Od 1. travnja računi za struju će biti veći za 150 kuna, kaže stručnjak
NENAD KURTOVIĆ, stručnjak za tržište električnom energijom, izračunao je koliko bismo više trebali plaćati struju od 1. travnja, kad se očekuje značajno poskupljenje struje.
"Generalno gledajući, udar na potrošače se može ublažiti jedino boljim poslovanjem HEP-a i investicijama u proizvodnju vlastite električne energije", ističe Nenad Kurtović u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju. Kad je cijena električne energije u pitanju, nažalost, nema dobrih vijesti. Najavljeno je poskupljenje u travnju, no, da stvari budu gore, to je tek prvo u nizu.
"Bojim se da nas čekaju poskupljenja u kontinuitetu"
"Da, bojim se da nas čekaju poskupljenja u kontinuitetu jer cijena električne energije na svjetskom tržištu raste. Dakle, poskupljenje je neizbježno. Što se formiranja cijena struje za kućanstvo tiče, sve je u rukama vlade, HEP-a i HERA-e", govori.
"Generalno gledajući, udar na potrošače se može ublažiti jedino boljim poslovanjem HEP-a i investicijama u proizvodnju vlastite električne energije, što je jedina alternativa njenom uvozu po sada očito jako visokim cijenama", kaže Kurtović pa dodaje da je utješno da nam neki faktori, koji se tiču proizvodnje električne energije, ipak idu u prilog.
"Ne znamo, doduše, što nas još čeka jer su veljača i ožujak ispred nas, ali za sada smo imali vrlo blagu zimu. I povoljna hidrološka situacija nam je omogućila da manje struje nabavljamo iz tuđih izvora", kaže Kurtović pa dodaje: "Zabilježena je i velika proizvodnja struje iz obnovljivih izvora, a radi se o 370 milijuna kilovatsati, pa i to ide u prilog tezi da HEP ima prostora za formiranje cijene struje koja će ipak biti donekle podnošljiva."
"Od 1. travnja će račun prosječnog kućanstva biti veći za oko 150 kuna"
"No, prema nekim mojim proračunima, poskupljenje za prosječno četveročlano kućanstvo u Splitu, koje koristi struju za grijanje, kupanje i pripremu hrane, iznosit će oko petnaest posto. Ako uzmemo da je račun prosječnog kućanstva do sada iznosio petsto kuna, on će od prvog travnja biti oko 150 kuna veći", kaže Kurtović.
Obećanja iz vlade da će se zaštititi socijalno najugroženije kategorije građana vaučerima od dvjesto kuna također bude nadu da ćemo preživjeti "strujni udar", navodi. Vlada je uspjela za jedan dio opskrbljivača osigurati cijenu od 1.42 lipe po kilovatsatu, što je tri puta jeftinije nego da su električnu energiju uvozili iz inozemstva, kaže.
"Zato cijene, vjerujem, po kućanstvu neće biti veće od petnaest posto, jer će ih vlada, HERA i HEP ipak obuzdati. Na godišnjoj bi razini to značilo da će jedna obitelj u Splitu za struju izdvajati oko 1800 kuna više nego do sada. To je neka moja procjena", kaže Kurtović.
Tek prvo poskupljenje u nizu
Zašto je najavljeno poskupljenje struje u travnju tek prvo u nizu, pitali su novinari Kurtovića.
"Jer je to rezultat energetske krize. Prirodni plin je strašno poskupio, cijene su išle gore po tri i četiri puta, no taj je problem ipak sezonske naravi. Čim se riješi rusko-ukrajinska kriza, a sezona grijanja mine, ovaj će se problem kudikamo manje osjećati", rekao je.
"No, što se cijene električne energije tiče, tu nam, realno gledajući, nema pomoći. Nama će se zbog klimauređaja ljeti, u Dalmaciji, potrošnja struje približiti onoj iz zimskih mjeseci, a ukapljeni plin je skup i sve manje ga ljudi koristi iz sigurnosnih razloga", kaže Kurtović.
"Za razliku od prirodnog plina, njegova cijena ovisi o cijeni nafte i njenih derivata i zato je u principu viša u odnosu na prirodni plin i uvijek će biti tako, dok će prirodni plin, kad se geostrateški odnosi urede, ponovno pojeftiniti", veli Kurtović i objašnjava vezu između poskupljenja prirodnog plina i rasta cijena električne energije.
"Termoelektrane za proizvodnju električne energije koriste prirodni plin i, čim njegova cijena ovako drastično naraste, rastu i troškovi proizvodnje struje. I one elektrane koje rade na ugljen imaju problema jer su opterećene regulativom o smanjenju štetnih emisija ugljikova dioksida, a to se tiče i našeg HE Plomina. Dakle, priča oko rasta cijena električne energije nije jednostavna", ističe Kurtović.
Do manje proizvodnje električne energije u Njemačkoj došlo je i zbog gašenja nuklearnih elektrana, a Francuska je zbog problema s nuklearnim reaktorima smanjila proizvodnju električne energije na godišnjoj razini za preko šesnaest milijardi kilovatsati, a toliko struje otprilike potroši cijela Hrvatska, navodi, pa dodaje da zbog svega toga cijena električne energije na svjetskom tržištu raste.
Kako uštedjeti na potrošnji?
Kako uštedjeti na potrošnji električne energije, glasilo je sljedeće pitanje.
"Jedino tako da se odreknemo vlastitog komoda. Novonastalim uvjetima prilagodimo grijanje i hlađenje kuće ili stana, korištenje tople vode. Uštedjet ćemo ako ubuduće budemo stan zagrijavali na dvadeset, a ne na dvadeset i dva stupnja, a tuširanje s pet skratimo na tri minute", kaže Kurtović.
"Perilice s ručnim programom zagrijavanja mogu se namjestiti na manju temperaturu i tako uštedjeti nešto struje. Isto je i s korištenjem kućanskih aparata višeg razreda, čija je energetska efikasnost veća, a potrošnja manja", navodi.
Je li rješenje u drvima?
Kurtović koristi drva za ogrjev jer se taj način grijanja pokazao puno isplativijim.
"Koristim Kaljevu peć i to se pokazalo najkvalitetnijim rješenjem za grijanje zimi. Iako ni ono nije jeftino kao što je bilo do sada, za jedanaest tisuća kilovatsati grijanja potroši se 250 kuna, a za struju 1000 kuna. Znači, cijena je četiri puta niža ako ćete sami dostaviti i pripraviti drva za ogrjev, što je moguće na selu ili u prigradskim naseljima, no u gradu to mnogi ne mogu sami pa se te stavke moraju dodatno zaračunati", veli Kurtović.
Što je sa solarnim pločama?
Isplati li se koristiti solarne ploče, odnosno bi li se njihovom ugradnjom ostvarile znatnije uštede, pitali su novinari Kurtovića.
"Tu ima puno 'ali'. Kao prvo, da bi se ispunilo uvjete za takvo što, treba imati riješene imovinsko-pravne odnose i biti vlasnik nekretnine jer se takvo što u suvlasničkim zajednicama ne isplati. Dalje, treba znati da i onima koji ih imaju nedostaje otprilike 7000 kilovatsati godišnje jer one proizvedu oko 1500 kilovatsati električne energije", odgovara.
"One se isplate samo onima koji i žive u tim kućama cijelu godinu jer, ako ne potroše ono što su proizveli, višak struje ide HEP-u, a to ih automatski svrstava u viši platni razred pa se na njih gleda kao na poduzetnike koji prodaju struju. Znači, sunčevom energijom valja znati upravljati da bi se u konačnici ostvarile bitne uštede", kaže Kurtović.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati