ZLATNI RAT, jedna od najljepših i najpoznatijih plaža na Jadranu i u Europi, uskoro bi mogla biti ozbiljno ugrožena i to uz zeleno svjetlo resornog ministarstva koje bi ga trebalo štititi, upozoravaju stručnjaci, stanovnici Bola na Braču i ekološke udruge.

Ugrožavanje zaštićene plaže i morskog života

Naime, ondje se u neposrednoj blizini plaže priprema nasipavanje materijala i betoniranje golemih razmjera koji će uništiti polja strogo zaštićene vrste morske cvjetnice (Poseidonia oceanica), koja je važno stanište brojnih morskih organizama uključujući i ribe i rakove, tvrde kritičari projekta.

Projekt nazvan "Uređenje plaže Benačica u naselju Bol" također će trajno promijeniti postojeću strukturu stjenovitih dijelova obale na koje se planira nasipavanje šljunka.

Nadalje, u moru bi mogle završiti velike količine otpadnog građevinskog materijala uključujući i zemlju, što bi moglo dodatno ugroziti okolna područja pod morem budući da će mulj iz nasipavanja prekriti i ugušiti floru i faunu stotinama metara unaokolo, upozoravaju stručnjaci.

Ministarstvo: Nema potrebe za studijom utjecaja na okoliš

Ključni problem u ovoj priči je to što se sve to zbiva uz blagoslov Ministarstva zaštite okoliša i energetike, koje je omogućilo da se lokacijska dozvola za toliko veliki projekt izda bez zahtjeva da se prethodno provede kvalitetna studija njegovog utjecaja na okoliš. Ministarstvo je jednostavno na temelju Elaborata, čiji je zaključak da će utjecaj projekta biti malen, procijenilo da nema potrebe za takvom studijom (slika dolje - bol ministarstvo rjesenje).

No kritičari upozoravaju da Elaborat (na poveznici ovdje) ne predstavlja pravo stanje stvari.

Naime, prof. dr. sc. Alen Soldo s Odjela za studije mora splitskog Sveučilišta napravio je analizu Elaborata (PDF dolje) koja je pokazala da je on netočan u brojnim ključnim tvrdnjama, osobito u dijelu u kojem stoji da u području koje će se nasipavati nema polja morske cvjetnice, zatim u dijelu u kojem se podcjenjuju jačina vjetrova i valova te utjecaj struktura koje se planiraju graditi na struje koje oblikuju Zlatni rat.

Analiza elaborata zaštite okoliša by Index.hr on Scribd

Planira se zahvat velikih razmjera

Soldo u analizi ističe kako je iz idejnog projekta uređenja plaže Benačica očito da se radi o velikom zahvatu koji će se protezati na dužini obale od 356 metara, a obuhvatit će:

- uređenje obalnog pojasa u funkciji korištenja plaže s izradom objekata za zadržavanje plažnog materijala (zaštitna pera i pragovi),

- izgradnju objekata u funkciji korištenja plaže (ugostiteljstvo, tuševi, kabine, sanitarni uređaji).

Zahvat uključuje formiranje pet novih pera za zaštitu plaže (molova), izgradnju pragova za zaštitu plaže, nasipanje velike količine kamenog materijala i nasipanje plažnog materijala. Površina uređene plaže trebala bi biti 1175 m2 u kopnenom te oko 19.173 m2 u morskom dijelu. Planirana količina iskopa iznosi 3960 m3, a nasipa 11.440 m3.

Materijal za nasipavanje u Bolu

Ministarstvo odbacilo prigovore građana i ekološke udruge

Soldo upozorava da je Elaboratom toliko velikog projekta, prije nego što se izda lokacijska dozvola, trebalo utvrditi dvije ključne stvari:

- razinu štetnog utjecaja na područje koje je obuhvaćeno planiranim zahvatom i

- razinu štetnog utjecaja, uslijed mijenjanja crte obale i okolišnih uvjeta te količine i karakteristike materijala za nasipanje na područja koja graniče s područjem planiranog zahvata.

No toga u Elaboratu nema. Soldo napominje da su u njegovoj izradi sudjelovali stručnjaci za okoliš, ali ne specifično morski, te da su podaci koji su korišteni uglavnom irelevantni i nepotpuni tako da ne daju gotovo nikakvu mogućnost procjene stvarnog utjecaja planiranog zahvata na morski okoliš.

Na temelju Soldine analize ekološka udruga Sunce i grupa zabrinutih građana zatražili su obnovu postupka u kojem bi se provela studija utjecaja na okoliš

No Ministarstvo je zahtjev odbacilo uz obrazloženje da su rokovi za žalbe istekli te da je odluka postala pravomoćna.

Načelnik: Nema razloga za zabrinutost

Donedavni načelnik općine Bol Tihomir Marinković (kojeg je na izborima pobijedila nezavisna Katarina Marčić) za Index je ustvrdio da nema razloga za zabrinutost jer se pripreme obavljaju temeljito i transparentno, uz sudjelovanje javnosti.

