PRIJE 30 godina, 28. veljače 1992. godine, službeno je započelo natjecanje u Hrvatskoj nogometnoj ligi. Tim povodom na Indexu ćete u prigodnom serijalu 30 godina HNL-a u 30 dana moći pročitati 30 priča o ključnim događajima te intervjua s najvažnijim i najzanimljivijim akterima tri desetljeća dugačke povijesti samostalne hrvatske lige.

Za nedjelju vam pripremamo nešto ležerniji sadržaj i prisjećanje na ljude čija je uloga ponekad podcijenjena, a ponekad prenapuhana, ali koji su i najčešće prve žrtve kad nešto krene naopako. Ovo su najuspješniji treneri koji su radili u HNL-u u njegovih prvih 30 godina, a vi nam u anketi na dnu pomozite da odaberemo tko je od njih najveći.

U PRVIH 30 godina HNL-a Dinamo je bio prvak čak 22 puta, pa je logično da su njegovi treneri najzastupljeniji u ovakvom izboru. No čak ni tako uspješan klub nikada nije iza istog čovjeka na klupi stajao više od dvije sezone u nizu, osim u slučaju Zorana Mamića, koji je jedini bio imun na naglu narav brata Zdravka.

Stoga je Zoran Mamić i najtrofejniji trener HNL-a, govorimo li o prvenstvenim titulama, kojih je sakupio četiri. Tri ih je na klupi Modrih osvojio samo još Kruno Jurčić, a dva su trenera po dvaput bili prvaci Hrvatske s Dinamom: Ćiro Blažević, koji ga je prethodni vodio i do titula u Jugoligi, i Zlatko Kranjčar, koji je 2002. odveo Zagreb do jedine titule.

Tu je i Slovenac Matjaž Kek, jedini stranac na ovom popisu i jedan od rijetkih sretnika koji su u svom klubu dobili dugoročno povjerenje, koje je kulminiralo jedinom Rijekinom titulom prvaka 2017. godine. Od trenera koji su osvajali titule s Hajdukom izdvojili smo Ivana Katalinića i Zorana Vulića, a teška srca izostavili pokojnog Stanka Poklepovića.

Kao svojevrsni džoker, jedinog među ovim trenerima koji u HNL-u nije ništa osvojio, u izbor smo uvrstili i Stanka Mršića, rekordera po broju vođenih utakmica u HNL-u, kojim smo anketu s tradicionalno okruglih 10 proširili na "nogometnijih" 11 imena.

Nenad Bjelica

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Iako on sam kaže da bi mu najveći uspjeh bila titula s Osijekom, zasad su mu najopipljivija trenerska ostavština u HNL-u dva naslova prvaka te po jedan Kup i Superkup s Dinamom. Osvojio bi i treću uzastopnu krunu u ligi da uslijed pandemije nije došlo do razmimoilaženja s klubom oko politike vođenja s tom situacijom pa je cijeli njegov stožer dobio otkaz.

Poseban plus su mu uspjesi u Europi jer je baš s njim na klupi Dinamo u međunarodnim natjecanjima počeo igrati na ponos, a ne sramotu svojim navijačima u međunarodnim natjecanjima te prvi put nakon 49 godina dočekao proljeće u Europi.

Zoran Mamić

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Makne li se na stranu sve ono zbog čega se on morao maknuti iz Dinama i pogledaju li se samo sportski uspjesi koje je ostvario s klubom, Zoran Mamić spada u red onih koje maksimirska povijest, ali i povijest HNL-a ne može izbjeći. Uz vođenje momčadi u Ligi prvaka i rekord u vođenju Dinama u europskim utakmicama, ima dvije dvostruke domaće trenerske krune te ukupno četiri naslova državnih prvaka. 

Ivan Katalinić

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Najtrofejniji je trener u povijesti kluba s 21 titulom, od kojih u ulozi prvog trenera u samostalnoj Hrvatskoj ima dva prvenstva, dva Kupa i tri Superkupa. Kao trener splitske momčadi 1995. je upisao tri pobjede nad tadašnjom Croatiom i osvojio dvostruku krunu. Sam je priznao da to nije bilo iznenađenje s obzirom na momčad koju je vodio (i do četvrtfinala Lige prvaka), već favorizira titulu osvojenu godinu ranije uz razliku golova +48.

U trenerskoj karijeri započetoj 1983. bio je na klupi više 20 klubova, a u samostalnoj Hrvatskoj osim Hajduka u prvoligaškoj konkurenciji vodio je Osijek, Zadar, Varteks, Rijeku, RNK Split i Slaven Belupo.

Krunoslav Jurčić

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Na spomen njegova imena prva je pomisao vraćanje na Dinamovu klupu i zagrljaj s Joseom Mourinhom, no Jurčić je kroz tri mandata uspješno odrađivao posao u Maksimiru, a više europskih utakmica s klubom od njega ima tek Mamić. U Dinamove vitrine je stavio pet trofeja, a triput vodio klub do naslova državnog prvaka.

