U RAZDOBLJU od 2018. do 2020. nije ostvaren napredak u rješavanju problema rodne nejednakosti, već je situacija još gora, upozorili su europarlamentarci na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Prema izvješću Odbora Europskog parlamenta za prava žena i rodnu ravnopravnost, za razdoblje od 2018. do 2020., žene u EU još su uvijek manje plaćene od muškaraca i izloženije nasilju.

Točnije, imaju 14 posto manju plaću i 29.5 posto manju mirovinu.

"Žene i dalje primaju manje plaće i mirovine, konstantno su izložene nasilju i uznemiravanju, uskraćuju im se seksualna i reproduktivna prava", istaknuo je hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić u raspravi u Europskom parlamentu.

Slovenska eurozastupnica Ljudmila Novak iz EPP-a istaknula je da su "među najsiromašnijim građanima Europske unije prije svega žene".

Ekstreman izraz nejednakosti i diskriminacije žena je ipak nasilje, i to u obitelji, na radnom mjestu i od strane partnera.

"Potrebna nam je promjena u politici kako bi se učvrstila i ojačala prava žena. Borba protiv svih oblika nasilja nad ženama mora biti prioritet", rekla je izvjestiteljica Sandra Pereira.

Onaj Ilčić, jedini hrvatski zastupnik koji je glasao protiv izvješća o rodnoj ravnopravnosti, za to prima preko 65.000 kuna plaće

Njeno je izvješće u srijedu usvojeno s 500 glasova, dok je 105 zastupnika glasalo protiv, a 87 suzdržano.

Osim Matića, od hrvatskih europarlamentaraca izvješće su podržali i SDP-ovi Biljana Borzan, Romana Jerković i Tonino Picula, kao i IDS-ov Valter Flego te Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida.

Protiv izvješća o rodnoj ravnopravnosti glasao je Ladislav Ilčić (Hrvatska konzervativna stranka) za kojeg ste možda i zaboravili da je u EU parlamentu jer ga otkako je ondje zamijenio Ružu Tomašić na pola mandata i nije baš za čuti. No za to dobiva plaću od preko 65.000 kuna mjesečno, ne računajući dnevnice. 

HDZ-ovi eurozastupnici Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko ostali su suzdržani, kao i nezavisni Mislav Kolakušić.

U raspravi o rodnoj ravnopravnosti rečeno da ju je dodatno usporila pandemija

Na raspravi o izvješću posebno je naglašeno kako je rješavanje problema rodne ravnopravnosti dodatno usporila pandemija.

"U pandemiji su žene bile višestruko pogođene, a kako bi se negativne posljedice pandemije što uspješnije prevladale potrebno je odlučno i hrabrije djelovanje u nadolazećem razdoblju, kako od strane Komisije tako i od drugih europskih institucija", rekao je Matić.

"Očekujemo rješavanje pitanja minimalnih plaća s izrazitim fokusom na jaz u plaćama, direktivu za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja i sankcije državama članicama koje uporno gaze ženska prava", dodao je.

Izvjestiteljica Pereira istaknula je da se "sve države članice trebaju obvezati na politike ravnopravnosti". 

Kao poseban problem istaknuto je to što neke zemlje članice - Bugarska, Češka, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka - odbijaju ratificirati Istanbulsku konvenciju.

"A neke zemlje prijete da će se povući iz Istanbulske konvencije", upozorila je španjolska zastupnica Eugenia Rodríguez Palop iz kluba Ljevice dodavši da se nada da će Komisija biti po ovom pitanju "ambiciozna".

Zastupnici su posebno naglasili i problem patrijarhalnosti koja usporava napredak u postizanju jednakosti.

"Naša se društva još uvijek temelje na patrijarhalnim strukturama koje omogućuju toksično rodno stereotipiranje i otežavaju postizanje rodne jednakosti, i za žene i za muškarce", rekla je danska zastupnica Karen Melchior iz kluba Renew.

Ovim tempom, upozorili su zastupnici, za postizanje rodne jednakosti trebat će još šest ili sedam desetljeća, a neki smatraju i više.

"Ovo je posao koji će trajati stoljećima. I koji traje već stoljećima. Zakoni ne mogu promijeniti kulture, trebaju nam ambicije i upornost", naglasila je portugalska zastupnica Maria-Manuel Leitão-Marques (S&D).

"Ovim ritmom ćemo možda za tri naraštaja postići jednakost"

Francuska zastupnica Irène Tolleret (Renew) rekla je da je "veoma zabrinjavajuće što u 21. stoljeću još uvijek raspravljamo o nejednakostima između muškaraca i žena".

"Ovim ritmom ćemo možda za tri naraštaja postići jednakost", rekla je Tolleret.

"Posebno je zabrinjavajuće što u konzervativnoj manjini koja ne podržava jednakost ima i žena", dodala je.

No francuska zastupnica Annika Bruna iz kluba zastupnika Identitet i demokracija rekla je da neće podržati ovo izvješće "jer je ta tema instrumentalizirana".

"Tekst izričito osuđuje tradicionalne obiteljske vrijednosti, uvodi se rodna ideologija", navela je Bruna.

Nizozemski zastupnik Michiel Hoogeveen iz kluba Europskih konzervativaca i reformista ističe pak da ne podržava izvješće o rodnoj ravnopravnosti "jer nije u domeni EU da donosi odluke koje se tiču obiteljskog prava".

Prema Institutu za ravnopravnost spolova u EU, indeks rodne ravnopravnosti iznosi 68 od 100 bodova, navela je španjolska zastupnica Rosa Estarás Ferragut (EPP). "Dakle, mnogo je još posla pred nama", istaknula je.

Povjerenica Europske komisije Helena Dalli rekla je da računa na podršku europskih institucija da se što prije odobri prijedlog za direktivu o transparentnosti plaća.

"Ovaj je prijedlog važan za primjenu načela jednakih plaća za jednaki rad, a to je važan korak naprijed prema rodnoj jednakosti na radnom mjestu", rekla je povjerenica. Dodala je i da uskoro očekuje zakonodavni prijedlog direktive protiv nasilja u obitelji.