KAD JE, prije neka 22 mjeseca, pandemija virusa SARS-CoV-2 započela svoj dug i jeziv pohod iz Wuhana preko cijelog svijeta, bilo je jako teško znati što očekivati.

Hoćemo li imati još jednu lažnu uzbunu, prijetnju pandemijom koja bi mogla desetkovati čovječanstvo, kao što smo strahovali oko svinjske i ptičje gripe, SARS-a ili ebole? Ili će se ovaj put najgori strahovi obistiniti? 

Istina je na kraju bila negdje između. Najcrnji strahovi se nisu obistinili jer je smrtnost od koronavirusa daleko manja nego od sličnih koronavirusa SARS-a (1) i MERS-a, ebolu i slične ekstremno ubojite viruse da ne spominjemo. Koronavirusi su, podsjetimo, obitelj virusa koji po ubojitosti sežu od obične prehlade do MERS-a, čija je stopa smrtnosti oko 34%.

Svinjska gripa, koja je bila proglašena pandemijom 11 godina prije covida-19, zaista je bila slučaj u kojem je svijet reagirao pretjerano i preuveličao opasnost koja prijeti. Usporedbe sa španjolskom gripom od koje je 1918. umrlo 25-50 milijuna ljudi pokazale su se potpuno pretjerane, ali razumljive je zašto su se javljale - i španjolska gripa pripadala je H1N1 tipu gripe, samo što se radilo o mnogo ubojitijem soju. 

Strahovi oko svinjske gripe pokazali se pretjeranima

Iako su se svinjskom gripom, službeno poznatom kao H1N1 tip gripe, 2009. i 2010. zaista zarazile stotine milijuna ljudi po cijelom svijetu, golema većina imala je blagi oblik bolesti, a od nje je na kraju umro daleko manji broj ljudi nego od covida-19 desetak godina kasnije. 

A iako je prava stopa smrtnosti, takozvani Infection Fatality Rate (IFR), kod covida-19 i dalje točka prijepora zbog toga što ni približno svi slučajevi, a ni smrti, nisu zabilježeni, procjene iz sistematske meta-analize objavljene u prosincu 2020. u European Journal of Epidemiology kreću se između 0.5% i 2.7%, ovisno o zemlji, odnosno između 0.004% za najmlađe i 28.4% za najstarije. Jedinstveni IFR za cijeli svijet praktički je nemoguće odrediti, ali jasno je da je on u slučaju covida-19 daleko veći od gripe - kako one "obične", tako i od H1N1, čiji IFR stručnjaci procjenjuju na 0.01% do 0.03%.

Doduše, i u pandemiji svinjske gripe službeni broj zabilježenih smrtnih slučajeva bio je manji od 20 tisuća globalno, iako su dvije naknadne studije WHO-a procijenile pravi broj smrtnih slučajeva izazvanih svinjskom gripom između 148 i 284 tisuće. 

Naravno, to se nije moglo znati kad je svinjska gripa otkrivena u ožujku 2009. u Meksiku. Ta zemlja je već neko vrijeme bila usred "tihe epidemije", sa stotinama nesmrtonosnih slučajeva prije nego je epidemija službeno otkrivena. Posljedica toga je bila da je Meksiko prijavljivao samo najteže slučajeve koji su pokazivali teže znakove drugačije od onih kod normalne gripe, što je vjerojatno dovelo do iskrivljene početne procjene stope smrtnosti.

A i Index je, kao što na društvenim mrežama već neko vrijeme često ističu korona-skeptici, antivakseri i protivnici covid-potvrdi i ostalih epidemioloških mjera, u lipnju 2010. objavio članak naslovljen "Dokazano: Paniku oko svinjske gripe stvorila je farmaceutska industrija!".

Index se za potrebe članka iz 2010. na ovu temu obratio tadašnjem ministru zdravstva u vladi Ive Sanadera, Darku Milinoviću, koji je dao sljedeći komentar: "Ako se pokažu istinitima tvrdnje da su stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije stvarali paniku oko svinjske gripe jer su ih plaćale farmaceutske kompanije, to je onda doista veliki skandal". On je tada priznao i da će velika količina cjepiva za H1N1 koji je Hrvatska nabavila propasti jer nisu iskorištena.

Znanstvenike suradnike WHO-a financirale farmaceutske kompanije

Taj se članak, naime, poziva na dramatični izvještaj British Medical Journala i istraživačko-novinarske neprofitne organizacije Bureau of Investigative Journalism koji je tih dana objavljen, a u kojem se otkriva da su znanstvenici koji su izradili ključne smjernice WHO-a koje savjetuju vladama da naprave zalihe lijekova u slučaju pandemije gripe, prije toga dobivali honorare od farmaceutskih giganata koji su profitirali od prodaje lijekova za svinjsku gripu. 

