O KORONAVIRUSU, ali i o vremenu nakon njega, u Dnevniku HRT-a govorio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. Na pitanje koliko bi još doza cjepiva trebalo biti isporučeno u Hrvatsku i po kojoj cijeni te može li se to nekako izbjeći, Capak je rekao kako je do kraja 2024. sklopljeno ugovora za 19 milijuna doza cjepiva.

"Primili smo do sada 12.4 milijuna doza i ostala količina treba stići. No kako sad sve zemlje imaju višak cjepiva, Europska komisija, kao što je pregovarala s proizvođačima da dobijemo veće količine cjepiva, tako sad razgovara proizvođačima da se te količine smanje. Mi već jesmo odgodili neke isporuke, ali to konačno treba riješiti ugovorima da te doze ni ne stignu u Hrvatsku. Dakle, stvar je Europske komisije i proizvođača", kazao je Capak. Dodao je kako bi svi htjeli da se ponište ugovori.

Capak: Bilo bi dobro da se uštedi novac

"Imamo nešto doza na lageru, pokušavamo intenzivno donirati i preko COVAX-a, preko međunarodnih donacija potrebnima, i bilateralnim ugovorima s drugim zemljama pokušavamo maksimalno donirati ovo što imamo. Dakako da bi bilo dobro da se uštedi novac koji trebamo isplatiti do kraja 2024.", naglasio je.

Govoreći o tome treba li prestati nabavljati testove za koronavirus, kojih je navodno bilo i lažnih, Capak je rekao kako se ne zna jesu li ti testovi bili lažni ili nisu i kako je to predmet istrage.

"Treba reći da je svaki LOT tog proizvođača cjepiva koji je stigao u Hrvatsku bio kontroliran od HZJZ-a i da su imali dobre rezultate. Ovo sve drugo što se govori o tome je predmet istrage i o tome mi u HZJZ-u i u zdravstvenom sustavu ne znamo. Vidjet ćemo rezultate istrage", rekao je.

"Poznata je činjenica da ima jako puno lažnih lijekova i testova"

Komentirajući situaciju ako se ustanovi da su testovi koje je nabavljao jedan poduzetnik bili lažni, Capak je kazao kako se onda taj poduzetnik igrao sa zdravljem ljudi.

"To otvara dodatna pitanja. Tu kontrola treba biti puno stroža i što se tiče proizvođača i što se tiče distributera. Poznata je činjenica da u svijetu ima jako puno lažnih lijekova i lažnih testova. Testiranje nije ukinuto, to je sad normalan proces dijagnostike", istaknuo je. Što je bio najveći epidemiološki promašaj u smislu ograničenja životnih prilika, pitao je voditelj Capaka.

"Mi smo sve naše odluke donosili na temelju tadašnjeg znanja koje smo imali, što smo znali o virusu, što smo znali o bolesti i na temelju razmjene informacija s drugim kolegama u svijetu. Nismo mi bili samostalni u tome, nego smo se oko toga dogovarali", rekao je Capak i dodao:

"Dakako i da su se donosile i neke odluke koje nisu imale smisla. Ja bih rekao da je lockdown tada imao smisla jer podsjećam da smo mi početkom šestog mjeseca 2020. godine došli na nulu s brojem oboljelih. Imali smo desetak dana nula ili jedan ili dva oboljela dnevno, što je bio veliki uspjeh Hrvatske. Druge zemlje nisu u tome uspjele."

"Lockdown se pokazao učinkovitim za usporavanje"

Nastavio je: "Greške su bile, mislili smo da se virus puno više širi kontaktom i da je on puno otporniji na atmosferilije i na stajanje, pa smo određivali da stvari koje su došle u kontakt s oboljelima trebaju biti u karanteni, da se trebaju dezinficirati. Bilo je puno više dezinfekcije nego što je to možda trebalo, ali u drugim zemljama je bilo toga i puno više."

Capak je na kraju zaključio: "Lockdown se pokazao učinkovitim za usporavanje. Dakle, ovo je toliko jako zarazna bolest da ne možete spriječiti njezino širenje. No mi smo ju u Hrvatskoj usporili, nismo popunili zdravstveni sustav. Lockdowna vjerojatno više nikad neće biti, ali će biti drugih epidemioloških mjera koje su klasične epidemiološke mjere, ne farmaceutske i koje su se pokazale učinkovitim."