PREMIJER Andrej Plenković najavio je povećanje minimalne neto plaće od 1. siječnja 2022. godine za 350 kuna. To znači da će minimalac iznositi 3750 umjesto dosadašnjih 3400 kuna. Plenković je kazao da će vlada donijeti tu odluku u četvrtak.

Naglasio je kako tim povećanjem od 10.3 posto za 51.000 zaposlenih vlada minimalnu plaću prvi put podiže iznad 50 posto prosječne neto plaće i iznad 60 posto neto medijalne plaće. Prije pet godina minimalna je plaća iznosila 38 posto od prosječne.

UGP: Zašto se Plenković hvali, pa ne isplaćuje vlada plaće, nego poduzetnici

Branka Prišlić iz udruge Glas poduzetnika ne dijeli oduševljenje odlukom vlade. 

"Iskreno, nije nam jasno zašto se premijer hvali time što su donijeli administrativnu odredbu povećanja plaće kada su poduzetnici ti koji isplaćuju plaće. Udruga Glas poduzetnika smatra da modalitet zakonski definirane minimalne plaće nije zadovoljavajući, stoga treba težiti prema tome da 5000 kuna bude neoporezivi dio kako bi se povećale plaće. Smatramo da bi vlada RH trebala omogućiti da porez na dohodak bude Flat rate u iznosu od 10 posto, a ne kao što je do sada u rasponu od 10 do 30 posto. Isto tako predlažemo vladi da krene u smjeru smanjivanja doprinosa i troškova javne uprave te provede reforme", poručila je Prišlić.

Sindikati se raduju povećanju minimalca

Mladen Novosel, predsjednik Saveza Samostalnih Sindikata Hrvatske (SSSH), pozdravlja ovu odluku vlade.

"Ovo što je predsjednik vlade objavio je dobar pomak, sad smo doista blizu 50 posto prosječne bruto plaće što je naš cilj i o čemu smo ranije već razgovarali s ministarstvom. Bruto plaća sad bi trebala biti 4687,50 kuna, odnosno neto 3750 kuna što bi doista bilo 48.78 posto od prosječne bruto plaće. Naravno, kada se gleda u kupovnoj moći, ta minimalna plaća, iako je sad veća za 350 kuna, i dalje je nedovoljna za preživljavanje četveročlane obitelji. Moramo težiti da prosječne plaće u RH budu znatno veće kako bi samim time i postotak od 50 posto minimalne plaće bio veći", poručio je Novosel. 

Preko 50.000 ljudi u Hrvatskoj prima minimalac

Smatra da je ova odluka vlade itekako dobrodošla u vremenima kad prolazimo kroz pandemijsku, a samim time i gospodarsku krizu. Na pitanje kako će se povećanje minimalca odraziti na poslodavce, odgovara kako smatra da na njih to neće previše utjecati.

"Poslodavci će sada na to povećanje plaće davati veći doprinos državi i to će im biti veći trošak. Oni su svjesni da neće zadržati radnika s ovim povećanjem minimalca. Neće to dovesti do dodatnog opterećenja poslodavaca niti do otpuštanja radnika, no pomoći će radnicima u tekstilnoj industriji kojih ima najviše na minimalcu, njima će to značiti puno. Preko 50.000 ljudi u Hrvatskoj prima minimalnu plaću. Poslodavci često u ovakvim situacijama kažu da oni sad moraju svima dizati plaće, ali oni to ne čine. Smatramo da bi se morale povećati sve plaće", dodao je Novosel. 

Udruga poslodavaca je poprilično nezadovoljna vladinim potezom

Iz Hrvatske udruge poslodavaca, pak, poručuju da ovako značajno povećanje minimalne plaće nije u skladu sa stanjem u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo.

"Očekujemo od vlade RH kompenzacijske mjere za poduzetnike iz najviše pogođenih sektora. Podsjećamo kako rast minimalne plaće mora uzeti u obzir povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, inflaciju, kretanje plaća, kretanje nezaposlenosti i zaposlenosti, demografska kretanja te ukupno stanje gospodarstva, a posebnu pozornost mora posvetiti djelatnostima s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih", poručuju iz HUP-a. 

Iz HUP-a poručuju da je poduzetnike već dotukao rast cijena sirovina, zabrinuti su kako će onda još pokrivati i porast minimalca

Dodaju kako je HUP, imajući na umu rast inflacije od 2.5 posto, povećanja bruto plaće od početka ove godine (s 9373 HRK na 9488 HRK) i trenutačno gospodarsko stanje, predlagao oprezno povećanje minimalne plaće za 2.5 posto odnosno za 106.25 kuna.

"Ovim prijedlogom vlada RH je u potpunosti zanemarila kriterij stanja gospodarstva. HUP je opetovano ponavljao kako se poduzetnici i društvo nisu oporavili od poslovno loše 2020. godine. HUP je proveo anketu svojih članova prema kojoj 83 posto ispitanika iz prerađivačke industrije, koja zapošljava skoro četvrtinu svih zaposlenika Hrvatske, je osjetilo rast cijena sirovina od minimalno 20 posto pa sve do 200 posto", kažu.

"Osim rasta sirovina, poduzetnici doživljavaju rast cijene energenata, osobito struje i plina, u sličnim rasponima. Nedopustivo je da pojedine monopolističke tvrtke u vlasništvu države ili jedinica lokalne samouprave, troškove vlastitih neracionalnosti i neadekvatnog planiranja neodgovorno prenose na poduzetnike. Vlada RH i Grad Zagreb kao osnivači najvećih monopolista u državi moraju zaustaviti takve štete za gospodarstvo", smatraju u HUP-u.

Poslodavci krive vladu da im nije pomogla, očekuju kompenzacijske mjere

Podsjećaju kako se novi izvanredni troškovi događaju povrh toga da je 2020. godina bila loša poslovna godina zbog ograničene mogućnosti poslovanja, a najviše loša je bila upravo za one djelatnosti s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih kojima vlada RH mora dati posebnu pozornost kod određivanja iznosa minimalne plaće.

"Očekivali smo od vlade RH da će prepoznati ove okolnosti i da će za značajniji rast iznosa minimalne plaće čekati stabilnije gospodarske prilike. Očekujemo kako dio poduzetnika neće podnijeti ovo značajno troškovno povećanje radi čega može doći do povećanja nezaposlenosti ugroženih skupina radnika i povećanja rada na crno. 
Zato, ponavljamo, a sve kako bi se ublažili ovi učinci, očekujemo od vlade RH da provede kompenzacijske mjere za poduzetnike iz najranjivijih sektora, a koje treba definirati i omogućiti njihovo korištenje istovremeno sa stupanjem na snagu povećanog iznosa minimalne plaće, dakle od 1. siječnja 2022. godine", poručuju poslodavci.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.