Oni su otkrili da su dr. Fred Hayden sa Sveučilišta u Virginiji, dr. Arnold Monto sa Sveučilišta u Michiganu i dr. Karl Nicholson sa Sveučilišta u Leicesteru dobivali novac za istraživanja i konzultantske usluge od farmaceutskih kompanija.

To su, konkretno, Roche, koji proizvodi antiviralni lijek za gripu Tamiflu, i GlaxoSmithKline (GSK), koji proizvodi antiviralni lijek za gripu Relenza. Ova su dva lijeka jedina propisana za liječenje svinjske gripe, a vlade diljem svijeta kupile su ih u velikim količinama kad je pandemija svinjske gripe izbila u lipnju 2009. 

Dr. Hayden je bio autor specifičnih smjernica za antiviralne lijekove u sklopu WHO-ovih smjernica za odgovor na pandemiju objavljenih 2004. U njemu se, među ostalim, navodi da će "zemlje koje razmatraju korištenje antiviralnih lijekova kao dio svog odgovora na pandemiju morati unaprijed napraviti zalihe".

On je za Guardian 2010. potvrdio da ga je Roche plaćao za predavanja i konzultantski rad u vrijeme kad je pisao ove smjernice - a do 2002. je primao honorare i od GSK-a. Znakovito je i da je 2003. bio jedan od glavnih autora studije koju je sponzorirao Roche čijim rezultatom je tvrtka kasnije promovirala svoj Tamiflu - da ovaj lijek smanjuje hospitalizaciju kod oboljelih od gripe za 60%. Neke su zemlje, poput Velike Britanije, počele gomilati zalihe Tamiflua već 2005. nakon što je virus s peradi prešao na ljude u istočnoj Aziji. 

Države potrošile milijarde na lijekove i cjepiva koje nisu potrošile

Drugi koautor WHO-ih smjernica koji je bio zadužen za dio o cjepivima, dr. Arnold Monto, od 2000. do 2004. primao je honorare, također za konzultantski rad i istraživanja, od Rochea i GSK-a. Treći znanstvenik i autor WHO-ovog rada Pandemijska influenca, prof. Karl Nicholson, isto je primao sponzorstva od Rochea i GSK-a.

Iako su sva trojica znanstvenika javno obznanjivali svoju financijsku povezanost s farmaceutskim korporacijama u svojim znanstvenim radovima i na sveučilištima na kojima rade, sam WHO u svojim smjernicama nije objavio njihov potencijalni sukob interesa. Sva trojica tvrde da su obznanili potencijalni sukob interesa na sastancima WHO-a.

Vlade diljem svijeta potrošile su desetke milijardi dolara na cjepiva i lijekove. A njemački epidemiolog, bivši zastupnik u Bundestagu i tadašnji šef odjela za zdravstvo Vijeća Europe, dr. Wolfgang Wodarg, proglasio je svinjsku gripu "lažnom pandemijom" za koju je WHO promijenio kriterije, odnosno uklonio kriterij visokog mortaliteta koji je ranije bio nužan za proglašenje pandemije. Opisao je to kao "jedan od najvećih medicinskih skandala ovog stoljeća".

"WHO je, u suradnji s nekim velikim farmaceutskim kompanijama i njihovim znanstvenicima, redefinirao pandemiju i snizio prag za alarm, a ti novi kriteriji su prisilili političare u većini država da reagiraju odmah i potpišu tržišne obveze za dodatna nova cjepiva protiv svinjske gripe i potroše milijarde dolara", izjavio je tada dr. Wodarg. Pritom je ustvrdio i da cjepiva za H1N1 gripu nisu bila dovoljno testirana i da su milijuni ljudi bespotrebno cijepljeni. 

Cjepiva za H1N1 zaista su imala neke ozbiljne, iako rijetke, nuspojave, poput narkolepsije - oko 300 slučajeva zabilježeno je samo u Europi, od jedan do četiri mjeseca nakon cijepljenja. 

Wodarg je optužio WHO da je uspostavio de facto "javno-privatno partnerstvo" s farmaceutskim gigantima nekoliko godina ranije te da je farmaceutska industrija profitirala na njihovim "lažnim alarmima": oko ptičje gripe "koja nije postojala kao bolest koja se prenosi s jednog čovjeka na drugog" te oko svinjske gripe koja je "bila samo normalna gripa kakvu imamo svake godine, čak i blaža", kako je tada rekao u intervjuu za Russia Today.

