KADA je prije četiri godine Naredbom ministra poljoprivrede započeo projekt kastracije pasa u romskim naseljima Međimurske županije, koji je financiralo Ministarstvo poljoprivrede, svi su se nadali da će užasni prizori zapuštenih, teško bolesnih, ranjenih i mrtvih pasa konačno prestati biti svakodnevica u tim naseljima. Do kraja 2018. godine kroz projekt kastracije prošlo je 1400 pasa. Nakon toga, u naredne tri godine sklonište je izvuklo još 300 pasa iz naselja. Kada je krajem prošle godine projekt konačno nastavljen, sklonište Prijatelji iz Čakovca suočilo se s potrebom zbrinjavanja, liječenja i kastracije trostruko većeg broja pasa od očekivanoga!

Iz udruge Prijatelji životinja pojašnjavaju da mnogi stanovnici naselja nisu dali pse pa su 2018. kastrirani samo oni psi koje su stanovnici željeli predati, iako je naredbom određena kastracija svih pasa na tom području. Nažalost, otada je broj pasa znatno porastao zbog neprovođenja kontrole. Pohvalno je da je veterinarska inspekcija počela s nadzorom pa su, primjerice, u romskom naselju Kuršanec privremeno oduzeti svi odrasli psi koje stanovnici nisu dali kastrirati, kao i štenci. 

Prijatelji životinja: Broj nekastriranih pasa mora se svesti na nulu

Cilj je da se svi psi kastriraju, mikročipiraju, cijepe pa da se nakon toga vrate u naselja ili smjeste u sklonište radi liječenja i udomljavanja. Veterinarska inspekcija najavila je da će i u drugim romskim naseljima učiniti sve da se navedeno do zadnjeg psa i dogodi. Sva golema financijska sredstva i ljudski resursi uloženi u projekt nemaju smisla ako se broj nekastriranih pasa ne svede gotovo na nulu. To je moguće jedino tako da se projekt završi uz detaljan nadzor veterinarske inspekcije i da se nakon završetka projekta ustraje na redovitom nadzoru i reakciji čim se u naseljima pojavi nekoliko nekastriranih pasa, a ne kada njihov broj bude više stotina, ističu Prijatelji životinja. 

Navode da je moguće da će projekt trajati i cijelu godinu. Naime, većina pasa zahtijeva zbrinjavanje u skloništu i liječenje jer su pothranjeni, imaju stare ozljede kostiju, pate zbog unutarnjih i vanjskih parazita. U prva tri mjeseca otkako je ponovno krenula provedba projekta troškovi liječenja, hrane i skrbi za pse veći su od 200 tisuća kuna, a Ministarstvo poljoprivrede pokriva samo trošak kastracije. Stoga pozivaju sve da pomognu donacijama i udomljavanjem pasa iz preopterećenog čakovečkog skloništa koje pokušava riješiti alarmantnu situaciju s nekastriranim psima. Prijatelji životinja uputili su molbu Gradu Zagrebu da i gradsko sklonište pomogne prihvaćanjem određenoga broja pasa.

Napominju da složenu situaciju u romskim naseljima Međimurske županije ne mogu riješiti samo sklonište i lokalna veterinarska inspekcija, već se radi o problemu na državnoj razini. Zato je dobro da se uključilo više veterinarskih inspektora i iz drugih krajeva Hrvatske kako bi se, uz asistenciju policije, sustavno obišla sva naselja i osiguralo da stanovništvo preda svakoga psa za kastraciju. Apeliraju i na sve lokalne zajednice da, neovisno imaju li romska naselja ili ne, propišu trajnu sterilizaciju kao način kontrole razmnožavanja pasa i mačaka, uz evidentirane izuzetke, te da subvencioniraju kastracije kako bi zaustavile priljev novih napuštenih životinja.

"Često se u romska naselja odbacuju neželjene životinje. Molimo vas, budite odgovorni, kastrirajte svoje životinje i spasite mnoge živote", poručuju Prijatelji životinja. 

Više informacija o projektu kastracije pasa može se pratiti putem web-stranice azila Prijatelji Čakovec www.prijatelji-zivotinja.org i njihove Facebook stranice.