"UNATOČ mjesecima uvjeravanja, unatoč intenzivnim medijskim kampanjama, unatoč raspravama u raznim medijima, nismo uspjeli uvjeriti dovoljno ljudi da se cijepe", bile su riječi bivšeg austrijskog kancelara Alexandra Schallenberga u studenome, kada je najavio prvu obavezu cijepljenja na nacionalnoj razini u Europi, piše CNN.

Sada se čini da će Njemačka krenuti putem Austrije. Drugi su cjepiva učinili obveznim za neke kategorije stanovništva i nametnuli ograničenja koja su sve eksplicitnije usmjerena na necijepljene, dok se Europa bori s dvostrukim izazovima naglog rasta broja zaraženih i usporavanja stope cijepljenja.

Gotovo godinu dana od početka kampanje cijepljenja u EU, s obzirom na to da otprilike svaki treći Europljanin još uvijek nije cijepljen, europske vlade se suočavaju s izravnim protivljenjem, kao i opasnošću da će, u slučaju čvršćeg stava, porasti i bijes naroda prema njima. Samo 19% Europljana uključuje svoju vladu među najpouzdanije izvore informacija o cjepivima protiv covida-19, pokazuje istraživanje koje je u svibnju 2021. proveo Europski barometar, kolekcija istraživanja javnog mnijenja koja se redovito provodi u ime institucija EU.

Čak i prije pandemije neodlučnost oko cjepiva u Europi bila je snažno povezana s populističkim nepovjerenjem u glavne stranke i vlade. Jedna studija objavljena u časopisu European Journal of Public Health 2019. godine otkrila je vrlo značajnu pozitivnu povezanost između postotka ljudi u zemlji koji su glasali za populističke stranke i postotka onih koji vjeruju da cjepiva nisu važna i nisu učinkovita.

Iscrpljena sredstva

Pandemija je omogućila test te korelacije u stvarnom vremenu u cijeloj Europi. Nakon gotovo dvije godine i u situaciji u kojoj je većina zemalja iscrpila sva sredstva za poticanje ljudi na cijepljenje, karta onih koji su ostali necijepljeni pokazuje da se tamo gdje postoji nepovjerenje u vladu i tradicionalne političke stranke, mjereno snagom populističkih pokreta, mnogi ljudi tek trebaju cijepiti.

U osnovi, ljude koji vjeruju institucijama nije potrebno uvjeravati u cijepljenje, a na ljude koji nemaju povjerenja vjerojatno se ni ne može utjecati. Istočna Europa je mjesto gdje su stope cijepljenja najniže. Bugarska ima najnižu stopu od svih, samo 26.6% ukupnog stanovništva je cijepljeno. Ova zemlja također prolazi kroz veliku političku krizu, a samo prošle godine triput su održani parlamentarni izbori.

Poteškoće s uvođenjem cjepiva i dosezanjem udaljenijeg i starijeg ruralnog stanovništva također se pojavljuju u istočnoj Europi, ali u nekim od zemalja u kojima je stopa cijepljenja bila najniža populističke stranke su ili na vlasti ili snažne na izborima.

Dalje prema zapadu niže stope cijepljenja također se mogu naći u zemljama i regijama s glasnim populističkim ili ekstremističkim pokretima, kao u Njemačkoj, Austriji i sjevernoj Italiji. U članku objavljenom u časopisu Psychological Medicine u listopadu Michele Roccato i Silvia Russo sa Sveučilišta u Torinu tvrde kako njihova studija pokazuje da ljudi s populističkom orijentacijom imaju tendenciju odbijanja cjepiva protiv covida-19, u skladu s prethodnim istraživanjem koje je pokazalo da se odbijanje cjepiva često politizira, ali i da politizacija nije ograničena na tradicionalni rascjep lijevo-desno.

Sophie Tissier, koja organizira prosvjede protiv pandemijskih restrikcija i cjepiva u Francuskoj, kaže da su ti prosvjedi stvorili novu političku snagu koja je radikalna, ali nadilazi stranačke političke linije.

Ona kaže da njezina skupina nastoji stvoriti opoziciju građana koja je izvan izbornih razmatranja i više poput psa čuvara koji sjedi izvan svijeta politike kako bi joj mogao reći: "Vi više ne štitite naša prava prema zakonu."

