RUSIJA je svojom veličinom bitan faktor na svjetskoj pozornici. Politički, ekonomski ili kulturno, utjecaj Rusije na ostatak svijeta je neosporan.

S više od 17 milijuna kilometara kvadratnih površine, što je više od osmine naseljene kopnene površine Zemlje, i devetim najvećim brojem stanovnika na svijetu (142 milijuna), radi se o golemoj zemlji.

Prosječno očekivano trajanje života za muškarce u Rusiji iznosi 68.2 godine, a za žene 78 godina. To je najkraći životni vijek muškaraca u bilo kojoj europskoj zemlji, s izuzetkom Ukrajine, a manje i od svjetskog prosjeka koji iznosi 70.8 godina. Čak u ekonomski uništenoj Venezueli muškarci i žene žive duže nego u Rusiji. 

Alkoholizam i HIV/AIDS su veliki društveni problemi u Rusiji

Uzrok tome leži u povijesnom problemu stanovništva Rusije, ovisnosti o alkoholu. Iako tijekom godine stanovništvo Rusije ne konzumira previše litara alkohola, bar ništa više nego mnoge ostale države u Europi, problem je u kvaliteti alkohola koji piju i načinu na koji to rade. 

Prema anketi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2016., više od 60% odraslih koji piju alkohol u Rusiji se u zadnjih mjesec dana prije ankete opilo bar jednom. To je više od bilo koje države u Europi, pa i većini svijeta. Jedine zemlje u svijetu s toliko visokim udjelom pijanaca su zemlje središnje Afrike (Kongo, Angola, Srednjoafrička republika...). 

Alkohol u Rusiji je često loše kvalitete, a trovanje alkoholom se periodično pojavljuje. 2016. je nekoliko desetaka ljudi preminulo zbog ispijanja alkohola pomiješanog s antifrizom, a osim toga su se kao "nadomjestak" alkoholu znali koristiti parfemi, tekućine za ispiranje usta, after-shave vodica itd. 

Neuobičajeno je puno slučajeva HIV-a u Rusiji, više od milijun. Procjenjuje se da 1.57% stanovništva od 15 do 49 godina boluje od te bolesti i taj postotak se povećava iz godine u godinu. 2019. je bilo više od 118 tisuća novih zaraza HIV-om, dok je cijela EU imala tek 25 tisuća. 

Taj problem je povezan s ovisnosti o drogama. Rusija ima problem s velikim brojem ovisnika o drogama, ali je posebno velik problem što su droge u Rusiji puno štetnije od droga u EU i SAD-u. Kako je Rusija relativno siromašnija od tih zemalja, onda su i droge koje se koriste u tim zemljama slabije kvalitete i "onečišćenije". 

Velike razlike u plaćama

Prosječna mjesečna neto plaća u Rusiji je od 500 do 600 eura, ovisno o tečaju nacionalne valute rublja. Ali Rusija je jako velika država pa su samim time razlike među pojedinim regijama velike.

Dvije trećine Rusije imaju plaću manju od nacionalnog prosjeka. Prema podacima ruske nacionalne statističke agencije Rosstat za 2020. najmanje prosječne plaće su u Ivanovo oblasti, Altaj Republici i regijama uz Kavkaz te iznosi manje od 330 eura, ovisno o tečaju. 

Najveće plaće nisu u glavnom gradu Moskvi, iako su s više od 1000 eura daleko iznad nacionalnog prosjeka, nego u udaljenim regijama istoka i sjevera Rusije gdje se vade minerali, nafta, zlato i dragulji.

Tako je najveća prosječna plaća u 2020. zabilježena na krajnjem istoku u regijama Čukotski autonomni okrug i Magadanski okrug, udaljenima od Moskve šest tisuća kilometara i više. 

Stvarna stopa siromaštva se skriva

Prema ruskoj statističkoj agenciji Rosstat, više od 17 milijuna Rusa, tj. više od 12% stanovništva živjelo je u siromaštvu u 2019. To je nacionalni prosjek, ali razina siromaštva uvelike varira među regijama – između 5.6% i 34.7%.

„Siromašni“ se definiraju kao oni koji žive u kućanstvima u kojima je ukupni prihod manji od zakonskog minimuma egzistencije koji predstavlja donji prag onoga što se smatra bitnim za fizički opstanak. U 2021. je mjesečni egzistencijalni minimum u Rusiji iznosio oko 130 eura.

