KRATKOTRAJNA pobuna vagnerovaca protiv Putina u Rusiji stvorila je Joeu Bidenu najopasniju vrstu dileme u kojoj je bilo posljednjih pet američkih predsjednika, a to je - kako postupati s Vladimirom Putinom.

Svaki vrhovni zapovjednik američkih oružanih snaga, počevši od Billa Clintona, na neki je način pokušao uspostaviti kontakt s bivšim KGB-ovcem. Većina je pokušala resetirati odnose između SAD-a i Rusije. No svi su propustili spriječiti pad odnosa između ove dvije nuklearne supersile.

Biden, koji je stasao u Washingtonu kao senator tijekom nekih od najnapetijih trenutaka američko-sovjetskog nadmudrivanja u sedamdesetima i osamdesetima, imao je manje iluzija o Putinu od većine svojih prethodnika.

Ipak, i on je pokušao razbiti hladnoću u odnosu susretom s Putinom na sastanku u Ženevi 2021. godine.

Međutim, ruska invazija na Ukrajinu umjesto toga ga je potaknula da ojača NATO savez izvanrednim dotokom oružja i streljiva namijenjenih preživljavanju Ukrajine.

Zapadna podrška nije samo omogućila Ukrajini da se odupre ruskoj invaziji već je i pridonijela pretvaranju rata u stanje koje je pojačalo politički pritisak na Putina i stvorila uvjete na bojištu koji su vjerojatno pridonijeli pobuni vođe plaćeničke skupine Jevgenija Prigožina tijekom vikenda.

Putin se jučer pojavio pred kamerama i bijesan rekao da ne bi imao problema s gušenjem pobune da Prigožin nije odabrao zaustaviti svoj marš na Moskvu. Međutim, izvan Rusije postoji općeprihvaćen konsenzus da je ovaj sukob predstavljao najozbiljniji izazov u Putinovoj dosadašnjoj vladavini.

Neki kažu da je to početak njegova kraja. Biden se stoga suočava s mogućnošću koju nijedan od njegovih prethodnika koji su se borili s Putinom nije morao razmatrati - da se bavi posljednjim činom modernog cara i izgledima za nestabilnost koja bi mogla uzdrmati nuklearnu supersilu te posljedicama koje bi se zbog toga odrazile na svijet u cjelini.

Izbjegavanje eskalacije

Tijekom kaosa, koji je za vikend zahvatio Rusiju, SAD i saveznici jasno su istaknuli da je eventualni sukob između Putina i Prigožina bio unutarnje rusko pitanje te je na kraju propao. 

Nakon što je Moskva jučer otvorila propagandni front tvrdnjama da istražuje je li zapadna obavještajna zajednica bila umiješana u pokušaj državnog udara, Biden je posebno istaknuo da odbacuje tu ideju i spomenuo kako je konzultirao zapadne vođe o pravom pristupu.

"Oni su se složili sa mnom da moramo osigurati da ne damo Putinu nikakav izgovor. Naglašavam, ne dajemo Putinu nikakav izgovor da krivi Zapad ili NATO za ovo. Jasno smo dali do znanja da nismo bili umiješani. Mi s tim nemamo nikakve veze", rekao je američki predsjednik novinarima.

CNN je jučer izvijestio da je SAD unaprijed imao saznanja o Prigožinovim namjerama, ali da ih je podijelio samo s odabranim visokim dužnosnicima i saveznicima, uključujući Britaniju.

Ova otkrića ukazuju na to da SAD dobiva visokokvalitetne i točne obavještajne informacije unutar Rusije, piše CNN. To samo po sebi može dodatno iritirati Putina i produbiti njegov osjećaj zatvorenosti.

Bidenovi komentari također odražavaju čudnu dihotomiju njegove strategije prema Putinu. Dok šalje milijarde dolara oružja i streljiva ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom kako bi se borio za opstanak Ukrajine, Biden tvrdi da SAD nije umiješan u sukob s Rusijom čineći sve kako bi izbjegao izravan sukob NATO-a i ruskih snaga, koji bi mogao dovesti do eskalacije slične svjetskom ratu.

SAD naprosto nema interesa u sukobu Prigožina i ruskog predsjednika, tvrdi CNN. Moskovske tvrdnje da je Zapad bio umiješan u pobunu djeluju kao pokušaj skretanja pažnje od podjela koje prijete urušavanju Putinove vlasti. Čini se da su namijenjene uvjeravanju Rusa da se ujedine protiv vanjskog neprijatelja, piše CNN.

Putin je uvjeravao da je rat u Ukrajini borba protiv zapadnih napora da Rusiji uskrati njen pravi status globalne sile. To je odvraćanje pažnje od činjenice da je poslao svoju vojsku u Ukrajinu suprotno međunarodnom pravu izazivajući sukob koji je otkrio da je navodno moćna ruska vojska ipak loše vođena i opremljena i tek sjena Crvene armije koja je branila Sovjetski Savez.

Proračunati zapadni odgovor koji je usvojila i Europa

I dok SAD i njihovi saveznici nisu pokazivali trijumfalizam za vrijeme Prigožinove pobune, zapadne vlade sada nastoje politički kapitalizirati tu situaciju kako bi izvršile pritisak na Putina.

Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u nedjelju na američkim televizijama da SAD nije bio umiješan u pobunu, ali da ona pokazuje slabosti u Putinovoj vladavini. Taj stav preuzeli su i europski dužnosnici u ponedjeljak.

"Prigožinova pobuna predstavlja bez presedana izazov Putinovoj vlasti i jasno je da se pojavljuju pukotine u ruskoj podršci ratu", izjavio je britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly. Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, usvojio je sličan stav nakon nekoliko dana konzultacija između visokih dužnosnika zapadnog saveza. On je rekao da događaji pokazuju da "ruska vojna moć puca" te da nestabilnost također "utječe na ruski politički sustav".

No neki iskusni američki promatrači upozoravaju da je prerano otpisati Putina. 

"Ovo mi se čini kao očajnički potez Prigožina da na neki način održi operativnost Wagner Grupe. Ne smatram da je to populistička prijetnja Putinu, ne smatram da slabi aura Putinove nepobjedivosti", rekao je bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Donalda Trumpa John Bolton za CNN u ponedjeljak, no priznao je da je Putinova vojna pozicija nepobitno oslabljena.

CNN u svojoj analizi piše da se Putin sada, osim s lošim tijekom rata u Ukrajini, suočava s novim problemom kod kuće nakon što je Prigožin probio njegov kult ličnosti nepobjedivog autokrata koji je otporan na sve izazove.

Ako ruski vođa ne uspije ponovno uspostaviti svoju vlast, Biden bi mogao postati prvi američki predsjednik 21. stoljeća koji će nadmudriti Putina, zaključuje CNN svoju analizu.