Predstavnik Vijeća Europe: WHO je prokockao povjerenje sa svinjskom gripom

"Pipci utjecaja farmaceutskih tvrtki nalaze se na svim razinama u procesu donošenja odluka. WHO mora biti transparentan jer je u cijeloj Europi došlo do narušavanja prioriteta javnih zdravstvenih službi, rasipanja ogromnih svota javnog novca i izazivanja neopravdanog straha", ustvrdio je pak tadašnji britanski zastupnik i član zdravstvenog odbora Vijeća Europe, Paul Flynn te dodao da je WHO "prokockao" povjerenje javnosti prenapuhavanjem opasnosti od svinjske gripe.

"Ovaj pad povjerenja mogao bi biti rizičan u budućnosti. Kada se pojavi sljedeća pandemija, mnoge osobe možda neće dati potpuno povjerenje preporukama koje je iznijela WHO i druga tijela. Mogu odbiti cijepljenje i mogu ugroziti vlastito zdravlje i živote", glasi Flynnovo upozorenje iz izvješća koje danas zvuči gotovo proročanski.

Jednako proročanski zvuči i zaključak iz rezolucije koju je usvojilo Vijeće Europe: "Skupština napominje da su uočeni ozbiljni nedostaci u pogledu transparentnosti procesa donošenja odluka u vezi s pandemijom, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg utjecaja farmaceutske industrije na neke od glavnih odluka koje se odnose na pandemiju. Skupština se boji da će ovaj nedostatak transparentnosti i odgovornosti rezultirati padom povjerenja u savjete velikih javnih zdravstvenih ustanova. To bi se moglo pokazati katastrofalnim u slučaju sljedeće bolesti pandemijskog opsega, koja bi se mogla pokazati mnogo težim od gripe H1N1."

Flynn je istaknuo i upadljivu razliku između dramatičnih prognoza broja smrti od svinjske gripe u Velikoj Britaniji i ostatku Europe i konačnog ishoda i doveo u pitanje neutralnost WHO-ovih savjetnika.

Jedno od središnjih pitanja istrage Vijeća Europe odnosilo se "na mogućnost da predstavnici farmaceutske industrije izravno utječu na javne odluke donesene u vezi s gripom H1N1 te pitanje jesu li neke od njihovih izjava usvojene kao preporuke za javno zdravlje, a da se ne temelje na dovoljnim znanstvenim dokazima". Kao primjer je naveo da se djeci preporuče dvije doze cjepiva protiv gripe, što je kasnije dovedeno u pitanje, pisao je tada Guardian.

Njemački liječnik proglasio svinjsku gripu lažnom pandemijom pa se zaletio oko covida-19

WHO je tada priznao greške u svom odgovoru na svinjsku gripu, prije svega zbog toga što nije bio dovoljno transparentan i jasan u prezentiranju nesigurnost oko razine opasnosti koja prijeti od ovog virusa. Ipak, odbacili su optužbe da su njihovi znanstvenici imali prikrivene motive. Osim toga, kako piše Faktograf u još jednom članku na ovu temu, farmaceutske kompanije su ponudile raskid ugovora o nabavi cjepiva kad je postalo jasno da svinjska gripa nije tako opasna kako se mislilo.

Konfuzija, sumnje i optužbe na račun znanstvene zajednice, državnih vlasti i WHO-a u procjeni rizika od zaraznih bolesti eskalirale su s novom pandemijom do neslućenih razmjera. Znakovito je da se Wodarg oglasio i na početku pandemije covida-19, u ožujku 2020. tvrdeći u viralnom YouTube videu da je i ova pandemija "navodna", da je novi koronavirus sasvim uobičajen i ništa opasniji od gripe, da su za paniku krivi političari i s njima povezani znanstvenici te da oko pandemije samo treba reći "car je gol".

>> Da, cijepljenje spašava. U slabo cijepljenim zemljama umire puno više ljudi

Njemački "zviždač" oko svinjske gripe pokazao se kao šarlatan oko covida-19

Stvarnost je Wodarga vrlo brzo pobila. U dotičnom je videu, naime, naveo da su oko deset posto svih postojećih virusa koronavirus, a da u sezoni gripe u Njemačkoj bude od 20 do 30 tisuća smrtnih slučajeva, to znači da su od dvije do tri tisuće smrtnih slučajeva svake godine uzrokovani koronavirusom, a "mi smo daleko od toga“. No kako je Faktograf pisao u travnju prošle godine, Njemačka je već tada prešla 6 tisuća umrlih od covida-19 - a do danas se taj broj popeo na nekih 97 tisuća.