Problem je u tome što određivanje novčanog egzistencijalnog minimuma na razini cijele Rusije nema puno smisla zbog velikih regionalnih razlika. 130 eura je možda dobar egzistencijalni minimum u siromašnoj Čečeniji, ali ne u bogatijoj Moskvi. Tako da je sasvim sigurno stvarna stopa siromaštva u Rusiji daleko veća od 12%.

Šarolika vjerska struktura stanovništva

Oko 70% stanovništva Rusije su pravoslavci, 13% ateisti, 10% muslimani, ali procjene postotka udjela religija u stanovništvu su nesigurne. Više je potencijalnih grešaka u mjerenju, a jedna od njih je da se svakom pojedincu određenog etničkog zaleđa odredi religijska pripadnost koja je najčešća kod tog etniciteta, što ne mora biti slučaj.

Prema nekim procjenama bi postotak pravoslavnog stanovništva u Rusiji pao na manje od 50%, pa i manje. Velik dio Rusa koji izjašnjavaju pripadnost pravoslavnoj vjeroispovijesti istodobno vjeruju u stvari kao što je reinkarnacija, što je nespojivo s pravoslavljem.

Jedan mali dio stanovnika se izjašnjava kao starovjerci, kršćani koji ne pripadaju ni jednoj od tri velike kršćanske denominacije, a nastali su nakon raskola unutar Ruske pravoslavne crkve u 17. stoljeću.

U Rusiji se nalazi i jedina regija u Europi gdje budisti čine većinu stanovništva. Radi se o Kalmikiji, federalnoj republici u sastavu Rusije koja se nalazi tik iznad Kavkaza i muslimanskih federalnih republika te dijelom izlazi na Kaspijsko jezero. Kalmici, većinsko stanovništvo republike, podrijetlom su Mongoli i prakticiraju budističku vjeroispovijest.

Energetska i sirovinska supersila

Gospodarstvo Rusije je 11. najveće na svijetu, prema procjenama Svjetske banke. Manje je od gospodarstva Južne Koreje, ali nešto veće od gospodarstava Brazila, Španjolske i Australije. SAD, Kina, Japan, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indija, Francuska, Italija i Kanada su veća gospodarstva.

S nominalnim BDP-om po stanovniku od otprilike 10.000 dolara, Rusija je u rangu Kine i Bugarske te nešto ispod svjetskog prosjeka. Hrvatski nominalni BDP po stanovniku iznosi oko 14.000 dolara.

Oko 5% gospodarstva otpada na poljoprivredni sektor, 32% na industrijski sektor (uključuje naftni) i 63% uslužni. Stopa zaposlenosti je 59.8%, dok je u Hrvatskoj 66.9%, a prosjek EU je 72.4%. Nezaposlenost iznosi 4-5%, iako je za vrijeme pandemije narasla. Prosječna neto plaća iznosi 645 dolara mjesečno.

Može li Putin stvarno priuštiti novi rat?

Najveća industrija je vađenje i prerada ugljikovodika, tj. nafte i plina. Drugi je najveći izvoznik nafte (Saudijska Arabija je prva) i treći najveći proizvođač (prvi je SAD, ali on potroši svu naftu koju proizvede). Drugi je najveći proizvođač plina (nakon SAD-a), ali s najvećim dokazanim rezervama tog energenta i najveći svjetski izvoznik. Iako proizvodi manje ugljikovodika od SAD-a, nema snažnu ekonomiju koja ga može iskoristiti pa se većina izvozi.

Četvrti je najveći proizvođač električne energije na svijetu i četvrti najveći proizvođač električne energije iz nuklearnih postrojenja.

Najviše dijamanata na svijetu se izvadi u Rusiji i u vađenju zlata je treća na svijetu, druga u vađenju platine, deveta bakra, treća nikla, peta željezne rude i još puno metala. Golema država je bogata raznim mineralnim bogatstvima, posebno na Uralu i u Sibiru.

Nedovoljno iskorišten industrijski potencijal

Iako je udio industrije u BDP-u iznad 30%, 2/3 industrije se odnosi na rudarstvo te plinsku i naftnu industriju. Rast ili pad cijene nafte za 10% dovodi do rasta ili pada BDP-a Rusije od 1.4% (Becker, 2016.), a kretanje BDP-a kroz godine se velikim dijelom može objasniti kretanjima cijena nafte i plina na svjetskom tržištu.

