TO ŠTO je usvojila definicije antisemitizma i Holokausta silno je važno za Hrvatsku, rekao je u intervjuu za Hinu izraelski ambasador Gary Koren, istaknuvši da je Zagreb "zreo" za predsjedanje međunarodnim savezom čuvara sjećanja na Holokaust.

Hrvatska 1. ožujka preuzima jednogodišnje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA) i organizirat će dvije plenarne sjednice, u lipnju u Dubrovniku i u studenome u Zagrebu, na kojima se očekuje 400 ljudi. 

Tijelo je uspostavljeno 1998. na inicijativu tadašnjeg švedskog premijera Goerana Perssona u cilju jačanja i promicanja obrazovanja, sjećanja i istraživanja o Holokaustu. Čini ga 35 država članica i 10 država promatrača. Od 2005. s njima u društvu je i Hrvatska. 

"Jako cijenimo činjenicu da je prošli tjedan hrvatska vlada usvojila tri definicije IHRA-e", kaže Koren. "To je silno važno."

Radi se o tri pravno neobvezujuće i radne definicije o antisemitizmu, poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu i antiromskom rasizmu i diskriminaciji. 

Prije Hrvatske IHRA-om je predsjedala Švedska, "koja je napravila izvrstan posao", rekao je Koren. 

"Izrael jako želi i uspješno hrvatsko predsjedanje."

Izraelski veleposlanik prošle je godine, nakon što je preuzeo dužnost u Zagrebu, rekao da se nada  da će hrvatska vlada "uoči predsjedavanja IHRA-om" usvojiti radne definicije antisemitizma, Holokausta i genocida nad Romima.

Suptilan pritisak

Na pitanje je li bilo suptilnih pritisaka da se to izvrši uoči predsjedanja, Koren je rekao da može potvrditi da je bilo "očekivanja, razgovora, ne samo s naše strane nego i s drugim zemljama".

"Siguran sam i da je švedsko predsjedništvo to jako željelo, a ovdje je bio i posebni izaslanik Ujedinjenog Kraljevstva. Poruke su prenesene i mogu vam potvrditi da je bilo pozitivnih odgovora s hrvatske strane", kazao je. 

Dodao je, "bez ulaženja u detalje", i da se hrvatski premijer Andrej Plenković prošli tjedan u Davosu susreo s izraelskim ministrom vanjskih poslova Elijem Cohenom.

Koren je izrazio razumijevanje da Hrvatskoj u razdoblju kada se fokusirala na ulazak u eurozonu i šengenski prostor usvajanje definicija o antisemitizmu i Holokaustu nije bilo prioritetno pitanje, ali čim su ta dva strateška cilja ispunjena, brzo se krenulo naprijed.

Jasenovac ne smije biti kriterij

Po IHRA-noj definiciji antisemitizam je "određeno poimanje Židova koje se može izražavati putem mržnje prema njima; usmena, pismena i fizička izražavanja antisemitizma koja su usmjerena prema Židovima ili nežidovima i/ili prema njihovoj imovini, ustanovama židovske zajednice te židovskim vjerskim objektima."

Koren je potvrdio kako smatra da je Hrvatska zrela za predsjedanje, naglasivši da bi svaka zemlja EU morala za to biti zrela.

"Uvjeren sam da svaka zemlja ima neka pitanja i praznine s kojima se mora boriti, na koje treba obratiti pažnju i koje treba pratiti. Uvijek bude nekih neuspjeha i problema, Hrvatska nije ni prva ni zadnja, ali govoreći o zrelosti, postoji jaka vlada, snažna predanost i uvjeren sam da će Hrvatska u predsjedanju biti uspješna."

To što je na hrvatskom tlu bio jedini logor smrti u Drugom svjetskom ratu koji nije bio pod nacističkom upravom Koren je rekao da "nije i ne smije biti kriterij".

Prvi marš sjećanja od Praške do kolodvora

Koren je istaknuo da Hrvatska već dugo puno čini na polju obrazovanja o Holokaustu, i prije nego što je postala članica IHRA-e, što je sigurno bio plus kod odluke o njezinu ulasku.

Oko tisuću nastavnika dosad je u zemlji ili u Izraelu sudjelovalo na seminarima, od kojih 375 u Yad Vashemu.

"Tu Hrvatska zaslužuje veliku pohvalu", istaknuo je. 

Iako Koren kaže da uvijek ima onoga što se još treba napraviti - primjerice u komemoriranju Holokausta i u načinu prezentacije povijesnih događaja i u metodologiji, zadovoljan je što je za ovu godinu povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta 27. siječnja prvi put najavljen marš sjećanja - s mjesta gdje je stajala sinagoga u Praškoj, koju su ustaše sravnili sa zemljom, do spomenika na ubijene u Holokaustu na Glavnom kolodvoru.

"Bit će dosta događaja, što je jako dobro", smatra ambasador, "jer to pokazuje potrebu i želju da se taj dan obilježi."

Obrazovanje nije limitirano samo na škole i zato je Koren zadovoljan informacijom s hrvatske strane "da će se obrazovati i državni službenici, ljudi koji trebaju razumjeti što antisemitizam znači, poput sudaca, tužitelja i policajca".

Sljedeći tjedan u Zagreb dolazi izraelska delegacija s dvojicom supredsjedatelja IHRA-e, među kojima je i predstavnik Yad Vashema, vjerojatno najvažnije institucije na svijetu za komemoriranje, istraživanje i obrazovanje o Holokaustu, najavio je veleposlanik Koren.

Šest milijuna Židova stradalo je u Holokaustu, od kojih 1.5 milijuna djece. U NDH je stradalo osamdeset posto židovske zajednice u Hrvatskoj. Dio ih je pobijen u Jasenovcu, oko 17 tisuća, a dio je transportiran u Auschwitz.

U Izraelu danas živi najveći broj preživjelih iz Holokausta na svijetu, više od 150 tisuća. Petina ih ima više od 90 godina, a 1100 ljudi starije je od sto godina.