BROJNA ispitivanja pokazuju da je nogomet najpopularniji sport na svijetu.

On ima oko 3.5 milijardi poklonika, drugi je kriket s 2.5 milijardi, treća košarka s 2.4 milijarde, četvrti hokej s 2 milijarde, a peti tenis s 1 milijardom.

Usto, oko 250 milijuna ljudi redovno igra nogomet. Postoje brojni razlozi zašto je tome tako, no među ključnima se najčešće navode brzina, nepredvidljivost, demokratičnost i društvenost nogometa.

Nogomet je demokratičan sport radničke klase

Nešto slično nogometu igrali su još prije 3000 godina Asteci, ali i drevni Kinezi, Grci, Rimljani te narodi Australije, Oceanije i drugih dijelova svijeta. Najstariji zapisi o igri u kojoj se nogom pokušava zabiti gol koji brani golman, potječu iz 1633. Posebnu popularnost stječe u Europi u 19. stoljeću, osobito u zemljama engleskog govornog područja u kojima se formiraju brojni nogometni klubovi. Iz Europe se potom širi svijetom, posebno po kolonijama.

Njegovoj popularnosti u velikoj mjeri pridonosi činjenica da ga može igrati praktički svatko, posvuda, bez posebnih uvjeta. Primjerice, za košarku je važan preduvjet da osoba bude visokog rasta, a potreban je i koš postavljen na ploči te ravna površina od koje će se posebno dizajnirana lopta dobro odbijati. Zahtjevi za hokej još su veći.

Sociolog dr. sc. Krešimir Krolo sa Sveučilišta u Zadru kaže da čovjek može doslovno bilo što šutati na ulici unutar nekih imaginarnih linija i već se stvara neka struktura nogometne igre.

„U tom smislu nogomet je jako demokratičan. U promotivnim materijalima FIFA-e često se nađu snimke ljudi koji su na nekom kraju svijeta na polju doslovno zaboli dva štapa u zemlju i u prašini zaigrali igru koja je u svojim temeljnim svojstvima identična onome što igra netko na igralištu u nekim bogatim zemljama poput skandinavskih“, kaže Krolo.

Ističe da je nogomet također jedini pravi sport radničke klase.

„U Europi se razvija i postaje posebno popularan u vrijeme industrijalizacije. On također ima potencijal da bude identitetska priča, na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. Stoga stvara određena rivalstva, a svjetska prvenstva posebno bude osjećaj nacionalnog identiteta“, tumači Krolo.

„Budući da ima određenu kompleksnost, može se analizirati na više razina pa tako može privlačiti i više slojeve društva“, tumači naš sociolog.

Konačno, nogomet je također vrlo društven sport, s gledateljima koji se okupljaju na stadionima i u barovima kako bi navijali za svoje omiljene momčadi. Njegova dinamika je takva da omogućuje i potiče okupljanja i zajedničko praćenje i navijanje, često vrlo slobodno i glasno.

Nogomet je vrlo nepredvidljiv

Važna draž nogometa je, među ostalim, i to što je jedan od najmanje predvidljivih sportova.

Znanstvenici Laboratorija Los Alamos u New Mexicu objavili su 2006. analizu više od 300.000 utakmica u pet sportova odigranih tijekom jednog stoljeća.

Ona je pokazala da je značajno veća vjerojatnost da će nogometne utakmice u engleskoj Premier ligi završiti iznenađenjem i pobjedom autsajdera nego utakmice u glavnim ligama američkog nogometa, bejzbola, hokeja i košarke.

Tim je utvrdio da su, otkako su se počeli bilježiti rekordi, prije 1890., šanse za preokret u nogometu bile dosljedno veće nego u bilo kojem drugom američkom sportu – u nogometu su autsajderi pobjeđivali u 45% slučajeva, a u američkom nogometu u samo 36% slučajeva.

Jedan od razloga za to je što je to igra s malim brojem bodova u usporedbi s igrama kao što je, primjerice, košarka. Za svaku priliku za postizanje pogotka koja se pojavi veća je vjerojatnost da će bolja momčad postići pogodak.

U utakmicama u kojima postoji malo prilika za postizanje pogotka, bolja momčad može propustiti tek nekoliko prilika i izgubiti utakmicu. U košarkaškoj utakmici, u kojoj bolja momčad može dobiti 40 ili više prilika za postizanje pogotka, propustit će tek neke, ali će većinu postići, tako da je vjerojatnost da će pobijediti veća.

