PREDSJEDNIK RH Zoran Milanović poručio je u utorak da energija nije roba, nego resurs koji jamči sigurnost, neovisnost i snagu, a da se Europska unija trenutno nalazi u situaciji da će plin kupovati od SAD-a "po tri puta većoj cijeni".

"Energetika je u ovom trenutku, ali i inače, ključno pitanje", poručio je Milanović na otvaranju ekonomskog foruma "Business Meets Politics - Energetika danas i sutra", u organizaciji Slovensko-hrvatskog poslovnog kluba i slovenskog veleposlanstva u Hrvatskoj, održanog u sklopu posjeta slovenskog predsjednika Boruta Pahora Hrvatskoj.

"Rusija i SAD su neuništivi"

Milanović je rekao da Rusija i SAD, svatko na svoj način, nisu slučajno "dvije velike i neuništive države". "Neuništive su jer imaju određene tehnologije (...) i neograničene količine energije za svoje potrebe. Kina već nije ta kategorija", ustvrdio je Milanović.

Europska unija se dugo "praćkala u iluziji" da će osnovati neko energetsko tržište, no s obzirom na ozbiljno ratno stanje došlo se do toga da će plin kupovati od saveznika SAD-a, po tri puta većoj cijeni.

"Ozbiljno je ratno stanje, ozbiljnije nego ikada u našim životima. Došli smo na to da ćemo plin kupovati od saveznika po tri puta višoj cijeni. To je činjenica. To će koštati", rekao je.

Kazao je i da je zato francuski predsjednik Macron otišao u SAD razgovarati s američkim predsjednikom Bidenom. "Ustvari, moliti iz pozicije slabijeg partnera za razumijevanje i milost", ocijenio je Milanović.

Rekao je da je potrošnja električne energije po stanovniku pokazatelj strukture ekonomije, pri čemu govori o prisutnosti odnosno nedostatku industrije. Ustvrdio je da u Hrvatskoj "nema industrije", dok je u nekim i manje razvijenim državama, primjerice Srbiji, ta potrošnja po stanovniku značajno veća.

O uvođenju eura

Milanović je uvjeren i da će euro biti dobar za Hrvatsku, s obzirom na to da je izrazito uslužna ekonomija.

No više industrijski orijentirane ekonomije, poput talijanske, koja je konkurentnost gradila rušenjem tečaja lire, euro je "potisnuo". Posljedice su pad proizvodnje i konkurentnosti, pa je primjerice automobilska industrija danas tamo svedena na "ostatke ostataka".

Milanović je kazao i da Mađarska ne ulazi u eurozonu "iz emotivnih, a ne racionalnih razloga", a posljedica tog može biti i ta da će forinta za godinu dana izgubiti na vrijednosti 30 posto prema euru, što znači da će mađarski turisti imati manje novca za trošenje u Hrvatskoj. 

Kada je riječ o gospodarstvu, Hrvatska je praktički ovisna o situaciji u Europi, poglavito Njemačkoj. "Kako bude njima, bit će i nama", ocijenio je Milanović, dodajući da se zbog preskupe energije ondje proizvodnja već nalazi u problemima.

No nismo mi koji taj problem možemo riješiti, kazao je Milanović, pri čemu je podsjetio i na izgradnju LNG terminala na Krku, što je "dobra stvar". "No kako je rekao jedan pjesnik asfalta u Zagrebu, uloge su odavno podijeljene i svatko ide svojim putem", citirao je Milanović na kraju stihove pjesme Teško vrijeme Branimira Štulića iz Azre.

Ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu dodatno će unaprijediti suradnju dviju zemalja

S obzirom na ratno stanje u Europi, slovenski predsjednik Borut Pahor složio se sa zaključkom da živimo u veoma nesigurno i nepredvidljivo vrijeme.

Pahor, koji završava svoj drugi mandat na mjestu slovenskog predsjednika i kojem je ovo posljednji državnički posjet, istaknuo je da Slovenija živi u susjedstvu četiri zemlje, između ostalog i Hrvatske, s kojima ima uređene i prijateljske odnose s visokom razinom povjerenja. 

S obzirom na to da živimo u globaliziranom svijetu, na koji utječe i rat u Ukrajini, Pahor je poručio da Hrvatska i Slovenija prvenstveno trebaju voditi računa o dobrim odnosima među susjedima, odnosno zemljama u regiji. 

Unaprijed se ne može predviđati kada će doći do krize, čega je posljednji primjer i rat na istoku Europe, ustvrdio je Pahor poručivši da gospodarstva, kako bi na takve krize bila spremna, moraju biti konkurentna, otvorena i elastična, sa što manjim uplitanjem države.

Također, Pahor je ocijenio da će skori ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu imati pozitivne efekte i na slovensko gospodarstvo te da će dodatno ojačati suradnju dviju zemalja.

To je apostrofirao i predsjednik Slovensko-hrvatskog poslovnog kluba Saša Muminović, koji je istaknuo da je robna razmjena između dviju zemalja u 2021. dosegnula rekordnih 5.6 milijardi eura, a izgledi za ovu godinu su još i bolji.

Pritom, Hrvatska je Sloveniji peti vanjskotrgovinski partner, a Slovenija Hrvatskoj treći, rekao je Muminović, dodajući da su si Hrvatska i Slovenija međusobno najvažnije investicijske destinacije jer svaki treći euro ulaganja iz jedne od zemalja ide u onu drugu.

Poručio je i da je slovensko-hrvatska suradnja u zelenoj tranziciji predstavlja pravi put za gospodarstva dviju zemalja.