SICILIJANSKA mafija prije 30 godina ubila je suca Giovannija Falconea bombom toliko snažnom da su detonaciju zabilježili znanstvenici koji prate vulkanske potrese u Etni na drugoj strani otoka.

Eksplozija koja je u 17:56 sati 23. svibnja 1992. raznijela dio autoceste pokraj Palerma izazvala je šok u cijeloj Italiji. Bila je, međutim, i početak pada mafije.

Ubijeni su antimafijaški sudac Falcone, njegova supruga i tri člana policijske pratnje. Mafija je u tunel na autocesti koja povezuje zračnu luku s centrom Palerma stavila skateboard s 500 kilograma TNT-a i amonijeva nitrata.

Falcone se u bijelom Fiatu Cromi iz Rima vozio kući za vikend. Dok je sudac u konvoju s tri automobila prolazio kroz tunel, mafijaš nadimka Svinja s izvidnice na brdu poviše tunela pritisnuo je daljinski upravljač koji je aktivirao bombu.

Eksplozija je raznijela asfalt, tijela i metal, a auto na čelu konvoja odletio je nekoliko stotina metara. Trojica policajaca iz prvog automobila umrla su na mjestu. 

U drugom su poginuli Falcone, koji je bio za volanom, i njegova supruga na suvozačkom mjestu. Falconeov vozač, koji je ovaj put bio na stražnjem sjedalu, preživio je, kao i trojica agenata iz posljednjeg automobila.

Na mjestu nesreće danas se nalazi "vrt sjećanja". Ulje od maslina iz tog vrta koristi se u sicilijanskim crkvama za pomazanje djece tijekom krštenja i krizmi.

Mafijaški masakr

Falcone je bio stvarna prijetnja Cosa Nostri, organiziranoj kriminalnoj skupini koju je proslavila trilogija "Kum" i koja se hvalila pristupom najvišim razinama talijanske moći.

Upravo je on prikupio dokaze prvih mafijaških doušnika za revolucionarno suđenje u kojem su 1987. godine osuđene stotine mafijaša. U vrijeme suđenja je bio na čelu Odjela za kriminal Ministarstva pravosuđa u Rimu i radio na paketu antimafijaških zakona.

Njegovo ubojstvo naciju je diglo na noge. Dnevne novine Repubblica su dan nakon napada su slikom brkatog sudca na naslovnici osudile "mafijaški masakr", a na ulicama Palerma prosvjedovale su tisuće ljudi.

Sve oči bile su uperene u drugog antimafijaškog sudca Paola Borsellina, Falconeovog bliskog prijatelja i kolege koji je početkom srpnja te godine kazao da ga "iznimna opasnost" u kojoj se našao neće odvratiti od obavljanja posla.

Samo 57 dana nakon svoga prijatelja, Borsellino je također ubijen u napadu autobombom, uz pet članova policijske pratnje. Preživio je samo njegov vozač.

Država je zbog izljeva javnog bijesa krenula u lov na šefa Cosa Nostre Salvatorea (Totoa) Riinu, koji je tijekom dvadesetogodišnje vladavine terora bio upleten u više desetaka ubojstava. Riina je uhićen 15. veljače 1993. u automobilu u Palermu.

"Još uvijek ne znamo istinu"

Ubojstva Falconea i Borsellina "dugoročno su bila vrlo loš potez za Cosu Nostru, čije je vodstvo bilo obezglavljeno uhićenjima i priznanjima doušnika", kazao je za AFP Vincenzo Ceruso, autor nekoliko knjiga o mafiji.

Na desetke ljudi je bilo osuđeno za sudjelovanje u ovim ubojstvima. No Roberto di Bella, danas mafijaški sudac na maloljetničkom sudu u Cataniji u Siciliji, kazao je da "još uvijek ima nejasnih elemenata iako je većina sudionika osuđena".

Preživjeli smatraju da još uvijek nedostaju neki dijelovi slagalice i podsjećaju na Falconeovo uvjerenje da "postoje veze Cose Nostre s mračnim centrima moći".

"Još uvijek ne znamo istinu o tome tko je stvarno naručio ubojstvo Giovannija Falconea jer ne vjerujem da bi neobrazovani ljudi poput Totoa Riinae mogli isplanirati napad toliko sofisticiran poput onoga u Capaciju", izjavio je u dokumentarcu Angelo Corbo, jedan od preživjelih tjelohranitelja.

Tvrdi da nije jedini koji vjeruje da su među mafijašima bili i "ljudi u odijelima i kravatama". Međutim, istraga o mogućim "tajnim dirigentima" napada u Capaciji odbačena je 2013. godine.

"Ne postoje dokazi o pomoći izvana. Nema sumnje da je za napade kriva mafija", smatra autor Ceruso.