Neki američki stručnjaci za sport stoga zamjeraju nogometnim organizacijama što održavaju stroga pravila, poput pravila o zaleđu, zbog kojih se na utakmicama u prosjeku postiže relativno malo golova - oko 2.65 golova u Premier ligi - zbog čega je element sreće u ishodu izraženiji.

Osim toga, u nogometu, kao i u svim timskim sportovima, postoji mnogo varijabli kao što su vještina, taktika, kondicija, komunikacija ili njezin nedostatak te fizička spremnost i psihološko stanje igrača. Jedan vođa na terenu može pokrenuti igrače kada im padne moral.

S druge strane, jedan igrač koji ima loš dan može utjecati na cijelu momčad. Osim toga, jedna odluka suca može promijeniti rezultat, a razlika između briljantnog gola koji će donijeti pobjedu i promašaja može biti tek nekoliko centimetara na koje mogu utjecati teren ili neke druge okolnosti.

Popularnost klađenja

Ne treba zanemariti ni činjenicu da popularnosti nogometa doprinosi i popularnost klađenja na nogometne utakmice. Naime, nogomet je jedan od najpopularnijih sportova za klađenje iz brojnih razloga. Dio te popularnosti očekivano proizlazi iz popularnosti samog nogometa, a dio iz velike dostupnosti klađenja na nogomet – malo je zemalja i gradova koji nemaju kladionice koje to legalno omogućuju.

Također, u svijetu se konstantno održava niz utakmica i natjecanja koja omogućuju učestalo klađenje.

Nadalje, timovi i igrači toliko su slavni da ih ljudi diljem svijeta dobro poznaju. Mnogi navijači uživaju pratiti određene igrače i timove i poznaju ih dovoljno dobro da razumiju njihove snage i slabosti, što im omogućuje donošenje boljih odluka kada se radi o klađenju na pobjednike. Ili barem misle da mogu donijeti dobre odluke.

Konačno odnos uloga i dobitka u klađenju u nogometu je velik zbog velikog broja ljudi koji se klade, što podrazumijeva da je u igri velika količina novca.

Jedan od najvećih dobitaka u povijesti nogometa dogodio se 2001. godine kada je Mick Gibbs, krovopokrivač iz Staffordshirea, zaradio nevjerojatnih 500.000 funti nakon što je stavio 30 penija na okladu s izgledima od 1,6 milijuna prema jedan.

Nogomet i fizika su povezaniji nego što se čini

Izv. prof. dr. sc. Davor Horvatić s Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu kaže da su, kada se spomenu fizika i nogomet, prve asocijacije mehanika i aerodinamika.

„Rijetko tko ostane ravnodušan na iskorištavanje kompleksne aerodinamike kod slobodnih udaraca, no veza fizike i nogometa ide puno dublje od toga“, kaže Horvatić.

„Autori u tekstu spomenutih istraživanja su fizičari, a njihov rad odnosi se na dinamiku kompleksnih sustava. Nogometna utakmica i njezina dinamika određeni su nemjerljivom količinom varijabli od kojih su mnoge diktirane tzv. nasumičnim procesima. Koliko puta neočekivano odbijena lopta odluči rezultat i koliko se god trudili smanjiti utjecaj nasumičnosti, primjerice, u timovima sačinjenim od izuzetno talentiranih igrača, ne možemo je ukloniti.

Tim kojem se nasumičnosti poklope može imati niz dobrih utakmica i onda dvije-tri loše i odmah se traže razlozi tome. Naš mozak teško se nosi s utjecajem slučajnih događaja, sve mora ima uzrok i smisao. Nogomet je jedan od sportova u kojem se najviše traže razlozi i uzroci ishodima tamo gdje ih nema niti ih ima smisla tražiti. No, kada bi pristupali tome racionalno, o čemu bismo slušali i čitali nakon utakmica?“ poentira Horvatić.

„Pored same igre, fizika i zakoni statističke fizike u nogometu prisutni su kod razdiobe zarade, cijene pojedinih igrača, razvojnih puteva pojedinih igrača itd. Dinamički sustavi također igraju ulogu kao prediktori pojedinih zdravstvenih stanja i fizičkih kapaciteta igrača. Koliko god nam se činilo da su fizičari i nogometaši dva odvojena svijeta, s razvojem novih tehnologija postaju sve više povezani“, zaključuje naš fizičar.

Nogomet gubi privlačnost

No, brojni skandali koji se posljednjih godina vezuju uz nogomet, uključujući s jedne strane posljednju odluku da se organizacija prvenstva povjeri Kataru te s druge strane kriminal i nasilje koji se povezuju s nogometom, čine da taj omiljeni sport gubi na svojoj privlačnosti.

