I DOK HEP, koji je u dominantnom vlasništvu države, kreditima nabavlja plin na međunarodnim tržištima kako bi napunio skladište plina Okoli, u Ini su, gdje je država suvlasnik s udjelom većim od 44%, plin proizveden u Hrvatskoj prodavali ispod tržišnih cijena i time oštetili Inu za više od milijardu kuna. Možemo li imati povjerenje u poslovanje naših najvećih energetskih kompanija? Hoće li paketi pomoći koje priprema vlada biti dovoljni analiziraju u Poslovnom tjednu HRT-a državni tajnik u ministarstvu financija Stjepan Čuraj, energetski stručnjak Davor Štern i profesor Igor Dekanić.

Na pitanje kako se tolika količina novca izlila iz Ine a da to nisu primijetili ni Uprava ni Nadzorni odbor, Davor Štern odgovara: "Mislim da nisu radili svoj posao, odnosno zaboravili su zašto su tamo."

"Međutim, da ih ne pravdam... Uloga Uprave u Ini je minorna, njih se ništa ne pita jer se odluke donose u Budimpešti", kazao je Štern. Dodao je kako se Ina i HEP ne mogu uspoređivati jer Ina više nije hrvatska energetska kompanija. Hrvatska ima manjinski udio i o tome ne vodi računa. Kazao je i kako su, dok je on bio na čelu NO-a, svi bježali od davanja odgovora na bilo kakva pitanja. Smatra da i izvršni direktori zbog "nesretnog braka Ine i MOL-a", nisu mogli obavljati svoj posao.

Čuraj: Zakazale su unutarnje kontrole kompanije, a sustav države nije

Komentirajući činjenicu da se HEP zadužuje da bi plinom napunio Okoli, a građani i gospodarstvenici struju plaćaju i četiri puta više Stjepan Čuraj je rekao da MOL "doslovce ne želi sjesti za stol i razgovarati o predmetu upravljanja". Naglasio je kako je glavno pitanje da se utvrdi tko je odgovoran za ovaj slučaj krađe od milijardu kuna, ali i da se ispita je li bilo još takvih ugovora.

Dodao je kako ograničavanjem prodajne cijene plina za građanstvo i ograničavanjem uvoza pomažemo građanima i gospodarstvenicima u Hrvatskoj.

"Zakazale su unutarnje kontrole kompanije, a sustav države nije. Ovdje treba vidjeti jesu li akteri na 'zakonski način' došli do imovine. (...) Ovdje se radilo o umirovljeniku, a da se radilo o nekoj multikompaniji - to nitko ne bi primijetio. Možda to nije jedini ugovor. Ako do informacija ne možemo doći dogovorom, onda to treba riješiti zakonom. Treba utvrditi odgovornost i mijenjati procese jer nije rješenje da promijenimo Upravu a da sve ostane isto", dodao je. 

Čuraj je napomenuo da je Ina suvlasnik i u Petrokemiji. Ovdje plin ide po 20, a Petrokemija ga ne može dobiti ni po dvostruko većoj cijeni - i to je otvoreno pitanje. I tu dolazi do ideje o zagarantiranom otkupu za građanstvo, što je u drugim državama normalno. Misli da bismo se oko toga s Mađarima mogli dogovoriti. 

Na pitanje kako je jedna mala tvrtka s 20 tisuća kuna kapitala dobila dozvolu da preko nje ide ogroman plinski posao Igor Dekanić kaže: "To bih i ja volio znati."

"Ako HEP neće ulagati, imat ćemo ogromne količine solara koji neće moći raditi"

"Energentima se uvijek bave profesionalci. Ali sve to vrijedi u normalnim stanjima, ali sad smo u krizi. Tijekom krize pedesetih godina prošlog stoljeća Ina je na sebe preuzela teret visokih cijena u svijetu i odrekla se razvoja i istraživanja kod kuće - a to danas svi traže od HEP-a. Pa kad HEP dođe u gubitke, onda će se svi pitati otkud to", naglasio je.

"Europa je godinama uvozila relativno jeftinu rusku naftu i još jeftiniji plin. Da bi još pojeftinila ruski plin, Europa je plin gurnula na robne burze. I sad, kad je došlo do krize, rata i ugroze, te su cijene skočile četiri, pet, šest puta. Bolje bi bilo da nisu bili na burzi i da su sklapani dugoročni ugovori", napominje Dekanić. Dodaje da se u krizi svi snalaze na načine na koji se mogu, država se socijalno angažira, smanjuje PDV i slično.

Davor Štern je izrazio zabrinutost za cijenu i dostupnost električne energije jer bi ljudi u nedostatku plina mogli prijeći na električnu energiju. Naročito se to tiče poduzetnika. I on je, poput Dekanića, više zabrinut za HEP.

"Mi se zaklinjemo u obnovljive izvore energije, vlastitu proizvodnju putem solara, a HEP za to nije spreman, za primanje obnovljivih oblika energije. (...) Ako HEP neće imati za ulaganja - naći ćemo se s ogromnim količinama solara koji se neće moći upotrebljavati", kazao je.

"Prije 2008. u Ini je bilo reda"

Ponovio je da je Ina uvijek bila vezana za neke afere, ali da je u starom sustavu, prije privatizacije, uvijek bilo reda. 2008. uvedeno je "nakaradno" upravljanje s listom ovlaštenja za donošenje odluka. Po tom dokumentu se sve ovo moglo i događati, dodao je. Upozoravali su na to, ali zamoljeni su da odu.

"Psi laju, a karavane prolaze. Moramo se početi ponašati kao država koja ima svoju nacionalnu državnu kompaniju, Inu, i uzeti uzde u svoje ruke da bismo osigurali energetsku sigurnost nafte, plina, a posljedično i električne energije", zaključio je Štern. 

"Čim prije okret prema obnovljivim izvorima"

Igor Dekanić je komentirao navode da HEP nema novca za investiranje i da ne može male fotonaponske centrale uključiti u sustav. Naime, na to mali proizvođači već sad čekaju godinu dana.

"Prema energetskoj strategiji koju je sabor donio 2020. za ubrzanu tranziciju u pravcu obnovljivih izvora su namijenjene dvije milijarde eura - polovina ide u izolaciju zgrada, 40 posto u razvoj mreže za fleksibilnu proizvodnju i prijenos struje, a ostalo bi trebalo ići u razvoj novih proizvodnih sustava. To je 60 milijardi za 30 godina. (...) Energetska tranzicija skupa je i zahtjevna, ali da ne bi plaćala najskuplju moguću energiju, Hrvatska se mora okrenuti vlastitom razvoju - razvoju novih poslova, firmi, tehnologija i ljudi koji će takvim energetskim sektorom upravljati", napomenuo je.