BAVARSKI ministar zdravlja Klaus Holetschek poziva sve stranke da već u siječnju u Bundestagu donesu zakon o obaveznom cijepljenju svih građana protiv korone. Holetschek, koji trenutno predsjedava konferencijom ministara zdravlja njemačkih saveznih pokrajina, kaže da je to i način da se spriječi masovni odlazak njegovatelja s posla, piše Deutsche Welle.

Naime, za medicinsku branšu već je uvedeno obavezno cijepljenje koje stupa na snagu od ožujka iduće godine. Njegovatelji "imaju osjećaj da se samo oni čine odgovornim za manjak cijepljenih, a općom obavezom bi se uspostavio jednak tretman", rekao je Holetschek.

Političar Kršćansko-socijalne unije (CSU) ima podršku svog pokrajinskog premijera Markusa Södera. "Obavezno cijepljenje bi prije premostilo podjele u društvu nego što bi ih produbilo. Uvjeren sam u to. Bile bi prevladane predrasude. Mnogi bi shvatili da nije tako strašno cijepiti se, naprotiv – to štiti i jamči slobodu", rekao je Söder za list Welt.

Skupa bolest za necijepljenje?

Ministar Holetschek je govorio i o sankcijama za one koji se ipak ne bi cijepili ako se ta obaveza uvede. S jedne se strane razmišlja o uvođenju financijskih kazni, dakle globe. S druge strane je riječ o mogućnosti da necijepljeni više plaćaju zdravstveno osiguranje od cijepljenih, da moraju dijelom snositi troškove liječenja od korone ili da ne dobivaju novac kad su na bolovanju. "Jer, znatno je veći rizik da necijepljeni teško obole od korone", rekao je on.

Slična pravila postoje već za ljude koji moraju biti medicinski zbrinuti ako dođe do problema nakon neuspjelih estetskih operacija ili imaju zdravstvene posljedice zbog tetovaža i pirsinga. Osim toga pacijenti moraju sami platiti dio troškova liječenja i kada "namjerno" izazovu oboljenje.

Početkom mjeseca se i Udruženje liječnika opće prakse Berlina izjasnilo za to da necijepljeni snose dio troškova ako obole od korone.

A to bi moglo biti prilično skupo. Kako je izračunalo zdravstveno osiguranje AOK, liječenje oboljelog od korone koji završi na respiratoru košta u prosjeku 34.200 eura, a ako se koriste umjetna pluća (ECMO) onda čak 92.000 eura. Liječenje prosječnog pacijenta oboljelog od korone košta 5.800 eura.

Etički savjet podijeljen

Novi njemački kancelar Olaf Scholz izjasnio se nedavno za uvođenje obaveznog cijepljenja i najavio da će o tome zastupnici glasati najkasnije do početka veljače, bez obaveze poštivanja stranačke stege. Ta najava dolazi jer su Socijaldemokrati u koaliciji sa Zelenima i Liberalima, a mnogi političari ovih potonjih protive se obaveznom cijepljenju.

Računa se da će među Demokršćanima i Ljevicom biti više nego dovoljno podrške da zajedno s dijelom vladajuće koalicije zaključe obavezno cijepljenje za odrasle.

Etički savjet koji savjetuje vlasti je većinom glasova također podržao uvođenje obaveznog cijepljenja za odrasle. Dvadeset članova je bilo za, a četvero protiv. Ali, od tih dvadeset, sedmero smatra da je dovoljno ako se na cijepljenje obvežu oni iz rizičnih grupa – stariji ili građani s kroničnim oboljenjima.

Pravnica Frauke Rostalski, koja je u Etičkom savjetu bila protiv obaveznog cijepljenja, rekla je za magazin Focus da postoje dvojbe koliko je cjepivo efikasno protiv novog soja virusa. "Onda bi uvođenje obaveznog cijepljenja značilo da obavezujemo građanke i građane na cjepivo koje možda i nema dovoljnu efikasnost da doprinese rasterećenju zdravstvenog sistema."

"Posebno me problemi u provođenju obaveznog cijepljenja čine zabrinutom kada se radi o klimi u našem društvu", dodala je ona.

Prema posljednjim anketama, 68 posto Nijemaca podržava uvođenje obaveznog cijepljenja.

U Njemačkoj se odnedavno cijepe i djeca starosti od 5 do 11 godina, premda Stalna komisija za cijepljenje za sada preporučuje da se cijepe samo djeca narušenog zdravlja.

U ukupnom stanovništvu, 74 posto građana je primilo najmanje jednu dozu, 71 posto najmanje dvije, a 36 posto tri doze cjepiva.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.