HRVATI još uvijek jedu malo ribe, iako istraživanja posljednjih godina pokazuju rast njene potrošnje, čulo se danas u saborskoj raspravi o izmjenama zakona o morskom ribarstvu i o akvakulturi.

Riba bi, istaknuto je, trebala biti dio besplatnih obroka koje je učenicima osigurala država, dok bi uspostava burze ribe bila prilika građanima da do nje lakše dođu, a ribarima da plasiraju viškove.

Hrvati jedu malo ribe, a trebali bi više, istaknuo je Rade Šimičević (HDZ) koji je upozorio i da ribari imaju sve više nameta.

Pozivajući se na istraživanje Ministarstva poljoprivrede o potrošnji ribe i morskih plodova, Marijana Petir (NZ) ističe da je potrošnja po stanovniku 2021. porasla za 4.8 kilograma u odnosu na 2018.

Te je godine potrošnja bila 18.6 kilograma, a 2021. godine 22.9 kilograma, kazala je Petir, koju je zanimalo hoće li Ministarstvo preporučiti da se riba nađe i u besplatnim školskim obrocima.

Riba i na učeničkim jelovnicima

Naše će preporuke biti da se potrošnja ribe "razvija" kod djece, odgovorio je vladin predstavnik Zdravko Tušek.

Unatoč njegovim podacima i uvjeravanjima, oporbeni zastupnici poručuju da situacija u domaćem ribarstvu nije dobra.

Situacija je već tri godine više nego zabrinjavajuća, zbog kraha tržišta uslijed pandemije, rasta cijena goriva, kaže Boška Ban Vlahek (SDP), koju zanima i koliko naše ribare ugrožava uvoz jeftinije ribe iz afričkih i drugih zemalja.

Naš sektor ribarstva i akvakulture ostvaruje velike prihode, ali je u porastu i vrijednost i količina ribe koja se izvozi, odgovara Tušek.

Romana Nikolić (Socijaldemokrati) navodi da smo u europskim okvirima bili pioniri u akvakulturi, a ona je danas u padu, s izuzetkom uzgoja tune. "Gdje smo zakazali?" zapitala se.

"Ne slažem se da smo zakazali, pokazatelji govore da imamo kontinuirani rast", odgovara Tušek.

U odnosu na 2017., kada smo imali proizvodnju od 17 tisuća tona vrijednu 100 milijuna eura, danas u akvakulturi imamo proizvodnju višu od 28 tisuća tona vrijednosti većoj od 160 milijuna eura, naveo je vladin predstavnik.

Dretar: U saboru smo imali tunu za ručak, nisam siguran da je hrvatska

Ružica Vukovac (ZPH) upozorava da se u akvakulturi uzgaja tek nekoliko vrsta riba, da imamo rijetko zaokružen proces od ikre do samog proizvoda, a da je slično i u školjkarstvu.

Marin Miletić (Most) izražava bojazan da se u Hrvatskoj pogoduje uzgajivačima tuna, da se "gura" one koji ih uzgajaju, a onda tune odlaze u Japan, bogatima. Rezultat je da je srdela skuplja i da si građani više ne mogu ni srdelu priuštiti, kazao je.

Slično razmišlja Nikša Vukas (Socijaldemokrati). Rastemo u uzgoju tuna, što je loše, jer ju ne možete naći na našem tržištu, a hrani se srdelom, čija je cijena narasla, kazao je i dodao kako se u njenom uzgoju pogodovalo velikima.

"U saboru smo jučer imali tunu za ručak, siguran sam da nismo jeli hrvatsku, no raspitat ću se", kazao je Davor Dretar (DP) kojeg također muči činjenica da se u domaćim trgovinama uglavnom mogu kupiti riblje prerađevine iz uvoza.

Srdelu ćete rijetko naći, tunu također, rekao je Dretar koji drži da bi burze ribe bile bolji način da ribari plasiraju svoje viškove.

"Treba naći ravnotežu između uzgoja ribe i školjkaša i turizma"

Uršu Raukar Gamulin (ZLB) brinu najave da postoje planovi da se u Malostonskom zaljevu, koji ima preko 90 vrsta školjaka, izgradi hotelski resort s 500 ležaja, pa pita kako će se zaljev zaštititi.

Svjesni smo da to potencijalno može ugroziti biološku raznolikost u zaljevu, osigurat ćemo da se ne ispune bojazni o kojima govorite, rekao joj je Tušek.

Zastupnici su poručili i kako se treba naći ravnotežu između akvakulture, tj. uzgoja ribe i školjkaša i turizma.

Na jadranskoj obali primarni su resurs čista i očuvana obala i more, ako neke lokalne jedinice ne žele imati ribogojilišta, to se mora shvatiti, jer žive od turizma, nužan je balans, rekao je Jure Brkan (HDZ).