Wodarg je svoje paušalne ocjene iznio kad je pandemija odnijela tek oko 5 tisuća života u cijelom svijetu. Do danas je broj zabilježenih smrti prešao 5 milijuna  - pravi bi broj mogao iznositi od dva do tri puta više, po neslužbenim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), temeljenima na višku smrtnosti koji je u brojnim zemljama znatno veći od službenog broja smrti u pandemiji. Wodarg je u prosincu prošle godine tražio i da se mRNK cjepiva zabrane jer izazivaju neplodnost kod žena, ali i ta se tvrdnja pokazala pogrešnom. 

Stoga nije čudno da su Wodarga oštro prozvali brojni kolege u Njemačkoj. Primjerice, Friedemann Weber, virolog sa Sveučilišta u Gießenu, odgovorio je na njegove optužbe da je PCR test za koronavirus (koji je razvio tim virologa Christiana Drostena u berlinskoj Klinici Charité) neispravan i neregularan na sljedeći način: "Da je samo pogledao dostupnu publikaciju od 23. siječnja pomogao bi si, jer već u sažetku stoji kako je test potvrđen. Hej Woody, jesi li uopće pogledao činjenice? Očito ne! Pa zašto?“.

Cjepivo za svinjsku gripu nije izazvalo pomor, kao ni za covid-19

Što se cjepiva tiče, iako je cijepljenje i gomilanje lijekova protiv svinjske gripe obilježeno kontroverzama, tvrdnje koje i usred ove pandemije kruže društvenim mrežama - da je to cijepljenje bilo obavezno i da je izazvalo pomor cijepljenih, klasični su primjer lažnih vijesti. 

>> Farmakolog za Index objasnio kako možemo znati da su cjepiva protiv korone sigurna

Kao što je profesor farmakologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu Vladimir Trkulja još u siječnju ove godine objasnio za Index, to što su cjepiva protiv covida-19 odobrena u manje od godinu dana od početka njihovog razvoja ne znači da je proces testiranja bio neadekvatan i neregularan. Podsjetio je da se i nova cjepiva protiv gripe proizvode, provjeravaju i odobravaju svake godine, ali i da razvoj cjepiva protiv covida-19 nije krenuo od nule.

Naime, metoda po kojoj bi se nukleinskim kiselinama (u ovom slučaju mRNK ili glasnička RNK), odnosno genskim materijalom mogle liječiti bolesti u ljudi, ili da bi se na tome mogla temeljiti cjepiva, datira iz 1990-ih, baš kao i modificirani adenovirus (u slučaju cjepiva AstraZeneca, Johnson & Johnson, Sputnik V i drugih). Trenutno postoji nekoliko desetaka odobrenih lijekova za rak i druge bolesti čija je aktivna tvar nukleinska kiselina.

"Odavno je jasno precizirano što i kako treba činiti u razvoju cjepiva, što treba činiti s lijekovima i cjepivima koja se temelje na RNA i lipidnim nanočesticama ili pak adenovirusnim vektorima: koje vrste testova in vitro treba provesti, koje u životinja i u kojim vrstama, u kojem broju i opsegu; što bi rezultati, da bi bili zadovoljavajući, trebali pokazati, a što pobuđuje sumnju; što i kako činiti u proizvodnom procesu; pod kojim se uvjetima mogu odobriti prvi pokusi u ljudi, kako treba dizajnirati, organizirati i provesti glavne, velike kliničke pokuse i što bi rezultati trebali pokazati da bi se zaključilo da je cjepivo sigurno i djelotvorno. Kada se svi ti koraci odvijaju uz istodobnu evaluaciju, može se uštedjeti puno vremena", objasnio je Trkulja. 

>> Ne, cjepiva nisu eksperimentalna

Cjepiva za covid-19 nisu eksperimentalna, proizvođači nisu zaštićeni od tužbi

Nadalje, kako smo također pisali, cjepiva za covid-19 nisu eksperimentalna, kako antivakseri vole reći. Ne samo što je Pfizerovo cjepivo u kolovozu dobilo puno, odnosno trajno odobrenje u SAD-u - koje je u početku bilo dano samo za hitnu uporabu zbog pandemije - nego i uvjetno odobrenje koje je dobilo u EU ne daje proizvođaču pravni imunitet od tužbi za štetne nuspojave. Isto vrijedi i za ostala cjepiva odobrena u EU, kako je objašnjeno i na stranicama Europske komisije.

