekoliko desetaka milijuna eura nezakonito naplaćenih izlaznih naknada, a radi se o iznosima od nekoliko stotina pa do nekoliko tisuća eura po jednom kreditu.

Ustavni sud donio je odluku u pet predmeta od kojih se jedan odnosi na Privrednu banku Zagreb, a četiri na Addiko banku, koje su se žalile na presude sudova koji su presudili u korist potrošača vezano za izlazne naknade. 

Nepostojeća usluga zatvaranja kredita 

Ustavni sud smatra kako tvrdnja banke da ugovorena naknada za prijevremenu otplatu kredita predstavlja naknadu za pruženu uslugu jednostavno ne stoji. Navodi banke, smatra Ustavni sud, nisu potkrijepljeni nikakvim dokazima o stvarnim troškovima usluge banke koji bi se eventualno mogli podvesti pod pojam štete prouzročene vraćanjem kredita prije roka.  

Ustavni sud također se osvrnuo i na razliku marže kod ugovorne kamatne stope koju je korisnik kredita na temelju ugovornih odredaba o promjenjivoj kamatnoj stopi trebao plaćati za preostalo ugovoreno razdoblje i maržu ugovorne kamatne stope po kojoj bi banka mogla nakon vraćanja kredita prije roka plasirati kreditna sredstva novim korisnicima kredita. 

Utvrđeno je da ugovorenom naknadom za prijevremenu otplatu kredita banke pokušavaju kompenzirati dio ugovorne kamate (profitnu maržu banke) koja je izmakla vraćanjem kredita prije roka. To je, utvrdio je Ustavni sud, u suprotnosti sa Zakonom o obveznim odnosima. 

Nema troškova zatvaranja kredita

Isto tako, u ovim predmetima banke su tvrdile da zbog prijevremene otplate kredita trpe troškove administrativne obrade tih zahtjeva i zatvaranja kredita te troškove angažmana osoblja. Međutim, iz iskaza zaposlenice banke i vještačenja proizašlo je da se ti poslovi obavljaju u sklopu redovnih zaduženja radnih mjesta zaposlenika banke i da nema dokaza da je zbog konkretnih prijevremenih otplata kredita banka morala snositi kakve druge, povećane troškove. 

"Vještaci su stoga zaključili da na temelju iskaza zaposlenice banke nije moguće odrediti postoje li takvi troškovi ili izvršiti njihov izračun", zaključuje se u obrazloženju Ustavnog suda.  

Goran Aleksić, čelnik udruge Franak, ističe kako se ova odluka Ustavnog suda očekivala. 

Aleksić: Nema zapreka kod tužbi protiv banaka

"Sada više apsolutno nema nikakvih zapreka vezanih za tužbe protiv banaka u slučaju naplate izlazne naknade. Sudovi sada moraju donositi presude o ništetnosti izlazne naknade te potrošačima vratiti naplaćenu naknadu, i to zajedno sa zateznim kamatama", ističe Aleksić. 

Valja naglasiti da je dio banaka, prije šest godina, stupanjem na snagu Zakona o stambeno-potrošačkom kreditiranju, ukinuo izlazne naknade na sve kredite, no neke su i dalje nastavile zarađivati na tome. 

"Navedenom odlukom odbijene su ustavne tužbe Privredne banke Zagreb i Addiko banke kojima su one pokušale osporiti i ukinuti pravomoćne presude kojima je suđena ništetnost tzv. izlaznih naknada, odnosno naknada za prijevremeno zatvaranje kredita", objašnjava odvjetnik Igor Metelko u razgovoru za Index.

Odvjetnik Metelko: Nema zastare 

Kako je pojasnio, presuda Ustavnog suda prvenstveno znači da su u Hrvatskoj iscrpljeni svi pravni putevi, odnosno svi pravni lijekovi i sredstva kojima su se banke mogle služiti kako bi osporile pravomoćne odluke nižestupanjskih sudova.

"Iako su ovaj postupak inicirali samo PBZ i Addiko banka, ova presuda će se analogijom primijeniti i na sve ostale komercijalne banke i kreditore koji su naplaćivali izlazne naknade, kako u CHF kreditima tako i u kunskim i eurokreditima", pojašnjava Metelko za Index.

Kako ističe ovaj odvjetnik, nije pravno relevantno kada su takve naknade naplaćene jer zastarni rok počinje teći tek od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost takve odredbe u nekom ugovoru.

"To faktički znači da zastara još nije ni počela teći za takve zahtjeve", zaključuje na kraju Metelko.

"Tužite banke!"

Danas se oglasila i udruga Franak posebnim priopćenjem u kojem stoji da svaki korisnik kredita koji je platio izlaznu naknadu za prijevremenu otplatu kredita ima nedvojbeno pravo utvrditi ništetnost tako ugovorene naknade. 

Ako je tu naknadu banka odnosno leasing kuća naplatila, ističe se u priopćenju, svaki korisnik kredita kojem je ta naknada naplaćena ima pravo na vraćanje cijelog iznosa te naknade, ali i na obračun pripadajućih zateznih kamata od dana naplate naknade sve do dana isplate obeštećenja jer je vjerovnik u tome slučaju nepošteni stjecatelj. 

"Pozivamo potrošače da tuže banke i leasing kuće zbog naplaćenih izlaznih naknada, i na taj način uzmu natrag svoj novac uz naplatu zateznih kamata!" stoji u priopćenju u kojem se naglašava da zastare potraživanja za te naplaćene naknade nema. 

Priopćenje Udruge Franak by Ilko Ćimić on Scribd