KOD ŽUPNE crkve sv. Ciprijana u Gatima u zaleđu Omiša u petak je obilježena 79. godišnjica pokolja u kojem su talijanska vojska i četnici popa Đujića mučki ubili 96 ljudi.

Nakon što su mučki ubili hrvatsko stanovništvo, među kojima je bilo i osmero djece, okupatorska vojska spalila je selo. U crkvi sv. Ciprijana održana je Sveta misa zadušnica za sve ubijene, nakon čega je bila komemoracija za vrijeme koje su položeni vijenci.

Izaslanica hrvatskog predsjednika Melita Mulić rekla je da u hrvatskom kolektivnom sjećanju zločin koji se dogodio prije skoro osam desetljeća za većinu hrvatskog naroda nije živa rana koju "ćutimo u nutrini našoj". No za preživjele tog svirepog zločina, za rodbinu, za sve mještane Gata, Čišli, Zvečanja, Ostrvica i drugih poljičkih sela je rana koja se osjeća i danas, kazala je.

"Za sve one koji misle da je Drugi svjetski rat bio daleko želim istaknuti i ponoviti te osvijestiti da je to bio rat koji je svakom narodu donio mnoge nesreće, a nama Hrvatima u Dalmatinskoj zagori, pod Mosorom, u omiškom zaleđu, pod Biokovljem, prema Vrgorcu, dalje u susjednoj BiH, prema Ljubuškom, oko Rame i Konjica, donio je brojne zločine i teror talijanske okupacije te masovnih, okrutnih četničkih zločina", poručila je Mulić.

Istaknula je da je masovni zločin u Gatima i okolnim selima tragičan događaj u hrvatskoj povijesti te u narodnom sjećanju ima posebno mjesto.

Zločin počinjen u mržnji

"Taj je zločin počinjen u mržnji koja je rođena u ideji da su neki narodi važniji od drugih, da su neki ljudi vrjedniji od drugih, a kada se tako počne misliti, ideje prerastu u ideologije u kojima je zlo uvijek netko drugi, čije je postojanje samo po sebi dovoljan razlog da ga se uništi", rekla je Mulić.

Hrvatska povijest je puna ovakvih komemoracija i stratišta diljem svijeta, kazao je izaslanik predsjednika sabora, vlade i splitsko-dalmatinskog župana Ante Šošić i dodao da komemorirajući takve događaje evociramo sjećanje na nevino ubijene žrtve koje su bile zalog naše slobode.

Istaknuo je da svaka zemlja koja ne drži do svoje povijesti nema ni budućnosti, zbog čega je nužno da se sjećamo s punim pijetetom, posebno zato što je ubijeno dijete od devet mjeseci, a najstarija osoba je imala 87 godina.

"To nije bio vojni pohod, već čista egzekucija, odnosno zločinački pothvat nad nekima koji su bili druge nacionalnosti i koji su bili potpuno nevini. Ubijeno je 79 ljudi iz Gata i 16 iz drugih zaseoka", izjavio je Šošić.

Prisjetiti se zločina i to prenijeti budućim generacijama

Omiški gradonačelnik Ivo Tomasović naveo je kako je dužnost da se svake godine sjetimo žrtava i to prenesemo budućim generacijama koje nisu znale za to, da zapamte takve stvari koje su se događale te da se više nikada ne dogode. 

Svjedok tadašnjeg pokolja bio je Andrija Pivčević (88) iz Gata, koji je tada imao osam i pol godina, četnici su mu zaklali oca, strica, od strica kćer, njega su izboli devet puta, a potom su sve zapalili i uništili. Uspio se spasiti tako što je ležao ispod mrtvi. U grupi ih je bilo 12, od kojih je jedan uspio pobjeći.

"Ležao sam tri sata ispod mrtvih kada se odjednom digao čovjek koji je bio iz sela Dubrava. Rekao mi je da bježim, što smo oboje napravili nakon nekog vremena čekajući da četnici odu. Hvatao sam se suhozida i nakon 500 metara sam pao. Više nisam mogao dalje. Pronašao me je jedan čovjek i spasio", rekao je Pivčević.