NOVČANICE od 500 eura se zapravo više ne tiskaju – osim očito kod kriminalaca, piše Deutsche Welle. Ni njemačkoj policiji nije jasna nova poplava krivotvorenih novčanica od 500 i 200 eura.

Novčanice od 500 eura su zapravo rijetkost, a na mnogim mjestima gdje se radi dan i noć ih i u Njemačkoj uopće ne prihvaćaju. U Hrvatskoj mnogi još nikad nisu vidjeli novčanicu tog apoena, a nije mnogo drugačije nit  novčanicom od 200 eura.

Upravo zato su i falsifikatori uglavnom izbjegavali uopće se truditi tiskati tako velike apoene: tko ga i bude primio, dobro će pamtiti tko je tako platio.

Novčanice od 5 i 10 eura se u pravilu ne isplate krivotvoriti – ako se izuzmu banalne kopije tiskane na kućnom pisaču u boji kojih također ima začuđujuće velik broj. Ali "pravi" krivotvoritelji se uglavnom bave novčanicama od 50 i nešto rjeđe od 20 eura, što čini gotovo dvije trećine od 34.118 falsificiranih novčanica koje su prošle godine primijećene u ovoj zemlji.

Svežanj 500-tinjarki

Ali ove godine se dešava nešto čudno: samo u prvoj polovici ove godine je evidentirano čak 26.690 krivotvorenih novčanica, a dok su prošle godine među njima bile tek 554 novčanice od 500 eura, u ovom razdoblju ih je bilo 2178 – i možda će još potrajati dok neke od njih ne dođu u banku, gdje će se provjeriti njihova ispravnost.

Policija je isto tako utvrdila kako se te velike novčanice masovno koriste pri kupovini luksuznih predmeta, za nakit, zlato, skupe satove i čak automobile.

U takvoj trgovini je Njemačka zapravo jedna od iznimaka u zoni eura – u Italiji ili Francuskoj je nemoguće platiti veći iznos gotovinom. Njemački trgovci za iznos preko 10.000 trebaju tražiti osobnu iskaznicu kupca – pod pretpostavkom da i ona nije krivotvorena. Policija je utvrdila i kako su se krivotvorinama platili iznosi i veći od 100 tisuća eura – i tu se doista treba pitati gdje su trgovcima bile oči.

Ima i boljih krivotvorina

Jer u Bundesbanku tvrde kako ove krivotvorine "čak nisu ni osobito dobre", a isto tako "ne žele govoriti o nekakvom trendu" kako su se kriminalci sad okrenuli najvećim novčanicama, izjavio je član uprave Njemačke savezne banke Burkhard Balz. Doduše, te novčanice su nešto bolje od onih koje se kao "igračka" mogu kupiti i na internetu i koje se također ponekad žele podvaliti u trgovini, ali već letimična provjera tih novčanica – na dodir i na pogled – pokazat će kako s njima nešto nije u redu. Tu su onda i dodatne metode o kojima se u javnosti ne govori mnogo – na primjer serijski broj novčanica se stvara po određenom ključu i ne može svaki broj ni biti tiskan na pravoj novčanici.

Iako namjerava "pomno pratiti" što se zbiva, Njemačka savezna banka ne želi da sad ljudi počnu sumnjati u sve novčanice koje imaju u novčaniku: "Makar je krivotvorina ove godine bitno više, njihov odnos prema ispravnim novčanicama je uglavnom ostao isti", kaže Balz. To znači da će na 10 tisuća stanovnika doći tek šest krivotvorenih novčanica.

Bilo kako bilo, član vijeća direktora Europske središnje banke Fabio Panetta je koncem svibnja izjavio kako se već radi na potpuno novim novčanicama eura i kako je na stranici ESB ponuđena i anketa koji motivi bi trebali biti na novim novčanicama. Postojećim, na kojima su motivi arhitekture u Europi, od početka nisu svi bili zadovoljni: u trudu da ih prihvate svi u Europi prikazane građevine zapravo nigdje nisu postojale.

Sad se razmišlja možda o motivu europskih ptica, rijeka ili nekih kulturnih dobara, naravno, s još više sigurnosnih oznaka protiv krivotvorenja.