KADA se ruski predsjednik Vladimir Putin prošli tjedan u Uzbekistanu sastao s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, raspoloženje je bilo primjetno drukčije od njihovog trijumfalnog sastanka u Pekingu, tjednima prije ruske invazije na Ukrajinu.

Više nije bilo isticanja njihovog "neograničenog" prijateljstva, objavljenog na dan otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu. Umjesto toga, Putin je priznao da Kina ima određena "pitanja i zabrinutosti" u vezi s njegovom invazijom na Ukrajinu, suptilno prihvaćajući ograničenja kineske potpore i rastuću asimetriju u njihovim odnosima, piše CNN.

U kineskom tumačenju sastanka Xi se nije ni osvrnuo na toliko najavljivano "strateško partnerstvo" između Pekinga i Moskve, primijetio je Shi Yinhong, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Renmin u Pekingu. Bila je to najobazrivija ili najskromnija izjava koju je Xi ikad izdao o njihovom strateškom odnosu, naglašava Shi.

Promjena tona nije iznenađujuća

Promjena tona nije iznenađujuća s obzirom na niz ponižavajućih poraza Rusije na bojnom polju, koji je razotkrio Putinovu slabost i njegovim prijateljima i neprijateljima. Ti neuspjesi dolaze u loše vrijeme i za Xija, kojeg samo nekoliko tjedana dijeli od ključnog političkog sastanka i glasanja o dosad nezabilježenom trećem mandatu.

Pod Xijem je Kina uspostavila bliske veze s Rusijom. Već suočen s domaćim problemima zbog usporavanja gospodarstva i svoje neumoljive politike nultog covida, Xiju je trebala projekcija snage, a ne ranjivosti u strateškom savezu koji je osobno podržao.

Šest dana kasnije, u očajničkoj eskalaciji rata, Putin je u televizijskom govoru najavio "djelomičnu mobilizaciju" ruskih građana, pa je čak ponovno nagovijestio avet uporabe nuklearnog oružja. Nije poznato je li Putin razgovarao sa Xijem o planiranoj eskalaciji, kao što ostaje otvoreno pitanje je li Putin rekao Xiju o planiranoj invaziji kad su se posljednji put susreli u Pekingu.

Prilika Kini da se makne od Rusije

Za neke kineske analitičare Putinovi neuspjesi i eskalacija rata ponudili su Kini priliku da se odmakne od Rusije – suptilni pomak koji je započeo Xijevim sastankom s Putinom.

"Kina nema drugog izbora osim držati se podalje od Putina zbog njegove eskalacije rata, njegove agresije i aneksije i njegove obnovljene prijetnje nuklearnim ratom. Kina nije željela da se njen bezobzirni prijatelj upušta u rat. Njegova sudbina na bojnom polju nije nešto čime Kina uopće može upravljati", rekao je Shi sa Sveučilišta Renmin.

No drugi su skeptičniji. Putinovo otvoreno priznanje strepnji Pekinga ne znači nužno razdor između dva diplomatska saveznika; umjesto toga, to bi mogao biti način da Kina stekne malo diplomatskog manevarskog prostora, posebno s obzirom na to da je njezina prešutna potpora Rusiji naštetila imidžu Pekinga u Europi, smatra Theresa Fallon, direktorica Centra za rusko-europsko-azijske studije u Bruxellesu.

"Moj je dojam da je Peking samo želio malo svjetla između Kine i Rusije, ali mislim da su mnogi to pretjerano protumačili. Mislim da je to bilo više usmjereno na europsku publiku. Zbog svojih dugoročnih interesa, Kina mora zadržati Rusiju za pregovaračkim stolom", rekla je Fallon.

Slični stavovi Kine i Rusije

Dvije autoritarne sile strateški su usklađene u svom pokušaju da budu protuteža Zapadu. Oba čelnika dijele duboku sumnju i neprijateljstvo prema Sjedinjenim Američkim Državama, za koje vjeruju da su usmjerene na ograničavanje Kine i Rusije. Oni također dijele viziju o novom svjetskom poretku - onom koji bolje odgovara interesima njihovih nacija i kojim više ne dominira Zapad.

