POLITIČKA povijest HSS-a od osamostaljenja Hrvatske puna je prevrata, političkih lutanja i koalicija s gotovo svim strankama, od ljevice do ekstremne desnice. Ta je stranka poznata i po beskrajnim pregovorima nakon izbora na lokalnoj i državnoj razini oko toga hoće li biti dio vlasti ili oporbe, koliko će joj fotelja pripasti i hoće li imati ministre/pročelnike ili će biti "glasna oporba". Pri tome je HSS-u najmanje bilo bitno s kojom se strankom pregovara.

Ostaci HSS-a u 13 manjih sredina

Čini se da je trideset godina lutanja ovoj stranci došlo na punu naplatu jer je od nekad rentabilne stranke došla do toga da drži svega 13 manjih sredina, a na političkom životu drže je tek dva saborska zastupnika Krešo Beljak i Željko Lenart, koji su u sabor ušli na listi Restarta, koju je okupio SDP. No krenimo redom.

HSS spada među najznačajnije hrvatske političke stranke iz vremena Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije. Stranka je obnovljena 20. studenog 1989. godine, a za prvog predsjednika izabran je Nikola Novaković, dok je prvi potpredsjednik bio Ivan Zvonimir Čičak. Kakvim će putem ići HSS u modernoj Hrvatskoj bilo je jasno odmah u startu. Vrlo brzo nakon obnoviteljske skupštine kreće i razdor HSS-a na dvije frakcije, i to na onu koja će podržati lijeve stranke te na onu koja će desne.

Novaković je na prve parlamentarne izbore izašao zajedno s lijevim strankama u sklopu Koalicije narodnog sporazuma (HDS i HKDS, HSLS, SDSH), a tadašnji potpredsjednik Ivan Zvonimir Čičak će se odmetnuti pa će sa svojim HSS-om na izborima podržati HDZ. Čičkova frakcija neslavno je prošla, a ona Novakovićeva osvojila je tri mandata.  

Znali su se prodati Račanu, Sanaderu, Kosorici, Karamarku...

Nova era HSS-a započinje 1995. godine, kada stranku preuzima Zlatko Tomčić, a u sklopu saveza s HSLS-om, IDS-om, HKDU-om i SBHS-om te godine osvaja čak deset mandata. HSS na trećesiječanjskim izborima napokon dolazi na vlast u tzv. šesteročlanoj koaliciji. Zahvaljujući savezu s SDP-om i HSLS-om, HSS ima četiri ministra, a šef stranke Tomčić postaje i predsjednik sabora. HSS je u toj koaliciji imao čak 16 zastupnika, najviše ikada.

Na izbore 2003. godine HSS izlazi samostalno te osvaja deset mandata, šest manje nego 2000. godine. Tomčić je nakon izbora dugo pregovarao s Ivom Sanaderom, no Sanader je vlast složio bez HSS-a. Zbog neuspjeha, umjesto Tomičića na čelo ove stranke dolazi Friščić. Zanimljivo je kako je Friščić u predizbornoj kampanji 2007. godine naglašavao kako je HSS srodniji ljevici nego HDZ-u, no nakon izbora kreće trgovina s HDZ-om.

"Program, ne fotelje", govorili su iz HSS-a nakon pregovora s HDZ-om, no sve je bilo u foteljama. Dobili su dva ministra i mjesto potpredsjednika sabora. Koalicija s HDZ-om izazvala je tada potrese u HSS-u, kao i otvoreni revolt. No Friščić se branio kako unatoč lošim izbornim rezultatima HSS, kao član vladajuće koalicije, stoji bolje nego ikada. Na unutarstranačkim izborima nije imao ni protukandidata.  

Još 2013. imali su dva župana, 12-ak dožupana, pet gradonačelnika, 46 načelnika općina

Friščić je branio prvo Sanadera, a zatim Jadranku Kosor, no cijena spašavanja HDZ-a bila je prevelika za HSS, koji je na izborima 2011. godine osvojio svega jedan mandat. Tada kreću borba za mrvice i duga borba oko tog jednog zastupničkog mandata. To je bio Friščićev mandat, ali ga je uzeo Damir Bajs, a na kraju ga je preuzeo Branko Hrg, tada novi šef te stranke.  

