Stanari Jurišićeve: Frka-Petešiću su uređivali vrata dok smo mi sami sanirali poplavu
MINISTAR prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, komentirajući slučaj šefa Ureda premijera, ustvrdio je kako Frka-Petešić ima pravo na stan od države u Jurišićevoj 8 i da je ta zgrada primjer dobre suradnje države i stanara, no iz informacija koje je dobio Index od stanara te zgrade, čini se kako to nema veze s istinom.
"Malo sam razočaran i žao mi je što jedan primjer dobre suradnje između privatnih vlasnika i državnih institucija, koji je vrlo brzo generirao potrebne suglasnosti, koje su bile temelj za početak obnove predmetne zgrade u gotovo tri mjeseca, na kraju ispadne ovako problematičan, bez ijednog ozbiljnog argumenta", istaknuo je Horvat.
Stanari: Država ne da nije pomogla u obnovi, učinila je suprotno
Međutim, ako se pita stanare Jurišićeve 8, u kojoj Državne nekretnine imaju stan koji su dale Frka-Petešiću i uz to imaju poslovne prostore (što je sveukupno suvlasništvo od 36 posto), ministar Horvat ne govori istinu, a država ne da nije pomogla zgradi u obnovi, već je učinila suprotno.
Index je razgovarao s nekoliko stanara, od kojih su neki htjeli ostati anonimni, dok su neki pristali progovoriti pod imenom i prezimenom, kao i s Viktorijom Ćurić, predstavnicom suvlasnika, koja je sa suprugom Lukom zaslužna što se ta zgrada obnovila.
Viktorija ĆurićSuvlasnici su nam ispričali kako je nakon potresa, na ljeto 2020., puknula vodovodna cijev u dijelu podruma koji je u vlasništvu Državnih nekretnina, a da su štetu sanirali bračni par Ćurić, koji su izvodili radove, te ostali suvlasnici koji su također sufinancirali sanaciju. Državne nekretnine, iako vlasnik tog prostora, nisu financirale sanaciju poplave, tvrde Indexu stanari Jurišićeve 8.
Građani iz svog džepa platili štetu koja je nastala u državnom prostoru
Na pitanje jesu li točni navodi stanara da je u dijelu podruma čiji su vlasnici Državne nekretnine puknula vodovodna cijev te da je istjecalo 6 kubika vode, a da im Državne nekretnine nisu htjele pomoći, Viktorija Ćurić odgovorila je potvrdno.
"Budući da je zgrada već dignula kredit od 1.142.000 kuna za protupotresnu obnovu, više nismo imali novaca na pričuvi kad se dogodila poplava u podrumu. Mi smo doveli i platili vodoinstalatera, a na ispumpavanju podruma radio je i moj suprug. Sami smo sanirali vertikalu puknute cijevi i ugradili potopnu pumpu", kazala je Viktorija Ćurić za Index.
Financijski je, kaže, sudjelovalo 9 suvlasnika bez učešća Državnih nekretnina. Ponuda izvođača za sanaciju podruma zbog poplave bila je 89.000 kuna, kako nam je rekla, a budući da nisu imali novca na pričuvi, odlučili su, kaže nam, sami napraviti sanaciju i sve ih je koštalo oko 40.000 kuna.
Dok su Ćurići ispumpavali vodu iz podruma, država je Frka-Petešiću uređivala vrata
Neki od stanara s kojima smo još pričali, koji su htjeli ostati anonimni, rekli su nam kako su, dok su Ćurići izvodili radove na sanaciji podruma, Državne nekretnine istovremeno radile restauraciju ulaznih i sobnih vrata stana u kojem živi Zvonimir Frka-Petešić te da su mu još postavljali zavjese kad je krenula obnova pročelja.
Pitali smo Viktoriju Ćurić je li to točno. Rekla nam je da nije imala vremena o tome voditi računa jer je radila sa suprugom na sanaciji podruma. Index je o tome poslao upit Državnim nekretninama, Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kao i Zvonimiru Frka-Petešiću, a njihove ćemo odgovore objaviti kad ih dobijemo.
Jedan od suvlasnika stanara te zgrade je i Matija Đambić, koji je za Index rekao da im država apsolutno nikako nije pomagala oko obnove zgrade te da su za sve najzaslužniji bračni par Ćurić. "Luka i Viktorija su najzaslužniji za sve, a Državne nekretnine nam nisu financijski pomogle da saniramo podrum iako je pukla cijev u njihovom prostoru", rekao je Đambić za Index.
"Mi smo očajničkim potezom svojim novcima obnovili tuđi podrum, i to iz čistog straha za vlastite nekretnine jer je istjecalo 6 kubika vode po danu. Nikakve pomoći ni od koga iz države nismo dobili", kazao nam je Đambić.
Luka ĆurićStanar: Državne nekretnine nisu dale ni lipu
Još jedan vlasnik stana u toj zgradi ponovio nam je isto. Milan Božić jedan je od suvlasnika stanara, a za Index je rekao da im u obnovi financijski ni ikako drugačije nisu pomogli ni Grad ni država. Kaže kako su sve stanari financirali iz svog džepa, s tim da su, navodi, Ćurići najzaslužniji za obnovu.