Nekoliko dana nakon sastanka između Xija i Putina tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev i glavni kineski diplomat Yang Jiechi održali su sigurnosne razgovore u južnoj kineskoj pokrajini Fujian, obećavši da će provesti konsenzus koji su postigli njihovi čelnici te produbiti njihovu stratešku koordinaciju i vojnu suradnju.

Dvije zemlje također žele produbiti gospodarske veze, a Putin očekuje da će bilateralna trgovina dosegnuti 200 milijardi dolara u bliskoj budućnosti.

"Mislim da ovo nije veliki raskol između Rusije i Kine. Vidim ovo kao nastavak pokušaja Kine da se kreće svojom prilično tankom linijom prema Rusiji i nastavlja podržavati Rusiju u mjeri u kojoj može a da pritom ne narušava vlastite interese", rekao je Brian Hart, suradnik u projektu China Power u Centru za strateške i međunarodne studije.

Peking pažljivo izbjegavao akcije da ne krši zapadne sankcije

Dosad je Peking pažljivo izbjegavao akcije koje bi kršile zapadne sankcije, poput pružanja izravne vojne pomoći Moskvi. Ali predstavljao je slamku spasa za pogođeno rusko gospodarstvo pojačavanjem kupnje goriva i energije po povoljnoj cijeni.

Kineski uvoz ruskog ugljena u kolovozu je porastao za 57% u odnosu na isto razdoblje prošle godine dosegnuvši petogodišnji maksimum; uvoz ruske sirove nafte također je porastao za 28% u odnosu na godinu ranije.

Nakon što je Putin pozvao vojne rezerviste da krenu u rat u Ukrajini, Peking je nastavio hodati po tankoj žici ponavljajući svoj dugogodišnji stav za dijalog, za rješavanje sukoba.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova zaobišao je pitanje o mogućoj ruskoj uporabi nuklearnog oružja na brifingu za novinare u srijedu.

"Kinesko stajalište o ukrajinskoj krizi bilo je dosljedno i jasno. Pozivamo relevantne strane da što prije postignu prekid vatre kroz dijalog i pregovore i pronađu rješenje koje će udovoljiti legitimnim sigurnosnim zabrinutostima svih strana", rekao je glasnogovornik Wang Wenbin.

Kina kaže da zadržava neutralni stav

Također u srijedu kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi sastao se s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku. Prema kineskom izvještavanju, Wang je naglasio da će Kina "zadržati svoju objektivnu i nepristranu poziciju" i "nastaviti poticati mirovne pregovore" o pitanju Ukrajine.

Ovaj "nepristrani stav" pojavio se u udarnim večernjim vijestima na kineskoj državnoj televiziji CCTV, najgledanijem informativnom programu u Kini. Nakon kratkog izvješća o Putinovoj "djelomičnoj mobilizaciji" - bez ikakvog spominjanja prosvjeda u Rusiji ili međunarodnih osuda, program je citirao međunarodnog promatrača koji je izravno optužio SAD za "nastavak raspirivanja sukoba između Rusije i Ukrajine".

"Sukob između Rusije i Ukrajine trebao bi se riješiti kroz dijalog. Ali SAD nastavlja opskrbljivati Ukrajinu oružjem, što onemogućuje okončanje sukoba i pogoršava situaciju", rekao je bivši savjetnik za nacionalnu obranu u Istočnom Timoru te dodao: "Sankcije izazvane sukobom imaju reperkusije diljem svijeta... Cijene nafte u Istočnom Timoru također su znatno porasle. I mi trpimo posljedice."

Komentari su u skladu s ruskim narativom koji su kineski dužnosnici i državni mediji promovirali prošlih mjeseci - da je SAD potaknuo rat širenjem NATO-a sve do ruskog praga, stjeravši Moskvu u kut.

Glavni čimbenik koji pokreće strateško usklađivanje između Rusije i Kine je percepcija prijetnji iz SAD-a, rekao je Hart iz CSIS-a: "Sve dok je ta varijabla konstantna, sve dok je Peking zabrinut zbog SAD-a, mislim da će nastaviti jačati veze s Rusijom."