Veliki prosvjedi

U kolovozu je više od 230.000 ljudi izašlo na ulice diljem zemlje u jednom danu nakon što je Francuska postala jedna od prvih europskih zemalja koja je objavila korištenje relativno strogih propusnica. "To je zapalilo situaciju jer su ljudi shvatili da se dosadašnji život bliži kraju. Ljudi više ne bi bili slobodni niti bi mogli izlaziti kao prije", rekla je Tissier.

Od tada su se prosvjedi u Francuskoj smirili, dijelom zato što ni jedna glavna stranka nije otvoreno ohrabrivala svoje pristaše da im se pridruže. Stope cjepiva u Francuskoj među najvišima su u Europi, što sugerira da čak i u zemljama u kojima postoji velika neodlučnost oko cjepiva - kao što je bilo u Francuskoj i prije pandemije - stav krajnje desnih ili populističkih stranaka o cjepivu može imati utjecaja.

Drugdje u Europi takve skupine očito raspiruju vatru protiv cijepljenja. U Austriji je krajnje desna Slobodarska stranka organizirala nekoliko prosvjeda otkako je vlada u studenom objavila obavezu cijepljenja na nacionalnoj razini. Obaveza bi trebala stupiti na snagu u veljači 2022.

Najavljujući ovaj potez, Schallenberg je optužio Slobodarsku stranku da je odgovorna za niske stope cijepljenja u zemlji i da je izazvala neodlučnost prema cjepivu: "Imamo previše političkih snaga u ovoj zemlji koje se protiv cijepljenja bore žestoko, masovno i javno. To je neodgovorno. Potaknuti ovim radikalnim protivnicima cijepljenja, lažnim vijestima, nažalost, mnogi među nama nisu cijepljeni. Posljedice su prenatrpanost jedinica intenzivne njege i ogromna ljudska patnja", rekao je Schallenberg.

U drugim europskim zemljama populističke stranke također su na istom tragu. Podjela u stavovima oko pandemijskih mjera više se ne odnosi na ekstremnu ljevicu i ekstremnu desnicu, rekao je francuski politolog Jean-Yves Camus, već se odnosi na mainstream i periferiju.

"Više se radi o ekstremima. Najekstremnije rubne skupine iskorištavaju pandemiju kako bi ljudima rekle da je virus je lažan, da nema pandemije i da su ih vlade prevarile. Takve skupine govore da vlade narušavaju pojedinačna prava i koriste covid-potvrde kako bi se domogle osobnih podataka", kaže Camus.

Mjere kao neprijatelj

U dijelovima istočne Europe, ali i u Njemačkoj, sjevernoj Italiji, Nizozemskoj i Austriji, stranke koje su se nekoć usredotočile na imigraciju ili Europu iskoristile su bijes onih koji se protive cjepivima i ograničenjima zbog covida-19, preusmjeravajući svoju pozornost na pitanje koje će vjerojatnije privući apolitične osobe i nadilaziti tradicionalne stranačke političke linije. Njihov su novi neprijatelj mjere protiv covida-19 i kampanje cijepljenja za koje kažu da prijete njihovoj slobodi.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je na obavezno cijepljenje zbog potencijalnog utjecaja na povjerenje javnosti. Dr. Hans Kluge, direktor WHO-a za Europu, rekao je da obavezno cijepljenje treba koristiti kao apsolutno posljednje sredstvo i da treba biti primjenjivo samo kada su iscrpljene sve druge opcije za poboljšanje prihvaćanja cjepiva. Tamo gdje je borba protiv pandemije već bila otežana odlukama o necijepljenju takve bi obaveze mogle potaknuti veći otpor.

"Postoji zabrinutost da bi antivakseri mogli zauzeti još ekstremnije pozicije. Ali također bismo trebali uzeti u obzir da će tamo gdje cjepiva postanu obavezna trebati kontrole i to bi moglo dodatno potkopati povjerenje u institucije", rekao je Russo sa Sveučilišta u Torinu.

Drugim riječima, prisilno cijepljenje moglo bi dovesti ljude u centre za cijepljenje, ali će također neke od njih otjerati na ulice, potvrđujući i dodatno raspirujući njihovu duboko ukorijenjenu sumnju u sustav. Borba protiv pandemije možda će jednog dana doći kraju, ali borba protiv populizma u Europi mogla bi tek početi, zaključuje CNN.