2015. godine HSS opet ide s HDZ-om, u sklopu Domoljubne koalicije, te osvaja jedan saborski mandat. Hrga uskoro mijenja Krešimir Beljak, koji HSS uvodi u Narodnu koaliciju, odnosno u koaliciju stranaka s SDP-om, i osvaja pet mandata. U aktualnom sazivu sabora HSS ima, kako smo napisali u uvodu, dva mandata.

Kako je teklo osipanje HSS-a  na nacionalnoj razini tako se HSS osipao i na lokalnim razinama, sa sve lošijim i lošijim rezultatima. Danas gotovo nestvarno zvuči podatak da je na lokalnim izborima 2001. godine HSS nastupio samostalno te su nakon formiranja vlasti imali čak 8 župana. Četiri godine kasnije imali su 4 županije no taj se broj nastavlja smanjivati. Još 2013. godine, kada je nacionalni HSS bio u krizi, na lokalnim izborima imali su dva župana, 12 dožupana, pet gradonačelnika, 46 načelnika općina i oko 860 vijećnika.

Četiri godine kasnije, 2017., HSS je imao mandate u 42 općine, pet gradova i jednoj županiji. Bila je to Zagrebačka županija, koju je dobio Stjepan Kožić, u to vrijeme član HSS-a. Te 2017. godine HSS je od većih gradova vodio Samobor, gdje je stolovao njegov predsjednik Beljak.

Koalirali sa svima, a u Splitu nominirali Sinišu Vucu

Na ovim lokalnim izborima sve se svelo na 13 lokalnih jedinica. Prema službenim podacima, HSS je samostalno izborio samo dva vijećnika u županijskim skupštinama, i to Koprivničko-križevačkoj županiji, dok je u gradovima i općinama samostalno izborio ukupno 111 vijećnika. Upitali smo HSS smatraju li da je to dovoljno te ih zamolili za usporedbu nedjeljnih rezultata s onima iz 2017. godine.

"Koprivničko-križevačkoj županiji je HSS prvi put nakon 20 godina samostalno izašao na izbore, tako da su dva osvojena vijećnička mandata golem uspjeh za tu organizaciju. Posebice zato što su na listi bili mladi ljudi i nestranačke osobe koje su prvi put izašle na izbore. Što se tiče broja izabranih dužnosnika, HSS nakon ovih izbora ima 13 načelničkih i gradonačelničkih mandata te gotovo 300 vijećnika u gradskim i općinskim vijećima i županijskim skupštinama. U usporedbi s prošlim izborima, to je znatno manje, a detaljnu analizu još uvijek nemamo. Više ćemo znati nakon sjednice Predsjedništva koja će se održati uskoro", kažu nam iz HSS-a.

O kakvom se lutanju HSS-a radi možda najbolje dokazuje popis koalicijskih partnera HSS-a u pojedinim gradovima, općinama i županijama: HDZ, NL Ante Đapića, HSU, HSP, DHSS, BUZ, HSLS, SDP, HKS, HNS, HSLS, PGS, IDS, Suverenisti, Reformisti, GLAS, Laburist, Demokrati i drugi. Dakle, HSS je pokrio široku lepezu od ekstremne ljevice do ekstremne desnice. Pa i dalje od toga. I dalje nevjerojatno zvuči da je HSS na lokalnim izborima u Splitu kandidirao Sinišu Vucu, koji je ostvario najlošiji rezultat od svih kandidata u prvom krugu, odnosno svega 0.55 posto podrške.

Gubitak Samobora posljednji čavao u lijesu HSS-a?

No HSS vjerojatno najviše boli gubitak Samobora, gdje je kandidatkinja stranke Fokus Petra Škrobot dobila 1553 glasa više od svoga protukandidata Željka Staneca, nasljednika Kreše Beljaka. Nakon 12 godina vladavine HSS je izgubio i ovaj grad. No čini se da ta činjenica baš previše ne boli ovu stranku.

"HSS je u Samoboru osvojio više glasova nego na prošlim izborima, a nakon što se sastane Odbor te gradske organizacije, moći ćemo reći koji je njihov stav o rezultatima izbora", stoji u odgovoru HSS-a na pitanje o tome tko je kriv za rezultate stranke u Samoboru.  

