PREMIJER Andrej Plenković, kao ni njegovi ministri, u posljednja dva mjeseca nisu našli ni jedan termin, ni potrebu, da pismeno odgovore predstavnicima više od 30 tisuća građana koje su oštetile banke.

>> Zbog švicarca podignuto 40 tisuća tužbi protiv banaka, sutra je zadnji rok

>> Vlada se dogovorila s bankama za švicarac, nagodba je teška 2.5 mlrd. kuna i tajna je

Tražili aktivnu ulogu vlade u slučaju švicarac

Naime, predstavnici udruge Franak htjeli su razgovarati o tome da se vlada aktivnije uključi u rješavanje problema švicarca i to prije 14. lipnja, kada svi potrošači koji su ugovorili kredite s valutnom klauzulom švicarcu, i to u PBZ-u, Zabi, Sberbanku/Volksbanku (sadašnja Nova hrvatska banka), RBA-u, OTP-u, Erste banci, Addiko banci (Hypo) te u Splitskoj banci (danas OTP banka), imaju krajnji rok za podizanje pojedinačnih tužbi. 

Rok dakle istječe za jedan dan, a od 19. travnja do danas iz vlade traje prebacivanje odgovornosti za sastanak s oštećenim građanima. Prvo im je rečeno da će premijer osloboditi raspored, pa da ipak ne može. 

Vlada se već dogovorila s bankama

Nakon toga prebačeni su na jedan ured Ministarstva financija, pa na drugi ured istog Ministarstva te im je na kraju rečeno da je njihov predmet za sastanak i razgovor prebačen na Ministarstvo gospodarstva i pravosuđa, da bi im ta dva ministarstva odgovorila da do njih nije stigao nikakav zahtjev. 

Odbijanje bilo kakvog razgovora s predstavnicima građana koje su oštetile banke ili saslušanje njihovih zahtjeva nastavak je politike ove vlade koja se već nagodila za slučaj švicarac i to s bankama još prije dvije godine. Dogovor je postignut pred međunarodnim sudom, a nagodba je teška 2.5 milijardi kuna, a nakon toga označena je državnom tajnom. No, krenimo redom.

Sve tužbe, na temelju kolektivne presude u slučaju Franak, moraju se podnijeti najkasnije do 14. lipnja 2023. godine. Obeštećenja neće biti moguća ako se tužba ne podnese do lipnja 2023. godine, i to zbog zastare potraživanja. Zbog švicarca do sada je ukupno podignuto oko 40 tisuća tužbi, dok Vrhovni sud još uvijek nije donio usuglašeni stav o konvertiranim kreditima. 

Čeka se Vrhovni sud 

Potrošači su na sudovima već dokazali da su odredbe iz ugovora o valutnoj klauzuli u švicarcima i promjenjivoj kamatnoj stopi nepoštene i ništetne, ali su ostali sporni oni slučajevi u kojima su se potrošači nakon 2014. odlučili na konverziju kredita u eurske. U takvim slučajevima potrošači su također tužili banke tražeći povrat preplaćenog, ali sudovi su donosili različite odluke. Zbog svega toga, a pred 14. lipnja, udruga Franak pokušavala je doći do vlade, no bez uspjeha. 

"Temeljni naš prijedlog bio bi da se zastarni rok putem zakonskog rješenja pomakne do kraja 2024. godine kako bi, nakon što Vrhovni sud konačno donese odluku o pravima potrošača koji su konvertirali kredite, svi potrošači stigli tužiti na vrijeme i postaviti svoje tužbene zahtjeve u skladu s pravnih shvaćanjem Vrhovnog suda", stoji u zahtjevu udruge Franak uz dodatak da od vlade ne traže ugrožavanje neovisnosti sudstva već da vlada podrži građane stvaranjem uvjeta i resursa kako bi sudski postupci bili brži i učinkovitiji. 

Što je vlada mogla, a nije napravila 

Vlada može i mora raditi na promicanju kulture mirnog rješavanja spora i alternativnih oblika rješavanja sukoba kako bi se smanjio broj sudskih postupaka. No, to nisu uradili. Vlada može i mora osigurati dostupnosti sudske zaštite svim građanima bez obzira na društveni i svaki drugi status. U ovom slučaju, nisu nudili nikakve modele. 

Vlada može i mora zaštititi građane od samovolje fizičkih i pravnih osoba koje nerijetko nastupaju s položaja moći i nedodirljivosti. No, ni tu se nisu iskazali. Kao ni Hrvatska narodna banka koja je u ovom slučaju otvoreno stala na stranu banaka, kako naglašavaju iz udruge Franak. 

Zahtjev za sastanak s premijerom ili vladom udruga Franak podnijela je 19. travnja ove godine. Ured premijera prvo je obavijestio udrugu Franak da su zaprimili zahtjev, a početkom svibnja je rečeno kako premijer ima gust raspored te da bi se taj raspored nakon 8. svibnja mogao "osloboditi".

Kako je Plenkovićeva administracija dva mjeseca "vrtjela" oštećene građane 

Dan kasnije, 9. svibnja, dobili su obavijest kako se raspored premijera "zagužvao" pa je sve prebačeno na ministra financija, a oni su pak sve prebacili na Upravu za gospodarstvo i financijski sustav. 

Sredinom svibnja tajnik Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Goran Lepušić rekao im je da probaju sljedeći tjedan. No sljedeći tjedan Lepušić se ne javlja. U međuvremenu su obaviješteni kako će ih možda primiti voditeljica službe u Upravi za gospodarstvo i financijski sustav. 

Mjesec dana nakon zahtjeva za sastankom rečeno im je kako Ministarstvo financija nije prava adresa za njih već je sve prebačeno na Ministarstvo gospodarstva vezano za kolektivnu presudu protiv banaka, odnosno na Ministarstvo pravosuđa vezano za zastare tužbi protiv banaka. Krajem svibnja iz ta dva ministarstva obaviješteni su da nije do njih stigao nikakav zahtjev.  

Plenković ih tako nije ni primio ni saslušao. No to nije za čuditi se s obzirom na to da se ova vlada, a vezano za švicarac, već dogovorila s bankama, i to u veljači 2021. godine. 

Nagodba je označena državnom tajnom 

Dogovor s bankama postignut je pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova, a nakon što su banke tužile Republiku Hrvatsku zbog štete koja je nastala uslijed izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama iz 2013. godine i 2015. godine, a slijedom kojih je u konačnici izvršena konverzija kredita u švicarskim francima. 

Vlada priznaje da je dogovor s bankama vrijedan 2.5 milijardi kuna, no sadržaj nagodbe proglasila je državnom tajnom. 

"Neovlašteno otkrivanje podataka vezanih za navedene postupke moglo bi nanijeti štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske", tvrde u Ministarstvu financija kada smo tražili taj dokument na uvid. 

Naglasimo kako je ova vlada, a nakon nagodbe s bankama, dala očitovanje Europskom sudu za ljudska prava u kojem su rekli da su se potrošači prihvatom konverzije odrekli svojih prava potraživanja od banaka. Iz vlade su rekli da će valutna klauzula biti proglašena ništetnom i da su to potrošači trebali znati. Zbog tih navoda protiv predstavnika vlade na Europskom sudu podnesena je i kaznena prijava. 
 

Molba Za Sastanak_Udruga Franak by Ilko Ćimić on Scribd