Upravo je veliki skok cijene nafte s 40 dolara po barelu prvih godina 21. stoljeća na 80, 100 i više dolara nakon 2005. omogućio Putinu da učvrsti vlast i iskoristi goleme prihode od prodaje nafte za konsolidaciju političke moći. No Rusija je od 2000. do 2015. postala ovisnija o cijeni nafte nego od 1995. do 2000.

Rusija je najveći svjetski izvoznik žitarica, posebice pšenice. To je povijesni standard još iz doba Ruskog Carstva, od kada se južna Rusija i Ukrajina nazivaju žitnicama Europe. Za vrijeme SSSR-a je bio prekid tog povijesnog trenda pa je Rusija bila uvoznik pšenice i ostalih žitarica. Ribarska flota Rusije je među najvećima na svijetu i šesta u svijetu po tonaži ulovljene ribe.

Rusija ima relativno sofisticiranu industriju, ili je za nju sposobna, ali je mala i orijentirana uglavnom na vlastito tržište. Šesta je zemlja u svijetu prema broju dodijeljenih patenata 2020.

Oko 600.000 ljudi radi u automobilskoj industriji i ona proizvede od milijun do 2 milijuna prijevoznih sredstava (uključujući automobile, autobuse, kamione itd.) godišnje, što je svrstava u 10-15 najvećih proizvođača na svijetu.

U industriji izrade zrakoplova radi oko 400.000 ljudi, ali je Rusija daleko od veličine te industrije u SAD-u i EU. Proizvodi se primarno za domaće tržište, poglavito vojsku.

Izvoznik sirovina, ne industrijska sila

Više od 55% izvoza čine nafta, plin i njihove prerađevine, a većinom se izveze u EU. Tako 45% ukupnog izvoza Rusije završi u EU, a tek 10-15% u Kini. Važna izvozna tržišta su još Južna Koreja, Turska, Kazahstan i SAD.

Osim ugljikovodika važan je i izvoz metala, posebno željezne rude i čelika. Na razne metale otpada 10% izvoza, a 4-5% na dragulje i poludrago kamenje. Drvo sudjeluje s 2-3%. Tako oko 75 do 80% izvoza Rusije zauzimaju sirovine u nekom obliku. Prijevozna sredstva, strojevi i elektronika sudjeluju tek od 4 do 6%. Uz to, 41% uvoza plina u EU dolazi iz Rusije, kao i 26.9% uvoza sirove nafte te 46.7% ugljena.

SAD i Zapad pripremaju snažan udar na Putina

Najviše se u Rusiju uvoze automobili, strojevi, elektronika i farmaceutski proizvodi, najviše iz EU (35%) i Kine (20%).

Javni dug je relativno nizak, samo 18% BDP-a. Ali naglo raste zadnjih godina. Unatoč tome Rusija nema najbolji kreditni rejting (A i više) pa skupo plaća taj dug. Ipak, samo 2-3% proračuna se troši na otplatu duga, više nego u Njemačkoj, ali puno manje od Velike Britanije i SAD-a.

Iako ju se svrstavalo u zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika), Rusija nije ostvarila gospodarski rast kakav joj se predviđao. U tome nije usamljena, jer je od svih BRICS-ova samo Kina nastavila gospodarski intenzivno rasti.

Zemlja s potencijalom koju Putin i oligarsi uništavaju

Prema Indeksu percepcije korupcije, Rusija je najkorumpiranija država u Europi, korumpiranija od Moldavije, Ukrajine, Bjelorusije i Albanije. Razina korupcije Rusiju smješta u Afriku, a ne Europu, uz zemlje poput Malija, Kenije, Nigera i Liberije.

Nakon Crne Gore i Bugarske je država s najvećom razinom nejednakosti u Europi, mjereno GINI koeficijentom.

Putin svijetu: Ako se umiješate, vidjet ćete posljedice kakve povijest ne pamti!

Rusija svojim bogatim prirodnim resursima, ljudskim kapitalom te visokim tehnološkim i znanstvenim dostignućima može ostvariti puno veći i raznovrsniji gospodarski rast. S jakim gospodarstvom, snažnim tehnološkim sektorom i znanošću je mogla postati jedan od političkih predvodnika u svijetu te razvijati partnerske odnose s EU i SAD-om na obostranu korist.

Nažalost, Putin je izabrao da će Rusija slijediti suprotan put, put koji je udaljava od ostatka Europe. Ali kroz povijest su se stalno u Rusiji izmjenjivali vladari koji su je vodili u Europu i oni koji su je gurali iz Europe. Putin je samo prepreka na europskom putu Rusije koju građani moraju prevladati.