"Da njih nije bilo, ne znam što bi bilo od zgrade. Kako je država pomogla drugim zgradama tako je i nama, znači nikako. Pomoći nikakve nije bilo. Da nije bilo gospođe Ćurić, koja je izuzetna osoba, koja je svaki dan radila, a njen suprug Luka ne samo da je nadgledao, on je i fizički radio, vukao je sve kao lokomotiva, bio je i na skelama, u podrumu, na tavanu. Sve je Luka radio", kazao nam je Božić.
Navodi kako je poplava u podrumu bila strašna, da su plivale i fekalije i da se u podrum ulazilo i s maskama u jednom trenu. "Opet je Luka Ćurić i tamo najviše odradio. Državne nekretnine nisu dale ni lipu, to smo sve mi stanari pojačano plaćali iz svog džepa, oni nisu ništa", rekao nam je Božić.
Horvat se hvalio dobrom suradnjom države i stanara
A s obzirom na to da ministar Darko Horvat uporno ponavlja kako je slučaj Jurišićeve 8 dobar primjer suradnje države i stanara, pitali smo predstavnicu suvlasnika Viktoriju Ćurić je li država i na koji način pomogla u obnovi njihove zgrade.
"Pod materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da Jurišićeva 8 nije išla u organiziranu obnovu preko države, ni u samoobnovu preko države, ni sufinanciranjem spomeničke rente grada Zagreba koju plaćamo godinama, već smo zgradu protupotresno, kao i stanove, sanirali iz vlastitog džepa", kaže za Index Viktorija Ćurić.
Dodaje kako su jedino za hitne sanacije od traženih 172.000 kuna koje im, kaže, pripadaju, dobili 87.000 kuna. "I na to smo čekali godinu dana. Fond je poslao sudsku vještakinju i inženjera građevine koji su na sve načine pokušali umanjiti iznos", rekla je.
Navodi kako su zgradu obnovili svojom upornošću i radom. "Suprug Luka i ja smo 630 dana neprekidno radili na obnovi. Našim radom zgradi smo dali preko 100.000 eura", kazala je Ćurić za Index. Na pitanje kako im je točno država pomogla, kao što implicira ministar Horvat, Viktorija Ćurić se samo nasmijala.
"Od države sam dobila samo zatvorena vrata"
"Kako će mi država pomoći ako su mi konzervatori dolazili 42 puta, za svaki metar kvadratni smo morali imati i njihovo odobrenje i nadzor. Stalno sam organizirala sastanke jer bez odobrenja konzervatora ne možete ništa. Država je birokratskom neučinkovitošću samo kočila obnovu. Od države sam dobila samo zatvorena vrata", kaže nam.
S obzirom na to da je zgrada bila u derutnom stanju, u projekt obnove pročelja krenulo se već 2019., dakle prije potresa. "Mi smo pronašli arhitekticu, platili projekt i pokrenuli obnovu, a 30.1.2020. Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture nam je izdao rješenje za dozvolu obnove pročelja na osnovu projekta iz 2019.", navodi.
No nakon potresa dobili su obavijest da je Grad zablokirao sve projekte obnove pročelja koji su krenuli prije potresa. "Dakle mi smo već platili projekt za obnovu i tad nam je sve propalo", kaže nam Viktorija.
"No suprug i ja smo bili uporni i suvlasnici su uspjeli sa svojih 64% posto udjela u zgradi potpisati povećanje pričuve s 4 kune po metru kvadratnom na devet kuna za kredit od 1.142.000 kuna za obnovu", dodaje.
Ne mogu dobiti ništa za protupotresnu obnovu
S tim da navodi kako je to bio samo dio iznosa koji su stanari platili za obnovu. Uz to su, kaže, stanari još u gotovini, kao i jedan od najmoprimaca u prostoru Državnih nekretnina, prikupili još milijun i pol kuna za obnovu i tako se protupotresno obnovila cijela zgrada bez ijedne, kaže, kune pomoći od države i Grada.
Nakon što su suprug i ona pronašli izvođače, prvo su nakon potresa odradili hitne sanacije. "Trebalo je hitno sanirati zabatni zid, dimnjake i dio stropne žbuke u stanu na 2. katu. Ponavljam, milijun i pol kuna za protupotresnu obnovu pročelja platilo je pet suvlasnika zajedno s nama, i to iz vlastitog džepa. Nikakva država, nikakva samoobnova, nikakav Grad Zagreb", kaže nam.
Pritom dodaje kako je Grad vlasnik uličnog pročelja te da Jurišićeva 8 plaća i spomeničku rentu, od koje nisu vidjeli ni kune. "A ista renta ide 60% u blagajnu Grada Zagreba, a 40% u državnu blagajnu. Pitam se koja je zgrada prije imala privilegiju biti obnovljena novcem od rente koju plaća godinama Jurišićeva 8. Jedino što sam dobila od države su mućke i, usudim se reći, ispiranje mozga", kaže nam.
Njihova zgrada dobila je žutu naljepnicu, a nakon što su sredili hitne sanacije, poput zabatnog zida koji je prijetio urušavanjem na ulicu, kao i dimnjaka, dobili su zelenu naljepnicu i od države i Grada ne mogu dobiti ni kune pomoći za protupotresnu obnovu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati