KAKO se ne bi našla u problemima kao Grčka, Hrvatska kao nova članica eurozone prije svega mora voditi računa o visini udjela javnog duga u BDP-u i strukturnim reformama, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić.

Vujčić je to izjavio nakon okruglog stola "Lekcije iz grčke krize" održanog u HNB-u, istaknuvši da je Hrvatska uspjela smanjiti udio javnog duga u BDP-u na 68 posto, dok je on krajem 2020. iznosio oko 86 posto.

"To je jako dobro", ocijenio je guverner.

"Spašavanje Grčke iz dužničke krize je bilo uspješno"

Kada je riječ o strukturnim reformama, Vujčić je rekao da godinama skreće pažnju na potrebu njihovog provođenja, pri čemu je pohvalio mirovinsku reformu, a kao područja gdje su reforme potrebne naveo je pravosuđe, državnu administraciju, zdravstveni sustav, obrazovanje, unaprjeđenje poslovne klime itd.

"To su sve stvari koje na koncu čine potencijal rasta jedne zemlje većim ili manjim, a zajednička monetarna politika za Hrvatsku to može samo pospješiti, ali nije glavni faktor koji će Hrvatsku učiniti uspješnom ili neuspješnom zemljom", izjavio je Vujčić.

Spašavanje Grčke iz dužničke krize, koje je počelo 2010. godine, Vujčić je ocijenio uspješnim. "Spašavanje Grčke je očito bilo uspješno jer se ona suočila s problemom koji nije sama mogla riješiti, bez europske pomoći", rekao je Vujčić.

"Zemlja se ulaskom u eurozonu odriče vrlo malo svoje suverenosti"

Za to spašavanje su angažirana najveća sredstva uopće u povijesti, pri čemu Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) drži najveći dio grčkog duga, po cijeni koja je bitno niža nego da se Grčka mora za svoj javni dug zaduživati na tržištu, kazao je Vujčić.

Ocijenio je da Grčka trenutno nije problem, dodajući i da je zemlja sama napravila dosta koraka za poboljšanje strukture svoje ekonomije.

Vujčić je ustvrdio i da se zemlja ulaskom u eurozonu u biti odriče vrlo malo svoje suverenosti. To odricanje se odnosi na monetarnu politiku, no koja u zemlji poput Hrvatske, koja je imala tečaj domaće valute vezan za njemačku marku te kasnije euro, nema tako velik značaj u smislu mogućnosti njenog neovisnog korištenja, izjavio je guverner.

Napomenuo je da sve ostale politike ostaju u nadležnosti zemlje, kao što su porezna politika, obrazovanje, pravosuđe, mirovinska, zdravstvena politika i slično.

"To su sve politike koje su u svim zemljama eurozone različite i vidjeli smo kako različiti uvjeti u različitim zemljama mogu dovesti do različitih rezultata", kazao je Vujčić.

Na okruglom stolu panelisti se iscrpno osvrnuli na izbijanje grčke krize

Gosti okruglog stola su bili bivši zamjenik glavnog direktora DG ECFIN-a Europske komisije Servaas Deroose i bivši direktor Europskog odjela Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) Poul Thomsen, obojica aktivni sudionici pregovora i rasprava oko financijskih aranžmana za stabilizaciju Grčke.

Oni su se iscrpno osvrnuli na izbijanje grčke krize i programe fiskalne prilagodbe, a pozornost su posvetili i rastućem javnom dugu u brojnim europskim zemljama i mogućnostima prevencije budućih dužničkih kriza, pri čemu su kao "slona u sobi", odnosno zemlju s problematičnom razinom javnog duga i potrebom provođenja strukturnih reformi, apostrofirali Italiju.