Uostalom, za sva cjepiva odobrena u EU i SAD-u prethodno je bila dovršena treća teza kliničkog testiranja koja je provedena na desecima tisuća ispitanika (nakon prethodnog testiranja u laboratoriju i na životinjama).

Kako smo također pisali, medicinske regulatorne agencije, od američkog FDA do europskog EMA ili hrvatskog HALMED-a imaju razvijen i međusobno usklađen sustav izrazito rigoroznih kontrola i zahtjeva za opsežnim i detaljnim testiranjima kako bi se pouzdano mogli procijeniti korist i mogući rizici primjene lijekova, odnosno cjepiva. Za potpuno odobrenje lijeka, odnosno cjepiva zaista bi bilo potrebno dulje vrijeme u normalnim okolnostima, ali upravo zato je, u pandemijskim uvjetima, prvo izdano hitno, uvjetno odobrenje nakon kojeg su se dalje prikupljali podaci za potpuno odobrenje, na temelju široke primjene.

Ta široka primjena zaista je otkrila neke vrlo rijetke, ali potencijalno smrtonosne nuspojave koje nisu detektirane u kliničkom testiranju. No i nakon što je Pfizerovo cjepivo dobilo puno odobrenje američkog FDA, antivakseri su nastavili s retorikom o "eksperimentalnom cjepivu". 

Strah oko pandemije od koje je umrlo 5 milijuna ljudi nije prenapuhan

Jasno je da farmaceutske korporacije imaju reputaciju beskrupuloznih entiteta koji stavljaju svoj profit ispred zdravlja i dobrobit svojih mušterija, često s punim pravom. To je postalo već opće mjesto u popularnoj kulturi, filmovima, serijama i knjigama. Dug je niz kontroverzi, afera i optužbi za prevaru vezanih uz farmaceutske gigante poput Mercka, Pfizera, GlaxoSmithKlinea, EliLilyja ili Johnson&Johnsona koji su zbog toga na sudu bili kažnjeni milijardama dolara odštete.

Jednako je jasno da su proizvođači cjepiva protiv covida-19 ostvarili i još će ostvariti znatan profit. Pfizer je ovog mjeseca procijenio svoje ovogodišnje prihode od prodaje više od 2 milijarde doza cjepiva na 37 milijardi dolara. Ali suspenzija određenih cjepiva ili njihova zabrana za građane određene dobi u raznim zemljama diljem Europe, kao i prijava novih, ranije nezabilježenih nuspojava, dokazuje da zdravstvene službe i državne vlasti baš i nisu pod kontrolom farmaceutskih giganata, kako se često vjeruje.

A brojevi od 5 milijuna umrlih na svijetu, 10 tisuća u Hrvatskoj i daleko veći broj onih koji su jedva preživjeli i koji bi bez moderne medicinske skrbi također umrli potvrđuju da "panika" oko covida-19 nije neosnovana.

>> Antivakseri mahnito šire laž o 10.000 umrlih nakon cijepljenja

Antivakseri nas uvjeravaju da je vladama diljem svijeta u interesu izazvati opći pomor vlastitih građana

Što se cjepiva tiče, s jedne je strane već je objašnjeno kako su brojevi navodno umrlih od cjepiva koje antivakseri iznose produkt nerazumijevanja ili namjernog izvrtanja medicinskih podataka. Prijava sumnje na nuspojavu, pa i onu sa smrtnim ishodom - koju može prijaviti i sam cijepljeni ili član njegove obitelji - ne znači automatski da se i zaista radi o posljedici cijepljenja.

To je nešto što se mora potvrditi znanstvenim putem, ne galamljenjem i izazivanjem panike na društvenim mrežama. A javnozdravstvene službe u Americi i Europi imaju rigorozan sustav za praćenje nuspojava, baš kao i za odobravanje lijekova i cjepiva. 

S druge strane, možemo se poslužiti i običnom zdravorazumskom logikom. Državama svakako nije u interesu uložiti milijarde dolara u sufinanciranje razvoja cjepiva koje bi se na kraju pokazalo beskorisnim u sprečavanju najgorih posljedica bolesti ili od kojeg bi njihovi vlastiti građani počeli masovno umirati.

Ideja da bi ijednoj vladi masovni pomor njihovih vlastitih poreznih obveznika bio prihvatljiv, da ne kažemo poželjan, i da to ne bi značilo njihov vlastiti politički kraj, ulazi već duboko u domenu iracionalnog i paranoičnog - onu domenu iz koje su se i izrodile svakakve nebuloze o čipovima u cjepivu, 5G zračenju i masovnom pooru unutar dvije godine.