Na službenoj FB stranici HSS-a i dalje je posljednja objava ona njezinog predsjednika Beljaka, koji je u petak uoči drugog kruga lokalnih izbora napisao da su kandidati njegove stranke na ovim lokalnim izborima ostvarili, s obzirom na cjelokupnu situaciju u posljednjih nekoliko godina, odlične rezultate.

Beljak o izborima: Treća smo stranka u Hrvatskoj

"Po ukupnom broju izabranih dužnosnika, vijećnika u općinskim i gradskim vijećima, te županijskim skupštinama, treća smo stranka u Hrvatskoj!" napisao je Beljak.

No veliki dio analitičara u svojim analizama naglašava kako su na ovim izborima gotovo pa nestale nekad važne stranke, a pri tome izdvajaju upravo HSS. Jedan od njih je profesor na Fakultetu političkih znanosti Berto Šalaj.

"Svjedočili smo praktičkom nestanku nekih važnih hrvatskih političkih stranaka, kao što su HSS, kao što je HNS, svjedočili smo, da tako kažemo, eroziji jednog političkog regionalnog hegemona kao što je IDS... Svjedočili smo dodatnom jačanju nezavisnih lista, nezavisnih kandidata na razini gradova i županija", rekao je Šalaj o ovoj temi.

No čini se da u samom HSS-u takve analize, ali i rezultate ne doživljavaju previše katastrofično. Po njima, za sve je kriv, vjerovali ili ne, ministar uprave Ivan Malenica.

Što je sve nanijelo štetu stranci

"S obzirom na sve što se događalo u proteklih godinu dana u HSS-u, rezultat koji je stranka postigla na ovim izborima je očekivan. Podsjećamo kako smo gotovo pola godine čekali rješenje Ministarstva uprave o tome da je Glavna izborna skupština HSS-a bila sazvana i provedena u skladu sa Statutom i zakonom i da su u tom periodu neki naši članovi podnijeli lažnu kaznenu prijavu DORH-u protiv vodstva stranke te su svakodnevno obmanjivali javnost lažnim i zlonamjernim izjavama. Sve je to nanijelo golemu štetu stranci", kažu Indexu iz HSS-a odgovarajući na upit.

Naime, kada HSS spominje ministra Malenicu, misli se na pritužbu Ministarstvu da Glavna izborna skupština HSS-a održana u srpnju prošle godine nije bila u skladu sa Statutom te stranke. Frakcija unutar te stranke tvrdila je da je skupština koja je ponovo izabrala Beljaka na čelo stranke bila "netransparentna i nestatutarna", a tražilo se i pokretanje postupka za upravni nadzor nad predsjednikom stranke. Ministarstvo uprave nakon četiri i pol mjeseca donijelo je odluku kako je HSS zakonito održao skupštinu te da je vodstvo stranke izabrano na legalan način.

Od problema koje spominju HSS i Beljak valja naglasiti da je 2018. godine ta stranka ostala i bez jedinog župana kojeg je imala. Stjepan Kožić, zagrebački župan, bio je najdugovječniji visoki dužnosnik HSS-a, a povukao se zbog Beljaka i nezadovoljan skretanjem stranke ulijevo. Isto tako, HSS je već godinama u sjeni sukoba sa svojom bivšom članicom Marijanom Petir, koja je više puta tijekom svog političkog djelovanja u HSS-u bila suspendirana. U lipnju 2017. je isključena iz HSS-a jer nije poštovala odluke stranačkih tijela, nakon čega je protiv te odluke vodila i izgubila spor na Upravnom sudu u Zagrebu.

HSS ima priliku za novi početak

U HSS-u ističu kako bi vrlo pogrešno i neistinito bilo reći da su zadovoljni rezultatom posljednjih izbora jer bi oni, kako nam kažu, bili "zasigurno bolji da stranka nije prolazila kroz takve turbulencije".

"Ali, isto tako vjerujemo da HSS ima priliku za novi početak, jer su na ovim izborima zabljesnula neka nova, mlada imena koja mogu biti nositeljima nove politike HSS-a. Ipak, činjenica je da stranka mora u idućem razdoblju jasno definirati ciljeve", stoji na kraju odgovora koji smo dobili iz HSS-a.