"Općina Bol posljednje tri-četiri godine priprema projektnu dokumentaciju i ishođenje građevinske dozvole za zahvat na uređenju plaže Benačica na Bolu. Uređenje ove plaže predviđeno je prostornim planom općine Bol koji je donesen nakon javne rasprave i ishođenja suglasnosti svih nadležnih institucija. U proceduri su pozvani i svi građani Bola koji žive ili imaju vikendice u neposrednoj blizini ove plaže da se izjasne o ovom projektu. Kritičari ovog zahvata koji su se vama obratili s određenim pitanjima dobro su upoznati s projektom jer se on provodi transparentno i uz znanje zainteresirane javnosti", tvrdi Marinković.

No zabrinuti građani Bola kažu da to baš i nije tako - da nisu svi bili pozvani te da se pripreme za projekt odvijaju prilično daleko od očiju javnosti, što ilustriraju činjenicom da se on u medijima uglavnom i ne spominje kao jedan od najvećih infrastrukturnih projekata općine Bol.

Neprikladan materijal već se koristi u pilot-projektu

Također upozoravaju da se materijal neprikladan za nasipavanje već dovlači i koristi na dijelu obale u neposrednoj blizini u sklopu pilot-projekta Mali rat, koji traje nekoliko godina. Posebno je zanimljivo da je taj pilot-projekt već pokazao da je nasipani materijal teško zadržati na plaži budući da ga valovi i struje raznose, osobito zimi (video dolje). Stoga se on svake godine nakon sezone bagerima izvlači na obalu kako bi se sačuvao i potom nadopunjava, što se naziva dohranjivanjem.

Kako smo već na Indexu pisali u tekstu Kakvo se to uništavanje Jadrana zbiva u sjeni korone?, problem je u tome što se brojne plaže na Jadranu dohranjuju, nasipavaju i proširuju, čime se povećava umjetni udio obale u odnosu na prirodni, koji nije važan samo iz estetskih razloga nego i iz bioloških. Osim toga, dobar dio plaža nasipava se jeftinim ili besplatnim, ali neprikladnim otpadnim građevinskim materijalima i šljunkom u kojem ima puno zemlje i mulja. More raznosi mulj, koji se taloži na velikim površinama i stvara sedimentaciju koja trajno guši prirodnu morsku floru i faunu, tako da umjetne plaže i njihova okolica postaju mrtve. Makarska, Podgora, Jadranovo, Crikvenica i uvala Vruja kod Omiša samo su neke od lokacija na kojima se zbiva ovakva devastacija (video dolje).

Na Zapadu je nezamislivo da se tako radi

Stanovnik Bola Nenad Duplančić, građevinski stručnjak za pomorske radove i statiku morskih građevina s dugogodišnjim radnim iskustvom na Zapadu, ističe da je za kapitalne objekte ovog tipa potrebno javno sudjelovanje svih slojeva društva koji imaju širi interes za njegovu realizaciju.

"Posljedice neuspjeha goleme su i u zapadnom svijetu je nezamislivo da se projekt ovakve veličine može pokrenuti bez prethodne detaljne studije utjecaja na okoliš", kaže Duplančić.

"Iz mojih iskustava diljem svijeta, pokušaji nasipanja obale uglavnom su bili neuspjeli i promašeni projekti jer su neodrživi na duge staze i zahtijevaju ogromno održavanje, za koje mala mjesta nemaju raspoloživih sredstava, pogotovo kada nemaju riješenu čak ni primarnu infrastrukturu kao što su kanalizacija, pročišćavanje otpadnih voda te dovoljne količine pitke vode i električne energije. Fokus mora biti na primarne, a ne na tercijarne projekte. Osim toga, neuspješnost nasipanja već je demonstrirana na pilot-projektu na lokaciji Mali rat na samoj šetnici, gdje se svake godine obavlja Sizifov posao dohranjivanja plaže. Turisti ne dolaze u Hrvatsku da se sunčaju i kupaju na umjetnim plažama, a pogotovo ne u Bol, koji bi se trebao ugledati na elitne destinacije kao što su Bali i Havaji, a ne na betonirane obale Neuma i Crne Gore", poručuje Duplančić.

Polja cvjetnice uništena nasipavanjem kod Makarske

"Ministarstvo ide na ruku investitorima"

Soldo je za Index objasnio da ne očekuje od lokalnih vlasti da znaju što je dobro za okoliš, a što ne, no istaknuo je da to očekuje od resornog ministarstva.

"Jasno je da brojne obalne lokalne samouprave pokušavaju, iz različitih motiva, nešto napraviti na obalnom području i to uopće nije sporno", kaže Soldo.

