POLJSKE vlasti pritvaraju ili potiskuju veliku većinu ljudi koji u tu državu dolaze iz Bjelorusije. U Poljsku dolaze i izbjeglice iz Ukrajine i s Bliskog istoka, no ne odnosi se jednako prema obje skupine.

Ukrajinske izbjeglice, kao i oni s Bliskog istoka, traže istu stvar, a to je utočište. U tome se vide dvije verzije Europe u kojoj se izbjeglice iz Ukrajine dočekuju raširenih ruku dok se zazire od ilegalnih migranata iz Sirije ili Afganistana, piše Washington Post. 

S jedne strane granice tjeraju migrante s Bliskog istoka

Duž jednog dijela poljske granice, gdje je pobjeglo 2.5 milijuna Ukrajinaca, granični policajci pomažu im nositi torbe, gurati invalidska kolica, držati umornu djecu i pratiti izbjeglice kojima je automatski do tri godine odobren boravak u EU.

Na drugom segmentu te granice Poljska pokušava zaustaviti ono što opisuje kao ilegalne migrante. Kako bi u tome uspjela, upotrebljava dronove, infracrvene kamere i helikoptere. Poljska je poslala 13.000 vojnika i graničnih policajaca da patroliraju šumovitom granicom.

Neprobojni zid na granici

Poljska žuri sa završetkom gradnje čeličnog zida vrijednog 380 milijuna dolara koji će biti dugačak oko 186 kilometara. Vlast u Poljskoj kaže da će zid biti neprobojan.

Maria Ancipiuk, 65-godišnja krakovska gradska vijećnica, krišom pomaže migrantima koji se noću pokušavaju kretati kroz poljsku šumu. Za Washington Post je rekla da ne može podnijeti kontrast u odnosu prema različitim izbjeglicama.

"Ukrajinci se smatraju ratnim izbjeglicama, a Jemenci migrantima. Zašto? Koja je razlika?" pita se Ancipiuk. Poljski pristup izbjeglicama u skladu je sa širom politikom EU o snažnom odvraćanju od imigracije bez dokumenata, uključujući dijelove svijeta u kojima postoji malo legalnih opcija za dolazak na europski kontinent.

EU financira libijsku obalnu stražu kako bi spriječila imigrante da preko Sredozemnog mora dođu u Italiju. U Grčkoj su imigranti i Turska optužili sigurnosne snage da odbijaju potencijalne tražitelje azila natrag u turske vode.

Policajci vraćaju migrante na bjelorusku granicu

Protuzakonito je da sigurnosna tijela protjeruju strane državljane a da im ne daju priliku da zatraže azil. Ipak, humanitarne skupine su dokumentirale kako poljski graničari pronalaze ljude u šumi i vraćaju ih na bjelorusku granicu, što je praksa koju je poljski parlament učinkovito legalizirao.

Poljska tako temeljito patrolira granicom, a neki imigranti kažu da su vraćeni u Bjelorusiju više od šest puta. Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava rekao je da je jedna žena koja se vratila u Bjelorusiju rodila samo nekoliko sati prije.

Poljska je dobila brojne pohvale za svoju spremnost da prihvati toliki broj izbjeglica nakon ruske invazije na Ukrajinu. "Poljska ne bi trebala nikoga vraćati. Bjelorusija nije sigurna zemlja. Nema sumnje u to", rekla je za Washington Post Hana Mačinski, zamjenica poljskog povjerenika za ljudska prava. 

Bjelorusija ima jednu od najrepresivnijih vlada na svijetu, a njezin pristup imigrantima također je oštar. Iako je pozvala tisuće ljudi, čini se da nema interesa ugostiti ih. Stotine su provele zimu u skladištu, a kad je objekt za migrante nedavno zatvoren, oni su odvedeni na poljsku granicu i dobili su upute da odu.

"Trošimo novac na stvaranje tvrđave"

Na vrhuncu krize, u studenome 2021. godine, broj ljudi koji su prelazili bio je oko 700 dnevno. S druge strane, dnevno je desetak tisuća Ukrajinaca ulazilo u Poljsku. Sada je broj pristiglih iz Bjelorusije još više opao te ih oko 130 dnevno pokušava prijeći, kažu podaci poljske vlade. 

Aktivisti koji su prije bili zatrpani SOS pozivima usred noći sada nekoliko dana prolaze bez ijednog poziva. Za Poljsku je to znak da njezina taktika funkcionira. Za aktiviste je to znak da je odgovor Poljske bio nesrazmjeran.

"Trošimo toliko novca na stvaranje tvrđave", rekao je Tomaš Thun-Janovski, volonter grupe za humanitarnu pomoć Fundacija Ocalenie.