NA SVJETSKI dan zaštite okoliša, 5. lipnja, ove godine se želi potaknuti države na snažnije aktivnosti u borbi protiv onečišćenja plastikom i na prijelaz na kružno gospodarstvo jer plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom.

"Od pedesetih godina 20. stoljeća do danas plastika je preplavila svijet i promijenila način na koji živimo. Tržište preplavljeno jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima pa danas gotovo da više nema kutka Zemlje bez plastike", rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Plastika čini između 80 i 85 posto otpada pronađenog u moru i na obali

Većina plastike proizvodi se iz nafte, što doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona), a 85 posto ga potječe s kopna. 

Plastika čini između 80 i 85 posto otpada pronađenog u moru i na obali. Nalazi mikroplastike su u svim oceanima i brojnim organizmima te je više zabilježenih pojava ugradnje plastike u stijene pri čemu nastaju plastiglomerati. 

Šteta za morski okoliš osam milijardi dolara godišnje

Procjenjuje se da šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje osam milijardi USD godišnje. U Ministarstvu upozoravaju da je naše zdravlje neraskidivo povezano sa stanjem okoliša, pa tako plastiku iz okoliša unosimo u tijelo u obliku mikro i nanoplastike udisanjem zraka, kroz hranu i vodu pa čak i kroz kožu.

Komadići plastike prisutni su u plućima, jetri, slezeni i bubrezima ljudi, a nedavnim istraživanjem potvrđena su i u posteljici novorođenčadi. Puni opseg utjecaja na zdravlje još uvijek nije poznat, međutim, brojna znanstvena istraživanja ukazuju da neki od aditiva sadržanih u plastici uzrokuju zdravstvene probleme, primjerice endokrine i razvojne poremećaje, poremećaje u reprodukciji i karcinome. 

Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32 posto uputi na recikliranje, 43 posto na spaljivanje/suspaljivanje, a 25 posto se odloži na odlagališta. 

Stope recikliranja plastike i dalje niske

Globalno, stope recikliranja plastike i dalje su niske. Prema podacima Eurostata, između 2010. i 2020., količina ambalažnog otpada od plastike po stanovniku povećala se za čak 23 posto. Stanovnik EU je u 2020. proizveo 34.6 kilograma ambalažnog otpada od plastike, od čega se reciklira 38 posto.

Ministarstvo ističe da je u Hrvatskoj u 2021. ukupna količina nastalog otpada od plastike procijenjena na 306.030 tona (79 kilograma po stanovniku). Najveći udio čini otpadna plastika koja je dio miješanog komunalnog otpada - 54 posto, a preostalih 46 posto je odvojeno sakupljena, u kojoj je najviše otpada od plastične ambalaže.

U Hrvatskoj je čak 47 posto otpada od plastike odloženo na odlagališta, energetski je oporabljeno pet posto, reciklira se 21 posto, dok drugi postupci oporabe čine udio od 24 posto. Za skladištenje i slično preostaje tri posto otpada. Otpad od plastike koji je odvojeno sakupljen (142.235 tona) uglavnom se upućuje na oporabu.

U Ministarstvu kažu kako su im prioriteti prihvaćanje kružnog principa gospodarenja plastikom, usmjeravanje i jačanje investicija za prilagodbu kružnom modelu u sektorima koji se bave plastikom, te razvoj standarda, norma i zahtjeva za dizajn polimera, polimernih materijala i plastičnih proizvoda na globalnoj razini. 

Nužnost sinergije i dubokih promjena

Za smanjenje onečišćenja plastikom nužna je sinergija međunarodnih tijela, nacionalnih i lokalnih vlasti preko proizvođača plastike, reciklažne industrije, trgovaca i potrošača. 

Prema izvješću UN-ovog programa za okoliš, onečišćenje plastikom moglo bi se smanjiti za 80 posto do 2040. ako se provedu duboke promjene u politici i tržištu koristeći postojeće tehnologije te poziva na ponovnu upotrebu, recikliranje i pažljivu zamjenu s proizvodima od alternativnih materijala.

U svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode WWF-u kažu da u ovaj Svjetski dan zaštite okoliša ulaze optimistični zbog postignutog dogovora o globalnom sporazumu za zaustavljanje plastičnog onečišćenja.

"Mnoge su vlade tijekom pregovora u Parizu prošloga tjedna ponovile tehničke prijedloge koje je WWF objavio prije dva tjedna, a koji se odnose na globalnu zabranu visokorizičnih plastičnih proizvoda i polimera, smanjenje proizvodnje i potrošnje, promicanje ponovne uporabe i recikliranja te odgovorno upravljanje plastičnim otpadom", rekla je Hini Petra Boić Petrač iz WWF Adrije.  

"Treba se odmah primiti posla"

"Novi globalni sporazum za zaustavljanje plastičnog onečišćenja naša je jedina prilika i pozivamo sve aktere da se odmah prime posla, bez odugovlačenja - jer svaki dan kašnjenja nova je prilika za istjecanje tona plastike u oceane svijeta", poručuje WWF. 

Direktor Greenpeacea za Hrvatsku i Sloveniju Zoran Tomić kaže kako zabrinjava praksa kada se neki progresivni propisi i donesu, da često nemaju potrebnu učinkovitost jer izostane inspekcijski nadzor, primjerice u slučaju plastičnih vrećica koje vidimo da se i dalje naveliko dijele u Hrvatskoj po tržnicama, pekarama, kod dostave hrane. 

"Sve to upućuje na zaključak da se kod nas zaštita okoliša još uvijek ne shvaća dovoljno ozbiljno", rekao je Tomić Hini. Poručuje kako prava borba protiv klimatskih promjena znači puni zaokret prema obnovljivim izvorima energije, kao što su sunce i vjetar te prema energetskoj učinkovitosti.

Za Hrvatsku to posebno znači masovno ulaganje u energiju sunca, pri čemu treba maksimalno olakšati građanima ugradnju vlastitih solarnih sustava. 

Hrvatska među najgorima u EU

Zelena akcija u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša organizira Reuse Festival kako bi istaknuli važnost prevencije nastanka otpada kroz popravljanje, razmjenu i ponovnu uporabu te donositelje odluka pozvali na aktivnije djelovanje po tom ključnom pitanju koje je prioritet i sukladno hijerarhiji koju propisuje EU. 

"Gospodarenje otpadom jedan je od gorućih okolišnih problema u Hrvatskoj. Niz ciljeva propisanih EU direktivama većina gradova i općina ne ispunjava zbog čega je Hrvatska po pitanju recikliranja, kompostiranja i ponovne uporabe među najgorim zemljama u EU", izjavio je Hini Marko Košak iz Zelene akcije.

Smatra to posljedicom krive nacionalne politike koja većinu ulaganja usmjerava prema regionalnim centrima za miješani otpad i zanemaruje jači razvoj kvalitetnih lokalnih sustava, ali i inertnosti većine gradova i općina, koji samo čekaju da se izgrade regionalni centri. Međutim, ti centri, što se pokazalo na primjeru Marišćine i Kaštijuna, ne donose rješenje, već nove probleme, upozorava Košak.

Pohvalio je Prelog i Krk, lidere održivog gospodarenja otpadom, za koje je Zelena akcija radila preporuke za razvoj sustava i koji su primjer dobre prakse i na razini Europe. Uz njih, kaže Košak, i neki veći gradovi poput Osijeka, Velike Gorice i Zagreba idu u dobrom smjeru.