VODITELJ Službe za sigurnost cestovnog prometa pri Ministarstvu unutarnjih poslova Josip Mataija je za Dnevnik N1 govorio o promjeni zakona o sigurnosti prometa koja je danas stupila na snagu.

"Preko 50 posto prometnih nesreća događa se zbog brzine. Što je veća brzina, veće su i posljedice, pa apeliram na vozače da prilagode brzinu i budu strpljivi. Pola sata nije velika razlika u dolasku, a najvažnije je da stignete sigurno", rekao je Mataija.

Pješacima se ne dozvoljava zaustavljanje na Pelješkom mostu

"Vozačima uvijek, a posebno u sezoni godišnjih odmora, savjetujem strpljenje, odmornost te da nikako ne konzumiraju alkohol kada trebaju putovati. Pauze je nužno praviti i nevezano za to koliko ste blizu odredišta. Nužno je zaustaviti se ako ste umorni", kazao je voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa.

Kada je u pitanju Pelješki most, na kojem nisu izgrađena pješačka i biciklistička staza, Mataija kaže kako policija s tim nema veze, ali kako se u tom slučaju pješaci tuda prosto ne smiju kretati.

"To je cesta za promet motornih vozila, a ljudska znatiželja je bila očekivana. Prvih dana, koliko god se građane upozoravalo, oni su se upućivali na most i pješice. Policija ne dozvoljava da se ljudi zaustavljaju, djelujemo preventivno i ne dopušta se zaustavljanje", rekao je Mataija.

Pojava novih prijevoznih sredstava

Pojava određenih prijevoznih sredstava u prometu, poput električnih romobila, električnih monocikla, segwaya i sličnih, zahtijevala je propisivanje pravila i odrediti kuda se smiju kretati.

"Osobna prijevozna sredstva kategorija je koja obuhvaća ova navedena prijevozna sredstva jer oni do sada nisu imali kategoriju. Osobno prijevozno sredstvo je vozilo koje nije razvrstano niti u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg je mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0.6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h", objasnio je Mataija.

"Predvidjeli smo da se trebaju kretati po biciklističkim stazama i trakama, a ako njih nema, onda na površinama za kretanje pješaka. Brzinu moraju prilagoditi", dodao je.

U budućnosti će se vozači romobila moći kretati kolnikom na županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama.

"Onaj tko gospodari cestama morat će zatražiti suglasnost od nas. Lokalna samouprava mora tražiti suglasnost i to do sada nije bilo moguće. Tu će morati postojati znak da se na cesti može naći i romobil. Za vozače romobila su kazne od 300 do 1000 kuna, 300 za nošenje slušalica, a 1000 kuna za vožnju na mjestima gdje je zabranjeno", kazao je Mataija.

Koridori za žurne službe

Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa objasnio je kako je postojao princip za hitne koridore na prometnicama za dvosmjerni promet, a sada se, ako postoje tri prometne trake, vozači iz lijeve moraju pomaknuti lijevo, a iz srednje i desne pomaknuti se desno.

"Ovo je uobičajeni način reguliranja koridora u Europi, a mi to nismo imali. Događalo se da se vozači iz Europe ponašaju na taj način, naši na neki drugi, a znamo da je svaka sekunda važna kada je u pitanju hitna situacija", rekao je.

Oko ideje da liječnici privremenu nesposobnost pacijenata za vožnju javljaju policiji se odustalo.

"Ako se utvrdi da vozač ima bolest koja trajno utječe na njegovu sposobnost upravljanja motornim vozilom, liječnici nam moraju javiti, pa ga se šalje na izvanredni liječnički pregled. No ako je pacijent privremeno onemogućen upravljati vozilom, do pola godine, onda vozač može, ako problem za pola godine prođe, normalno nastaviti upravljati automobilom", kazao je Mataija.