OD 13. rujna počinje popis stanovništva koji je ove godine jedinstven za građane Hrvatske.

Popisivače ne morate pustiti u kuću, nego ste samo dužni dati točne podatke, što možete učiniti i u hodniku ili pred kućom, ali i online. Kazne za nepopisivanje idu od 2000 do 5000 kuna za fizičke osobe. 

Popis stanovništva provodi Državni zavod za statistiku, a njegova ravnateljica Lidija Brković bila je gošća RTL Direkta i objasnila detalje popisa. 

U nastavku članka prenosimo razgovor iz emisije.

Golemi posao je pred vama, jeste li spremni, imate li dovoljno popisivača, znaju li što im je posao? 

Golemi posao je pred nama ali i iza nas jer pripreme traju već duže vrijeme. Prošli mjesec smo imali prijave za popisivače na području RH za terenski dio popisivanja. Potrebno nam je manje od 8 tisuća popisivača i 1100 kontrolora. Zadovoljni smo odazivom, prvenstveno u slavonskim županijama. Ovaj tjedan je završena podjela prijenosnih računala za popisivače, još traje u Zagrebu gdje ih je najviše i počeli smo s njihovom edukacijom koja će trajati 5 dana. 

To je plaćen posao?

Je. Prosječno će zaraditi između 5 i 6 tisuća kuna i to će ovisiti o tome koje će popisne krugove zadužiti. Po učinku se mjeri, koliko popišeš toliko zaradiš. To će ovisiti o tome koliko će se u njegovom krugu građana sami potpisati.

Koliko kućanstava ili adresa vaši popisivači moraju obići, na koliko vrata moraju pokucati? 

Svaki popisivač će obići 250 kućanstava. To ovisi o tome koliko će se građana u njegovom krugu popisati samostalnim putem. Popisivanje ide u dva kruga od 13. rujna do 26. rujna. U toj fazi će se svi građani RH koji koriste sustav eGrađani moći samostalno potpisati. Dovoljno je da jedan član je pristupio sustavu eGrađani. Nešto manje od 1.450.000 Hrvata koristi eGrađani i bitno je da je dovoljno da samo jedna osoba u kućanstvu koristi sustav i on će biti referentna osoba koja će popisati ostale osobe u kućanstvu.

Ne mogu dvije osobe iz istog kućanstva raditi popis?

Ne mogu.

Koliko ima pitanja?

Popisni upitnik se sastoji od tri djela - osobe, kućanstva i stanovi. Koncipiran je tako da su pitanja jednostavna. 

Ovi koji to ispune na eGrađani, njima će doći popisivač ili?

Popisivač će obići sva kućanstva. Osoba koja se samostalno popiše u prvoj fazi, na završetku uspješno završenog popisivanja dobit će kontrolu šifru koju će slikati ili isprintati i dati popisivaču. Ne mora popisivača ni primiti u kuću, dovoljno je da mu da kontrolnu šifru. 

Zadnji put kad se radio popis prije deset godina, popis su istodobno radili i Kinezi, pa je bila kritika da su Kinezi prije prebrojali svojih milijardu i nešto stanovnika nego Hrvatska svojih 4 i po milijuna. Hoćemo li ovaj put trajati dugo?

Prvi privremeni rezultati objavljuju se 60 dana nakon završetak popisa. Zavod će sukcesivno kako se podaci budu obrađivali tako će ih objavljivati. Bitno je da imamo rokove koje smo dužne ispoštovati prema Eurostatu. Nama je krajnji rok 27 mjeseci od završetak referentne godine. S obzirom na modernizaciju i digitalizaciju, ovo je prvi digitalni popis u Hrvatskoj. 

Demografi se javljaju, sumnjaju u vjerodostojnost popisa jer mogu reći da moj sin recimo živi s nama, a u inozemstvu je. To se ne može provjeriti.

Popis se temelji na izjavi i popisivač nema pravo sumnjati u njegove podatke. Zavod je taj koji ima mogućnost tijekom obrade podataka, imamo na raspolaganju određene administrativne izvore podataka i sve ćemo kontrolirati. 

To je problematično u pograničnim područjima, gradonačelnik Penava je izrazio skepsu da bi popisivači trebali imati osnovni dokument tko živi i tko ne živi negdje.

Zadatak popisivača je obići sva kućanstva i popisati osobe koje se nađu u tom kućanstvu. Ako su se u prvom krugu samostalno potpisale moraju preuzeti kontrolu šifru. Što se tiče uključivanja struke, krajem 2018. sav popisni upitnik i pitanja poslana su na više od 50 adresa gdje je uključena znanstvena zajednica i relevantne institucije i svi su imali priliku izreći mišljenje. Zakon je bio u proceduri prošle godine, ove godine smo ga odgađali zbog epidemioloških razloga, išle su izmjene zakona. 30 dana traje javno savjetovanje, komentare nismo dobili tako da su svi imali priliku reći što misle. Zavod poštuje struku i međunarodne standarde, imao regulativu vijeća i paramenta i tako postupamo. Popisni upitnik se nije mijenjao u odnosu na prijašnje upitnike što je poželjno. Jedino na takav način podatke možemo uspoređivati u prostoru i vremenu. Promijenilo se pitanje o osobama slabije pokretljivosti. Maknuli smo ga iz upitnika jer smo zaključi da Hrvatski zavod za javno zdravstvo ima dobru bazu osoba s invaliditetom. 

Bile su primjedbe da su pitanja detaljizirana. 

Prozivali su nas radi interneta. U današnje digitalno doba nije nam dovoljan podatak je li kućanstvo koristi internet koji dobijemo jednom godišnje. Istraživanje o korištenju interneta u poduzećima i kućanstvima obavljamo jednom godišnje, što mislimo da je puno potrebnije nego postavljati ta pitanja jednom u deset godina. 

Zanimljivo da u upitniku nema pitanja o broju nekretnina u vlasništvu osobe ili kućanstva.

To je popis koji popisuje stan, kućanstvo i osobu, ne imovinu. Naši građani mogu biti mirni. Svi naši podaci su statistička službena tajna, ne damo ih nikome. Niti jedan pojedinačni podatak iz DZS-a ne može izaći u pojedinačnom obliku, objavljuju se o agregiranom obliku i zaštićeni su temeljem Zakona o službenoj statistici. Građani mogu biti  mirni što se tiče zaštite podataka. 

Imate li vi neku svoju procjenu koji broj stanovnika bi popis mogao pokazati? 

Što se tiče DZS-a procjenu radimo dva puta godišnje. Zadnja je da nas ima 4.000.036. Moram reći da su to podaci koje dobivamo na temelju prošlogodišnjeg popisa. Imamo pristup svim administrativnim izvorima.

Rekli ste da je kod izjašnjavanja o nacionalnosti bilo i hajdukovaca na zadnjem popisu...

Bilo ih je četiri. Dinamovce nisam provjeravala.