ZNANSTVENICI smatraju da brži rast i sve raniji ulazak u pubertet kod ljudi može objasniti jedan senzor u mozgu, prenosi BBC.

Tijekom 20. stoljeća se prosječna visina u Ujedinjenom Kraljevstvu povećala za 10 cm, dok se u nekim zemljama visina povećala za gotovo 20 cm. Znanstvenici već neko vrijeme znaju da ljudi s dobrom prehranom i redovitim pristupom hrani imaju tendenciju da rastu i brže sazrijevaju.

U Južnoj Koreji, na primjer, visina odraslih je porasla kako se nacija transformirala iz siromašne zemlje u razvijeno društvo. No, u dijelovima južne Azije i Afrike ljudi su tek nešto viši nego prije 100 godina.

Povećana reprodukcija

Signali iz hrane dopiru do dijela mozga koji se zove hipotalamus, "govore" mu o nutritivnom zdravlju tijela i potiču rast. 

Na ovu temu napravljeno je istraživanje koje su vodili istraživači sa Sveučilišta Cambridge, u suradnji s timovima sa Sveučilišta Queen Mary u Londonu, Sveučilišta Bristol, Sveučilišta Michigan i Sveučilišta Vanderbilt. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature i otkrilo je moždani receptor zaslužan za napredak u razvoju. 

Moždani receptor nazvan je MC3R i predstavlja ključnu vezu između hrane, spolnog razvoja i rasta. 

"MC3R poručuje tijelu da nam je dobro, da imamo puno hrane te da trebamo što brže narasti, ući u pubertet i napraviti puno djece", rekao je profesor Sir Stephen O'Rahilly sa Sveučilišta Cambridge, autor provedenog istraživanja. 

Znanstvenici dodaju da kod ljudi nižeg rasta, koji su u pubertet ušli kasnije od drugih, moždani receptori ne rade kao kod ostatka populacije. 

Tim znanstvenika je istražio genetski sustav pola milijuna volontera koji su se prijavili u UK Biobank - bazu podataka genetskih i zdravstvenih informacija, da bi potvrdili hipoteze istraživanja. Otkrili su da su djeca koja su imala genske mutacije koje su mogle ometati rad moždanih receptora bila niža i teža od druge djece, što je pokazalo učinak moždanih receptora u ranoj fazi života. 

Tijekom istraživanja tim je pronašao i jednu osobu koja je imala mutacije u obje kopije gena za MC3R, što je iznimno rijetko i štetno za pojedinca. Dodali su da je osoba vrlo niska, a u pubertet je ušla tek nakon 20. godine. 

Važnost lijekova za budućnost 

Da bi potvrdio svoje istraživanje, istraživački tim je proučavao miševe ne bi li utvrdio isti proces kao kod ljudi. 

Istaknuli su da bi otkriće moglo pomoći djeci s ozbiljnim kašnjenjem u rastu i pubertetu, ali i onima koji zbog kroničnih bolesti postaju slabiji i trebaju ponovno izgraditi mišiće. 

"Buduće studije trebale bi istražiti mogu li lijekovi koji selektivno aktiviraju MC3R pomoći preusmjeravanju kalorija u mišiće i druga mišićna tkiva, s izgledom za poboljšanje fizičke funkcionalnosti takvih pacijenata", istaknuo je profesor O'Rahilly.

Znanstvenici su dosad identificirali moždani receptor koji kontrolira apetit, nazvan MC4R, a oni kojima nedostaje su najčešće pretili. 

Hoće li ljudi još više rasti? 

Postoji gornja granica visine i dostiže se kada ljudi ostvare svoj genetski potencijal. 

Kao što je ranije istaknuto, čimbenici poput zdravlja i prehrane imaju ogroman utjecaj na razvoj osobe. Viši ljudi općenito žive dulje i manje je vjerojatno da će patiti od srčanih problema, a postoji šansa da će biti i financijski stabilniji, prenosi BBC. 

Kada djeca iz siromašnijih obitelji dobiju dovoljno hrane i kalorija, mogu narasti do visine koju nasljeđuju od svojih roditelja i baka i djedova, ali ne više od toga. 

Uz porast prosječne visine u razvijenim zemljama, rast bilježe istaknuta Južna Koreja i Iran, posebice kod žena. Ipak, kako prenosi BBC, podaci o rastu u posljednjem desetljeću pokazuju da ljudi više ne rastu kao prije.

Trenutno su najviši muškarci na svijetu rođeni u Nizozemskoj (cca 182 cm), a najniže su žene rođene u Gvatemali (cca 140 cm).