Krolo kaže da nogomet danas, kako se sve više komercijalizira, postaje sve teže dostupan za prosječne navijače jer si malo tko može priuštiti posjet nekoj vrhunskoj utakmici, a osobito svjetskom prvenstvu.

„Nažalost, on posljednjih godina sve više gubi osobine sporta radničke klase i zajednice, koja ga je stvarala. Sve više se javljaju tenzije između činjenice da nogomet postaje skup spektakl velikih natjecanja koja organizira FIFA i potrebe navijača da on bude sport u kojem će sudjelovati s obiteljima i prijateljima, jednom tjedno, kada će moći bodriti svoju momčad bez obzira igrala dobro ili loše“, ističe Krolo.

„Imam dojam da svjetska prvenstva posljednjih godina gube romantičnost koju su imala u 20. stoljeću. Sve je manje pasioniranih ljubitelja nogometa koji si mogu priuštiti prisustvovanje na njima. Stoga nogomet sve više postaje jednokratni spektakl koji će na stadionu gledati ljudi koji imaju dovoljno novaca da si ga mogu priuštiti, a ne oni koji ga istinski prate i razumiju.

Problem je u tome što se integrativan, pozitivan faktor nogometa koristi da bi se ostvarivali neki ciljevi koji su dijametralno suprotni toj ideji. Kada vidite tko dobiva domaćinstva, od Rusije 2018. i Katara 2022., to su sve zemlje koje nemaju dobru povijest i tradiciju demokratičnosti. Posebno to vrijedi za Katar, kada govorimo o radničkim pravima.

Svjetsko prvenstvo u sportu koji je potekao iz radničke klase, ne bi se trebalo održavati u državi koja iznimno grubo krši prava radnika imigranata. Ako je vjerovati svim izvještajima koje čitamo, ondje je nekoliko tisuća radnika umrlo gradeći infrastrukturu za prvenstvo. To su krajnosti koje stvaraju velike tenzije tako da su čak mnoge navijačke skupine diljem Europe, koje njeguju dugu tradiciju povezanosti nogometa sa svojom zajednicom, pozvale na bojkot ovog prvenstva“, poručio je Krolo.

Nogomet postaje sve predvidljiviji, a utjecaj publike sve manji

Drugi razlog zbog kojeg nogomet gubi draž je to što rezultati utakmica postaju sve predvidljiviji te to što utjecaj igranja na domaćem terenu postaje sve slabiji.

Dvojica istraživača sa Sveučilišta u Oxfordu objavila su krajem 2021. u časopisu Royal Society Open Science analizu koja je pokazala da tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ishodi utakmica Europske lige profesionalnog nogometa postaju sve predvidljiviji. U svojem radu Victor Martins Maimone i Taha Yasseri analizirali su ishode 88.000 utakmica više timova odigranih od 1993. do 2019.

Proučavajući podatke, istraživači su otkrili da su predviđanja njihovog modela postajala sve bolja prema posljednjim godinama. Pokazalo se da je njihov model za novije utakmice točno predviđao ishode s točnošću od oko 75%.

Također su primijetili da je najutjecajniji faktor u točnosti predviđanja bila nejednakost u resursima, odnosno u bogatstvu klubova. Iz toga proizlazi da bogati klubovi, koji mogu platiti najbolje igrače, sve sigurnije pobjeđuju, što im pak omogućuje da se još više bogate. Na taj način stvara se začarani krug i sve dublji jaz koji jača predvidljivost ishoda.

Konačno, analiza je pokazala da je prednost igranja na domaćem terenu, koja se kretala oko 30%, s vremenom oslabila do te mjere da više nije bila faktor u ishodu utakmice. Zbog toga se smanjio utjecaj navijača, a time i draž navijanja.

VAR smanjuje privlačnost gledanja nogometa

Brojni navijači žale se da je korištenje videonadzora kao pomoći u suđenju smanjilo doživljaj nogometa.

Ispitivanja su pokazala da je čak 95% navijača koji su iskusili VAR na stadionima i 94% koji su gledali utakmice na TV-u s odlukama u kojima je korišten VAR reklo je da je taj sustav učinio gledanje utakmica manje ugodnim, među ostalim, zbog predugih prekida zbog donošenja presuda. 95% navijača također nije sretno zbog toga što im VAR uskraćuje spontano veselje slavljenja golova.

Istraživanje Udruge nogometnih navijača (FSA) pokazalo je da bi više od 40% navijača moglo odustati od gledanja nogometa uživo zbog utjecaja VAR-a.