HRVATSKI otoci su biseri koje treba brusiti kroz revitalizaciju demografske slike i mjere pomoći za povećanje energetske neovisnosti, rečeno je na konferenciji o budućnosti Europe u Splitu.

U Hrvatskoj na otocima žive oko 132 tisuće ljudi koji se suočavaju s brojnim poteškoćama pa je glavni cilj panel-rasprave o hrvatskim otocima u Europskom zelenom planu bio da oni iznesu svoje probleme među kojima su, istaknuto je, najveći starenje stanovništva i odlazak ljudi mlađe životne dobi.

"Želimo da se mladi ljude vrate na otoke iako trendovi odlaska nisu jedinstveni problem Hrvatske, nego problem koji se događa u cijeloj Europskoj uniji", kazala je hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak (HDZ, EPP), organizatorica konferencije. 

Europski zeleni plan

Osim toga, "u tom novom načinu života na otocima, trebalo bi smanjiti emisiju ugljikova dioksida i raditi na tome da otoci budu bez plastike", dodala je Glavak.

To je dio ciljeva Europskog zelenog plana koji je Europska komisija iznijela u prosincu 2019. godine i kojim gospodarstvo Unije treba učiniti klimatski i ekološki održivim, a do 2050. neto emisiju stakleničkih plinova svesti na nulu.

Potpredsjednica EK Dubravka Šuica, zadužena za Konferenciju o budućnosti Europe, videolinkom je ustvrdila da "otoci i ruralna područja imaju ključnu ulogu u postizanju ciljeva Europske unije o održivom razvoju" i naglasila da se trebaju iskoristiti sve europske mogućnosti kako bi se radilo na oživljavanju otoka sa stanovništvom starije životne dobi.

Bioraznolikost i ekosustav u moru

Svim mogućim resursima potrebno je razvijati kvalitetu života na otocima, kazala je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, naglašavajući kako je Hrvatska jedina članica Unije koja ima svoj Registar otoka u kojem su popisani i kategorizirani svi otoci - 1244 otoka, otočića i hridi.

"Bioraznolikost i ekosustav u moru vrlo su važni za kvalitetu života ljudi na otoku u budućnosti i moramo u svakom razvojnom projektu posebnu pozornost posvetiti otocima i načinima kako prestati činiti štetu okolišu. Obnovljivim izvorima energije najbolje se pridonosi energetskoj samodostatnosti i energetskoj neovisnosti otoka", rekla je Tramišak.

U ožujku su čelnici triju institucija EU, Komisije, Europskog parlamenta i Europskog vijeća, potpisali zajedničku deklaraciju o Konferenciji o budućnosti Europe koja je zamišljena kao javni forum u kojem će građani država članica reći kakvu Europsku unije žele.

Konferencija će nakon godinu dana završiti usvajanjem zaključaka, uključujući i ove splitske, na temelju kojih bi institucije Europske unije trebale djelovati.

Vis i Supetar s pozitivnim priraštajem

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u rujnu je objavilo tri poziva za dostavu projektnih prijedloga u programu "Energija i klimatske promjene". Više od 1.5 milijuna eura osigurano je za pilot-projekte i pred-investicijske studije za ugradnju sustava dizalica topline s morskom vodom za grijanja i hlađenja.

Splitsko-dalmatinska županija, poručio je župan Blaženko Boban, u sinergiji s lokalnom samoupravom provodi mjere za otvaranje zelenoj tranziciji i metode za demografsku revitalizaciju ističući otočne gradove Vis i Supetar koji su imali pozitivan prirodni prirast u prošloj godini.

"Otoci nisu samo deklarativno biseri nego zaista to i jesu, ali ih trebamo brusiti, ponajviše kroz energetsku neovisnost", izjavio je Boban, ponovno spominjući Vis na kojem je početkom rujna prošle godine u rad puštena sunčana elektrana.

Vis je, tako, postao energetski neovisan u zimskom periodu", dodao je župan splitsko-dalmatinski. U završnoj je fazi, izvijestio je Boban, izgradnja sunčane elektrane u Vrlici, a u razvoju su slični projekti na otoku Hvaru i drugim lokacijama.