Prije Dinama u HNL-u je vodio Istru (ondašnju Pulu) i Slaven Belupo, a kratko je bio i na "posudbi" u Lokomotivi.

Matjaž Kek

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Vodio je Rijeku pet i pol sezona, autor je povijesnog, prvog naslova hrvatskog prvaka za kvarnerski klub, osvajač dva Kupa i jednog Superkupa. Rijeka je u njegovoj eri odigrala 31 uzastopnu utakmicu u kojoj nije upisala poraz, triput zaredom igrala grupnu fazu Europa lige, pobjeđivala Stuttgart, Milan, Feyenoord...

Slovenski strateg jedini je stranac na ovom popisu, a ujedno i najuspješnijih od svih dugovječnih trenera u HNL-u. Među 16-oricom s više od 200 utakmica u HNL-u jedini ima više od 60% pobjeda (122 iz 201 susreta).

Ilija Lončarević

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Trenerska legenda HNL-a, čovjek s 327 utakmica u Prvoj HNL i trenerskom karijerom koja traje već 50 godina. Uvijek će biti posebno vezan za zaprešićki Inter, odnosno ondašnji Inker, s kojim je 1992. godine osvojio prvi hrvatski Kup pobjedom protiv HAŠK Građanskog. Također, vratio je taj klub u Prvu HNL 2003., a s njim bio četvrti i peti u prvenstvenom poretku.

Kup je osvojio i kao trener Croatije 1999., a jedini naslov prvaka dvije godine kasnije kada je zagrebački klub već vratio ime Dinamo. U prvoj je ligi vodio još brojne klubove poput Marsonije, Zagreba, Orijenta, Hrvatskog dragovoljca, Čakovca, Osijeka i Lokomotive, a danas je ponovno u svom Interu u drugoj ligi.

Zlatko Kranjčar

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Bio je neraskidivo vezan s Dinamom, u kojem je još kao igrač stekao status legende, a kao trener osvojio dvije dvostruke krune 1996. i 1998. u dva od svoja tri mandata. Ali najznačajnije djelo pokojnog bivšeg hrvatskog izbornika titula je prvaka Hrvatske 2002. koju je osvojio sa Zagrebom.

U Hrvatskoj je vodio i brojne druge klubove, najčešće iz bliže ili dalje okolice Zagreba (Segesta, Slaven Belupo, Samobor, Marsonia, Croatia Sesvete), a jedini izlet na more imao je u Rijeku.

Branko Ivanković

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Izuzev dva kraća povratka u Dinamo već godinama iznimno uspješan izbornik trener i klubova na Bliskom i Dalekom istoku. U prvom mandatu u Dinamu (od 2006. do 2008.) osvojio je dva naslova prvaka te po jedan Kup i Superkup, a još 1990-ih uspješno je vodio svoj Varteks i Segestu, s kojom je jedini put u povijesti izborio Europu (Intertoto kup) te Rijeku.

Miroslav Blažević

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Legendarni, karizmatičan, omiljeni i za mnoge najveći hrvatski trener zbog uspjeha koje je postigao s Dinamom u bivšoj državi, ali i s reprezentacijom na Svjetskom prvenstvu 1998. godine. U samostalnoj Hrvatskoj vodio je Dinamo u dva navrata i u oba bio prvak (1993. kao Croatiju i 2003.) te uzeo po jedan Kup i Superkup. U HNL-u je vodio i Hajduk, s kojim je 2005. osvojio Superkup, ali i Osijek, Varteks, dvaput Zagreb te Zadar. 

Zoran Vulić

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

U karijeri je pet puta bio trener Hajduka koji ga je često vraćao kao dežurnog vatrogasca. Premijerno je na Poljudu kao trener radio 1998., a posljednji put 2018. godine. Najveće uspjehe ostvario je 2001. osvojivši jedan od šest Hajdukovih naslova prvaka Hrvatske, a dvije sezone kasnije bio je pobjednik Kupa. Osim Hajduka, dvaput je vodio Istru i RNK Split, a bio je i na klupi Rijeke.

Stanko Mršić

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

U HNL-u drži rekorde po najvećem broju utakmica s klupe (482), pobjeda (164), remija (141), poraza (177), postignutih (611) i primljenih golova (634) njegovih ekipa. U karijeri vodio više od 20 klubova, među kojima osam hrvatskih prvoligaša, a najveći od njih je Osijek, s kojim je bio jesenski prvak 2000. i skoro prezimio u Europi.

Najveći posao odradio je s Cibalijom s kojom je u sezoni 2009./10. uzeo treće mjesto u HNL-u, sa samo pet bodova zaostatka za prvoplasiranim Dinamom i bodom za drugoplasiranim Hajdukom, ali najpoznatiji je po radu u malim klubovima koje je spašavao od ispadanja.