"Ono što je sporno, i što je zapravo osnovni problem, nepostojanje je praktičnog mehanizma koji će spriječiti devastaciju obale i uništavanje našeg najvrednijeg bogatstva, barem se time volimo hvaliti, Jadranskog mora. Stoga je uvijek problem u nadležnom ministarstvu koje takve devastacije u pravilu dozvoljava, a ne u lokalnoj samoupravi kojoj različite ideje padaju na pamet. Naime, lokalna samouprava u pravilu nema stručne osobe koje mogu procijeniti je li neki planirani zahvat u obalnom i morskom području potencijalno opasan za obalno-morski okoliš ili ne. Laicima, radi neznanja, neke ideje izgledaju normalno, iako su zapravo izrazito destruktivne, te stoga mora postojati viša instanca koja će na stručan način procijeniti hoće li neki postupak izazvati štetu i koliku. Nažalost, tu leži problem jer iako postoje zakonske odredbe i postupci koji bi morali osigurati stručnu procjenu neke planirane aktivnosti, u praksi to uglavnom znači da svaki investitor radi što mu padne na pamet, a viša instanca, tj. službe nadležnog ministarstva, i cijeli postupak u praksi služe tome da se planirana ideja realizira na prvobitno zamišljen način", tumači Soldo.

Nasipana plaža u Bolu

"Studije utjecaja na okoliš financiraju investitori"

Upozorava da postoje brojni primjeri da je nadležno ministarstvo dozvoljavalo zaobilaženje izrade potrebnih studija utjecaja na okoliš, iako su gabariti planiranih zahvata tako nešto zakonski zahtijevali.

"Štoviše, čak i kad su se studije utjecaja na okoliš radile, ne znam da li je neka uopće zabranila nekakvu aktivnost za koju se smatralo da je štetna. Nažalost, i same studije utjecaja na okoliš poseban su problem jer na njima uglavnom ne rade najbolji stručnjaci već osobe koje su ispunile određene administrativne zahtjeve te rade za tvrtke registrirane za takvu djelatnost. Također, notorna je činjenica da studije utjecaja na okoliš financira investitor pa se od izrađivača studije zapravo i ne očekuje da neku aktivnost koju investitor želi odraditi proglasi štetnom za okoliš, jer je to onda loša reklama za tvrtku izrađivača studije koja time dovodi u pitanje svoj daljnji opstanak na tržištu. Očiti primjer su livade morskih cvjetnica koje spadaju u strogo zaštićena područja i vrste, a koje su, radi svog uobičajenog područja obitavanja u plitkom području blizu obale, prve na udaru različitih štetnih radnji. Za njihovo uništavanje zakonom je propisana kazna do tri godine zatvora. Osobno sam upozoravao, čak i sudskim putem, na nekoliko eklatantnih primjera uništavanja morskih cvjetnica i drugih strogo zaštićenih vrsta, koje ni elaborati ni studije utjecaja na okoliš nisu prepoznali. No, nadležne službe ministarstva odgovorile su da u tome ne vide ništa sporno. Žalosno je da su upravo oni koji su nadležni za nadzor i prevenciju devastacije zapravo glavni sudionici uništavanja. Stoga, ako već tako funkcioniramo, mogu predložiti jednostavan način smanjenja državne administracije: ukinite sve nadležne službe za zaštitu morskog okoliša jer ionako ničemu ne služe", poručio je Soldo.

Nasipana plaža u Bolu

Neće biti otpadnog materijala, ugrožavanja cvjetnice ni promjena struja

No Marinković tvrdi da će se gradnja i nasipavanje morske obale vršiti prikladnim materijalima, od kojeg su nastale sve bolske plaže.

"Neće biti nasipavanja otpadnim građevinskim materijalom i zemljom, kao što se boje neki dobronamjerni kritičari, koji su takve protuzakonite zahvate vidjeli u nekim drugim općinama", tumači donedavni načelnik Bola. 

Uvjerava da nema straha ni za cvjetnicu, ni za morske struje, ni za Zlatni rat.

"Morska cvjetnica na ovom dijelu bolske obale dosta je udaljena i promjena konfiguracije obale neće je ugroziti. Udaljenost od najistočnije točke plaže Zlatni rat do najzapadnije točke plaže Benačica je oko 850 metara i elaborat o morskim strujama je pokazao da neće doći do ugrožavanja plaže Zlatni rat. Izražavam zahvalnost svim dobronamjernim kritičarima koji brinu o eventualnom ugrožavanju plaže Zlatni rat te im poručujemo da i mi brinemo o istome jer smo svjesni da je to izvor naše egzistencije", poručio je Marinković.

Ministarstvo: Sve je po zakonu

Na naša pitanja zašto za ovoliko velik projekt nije rađena procjena utjecaja na okoliš i zašto nije propisan materijal kojim se treba obaviti nasipavanje, iz resornog ministarstva poručili su nam da je sve napravljeno po zakonu.

"Zahvati za koje se provodi postupak procjene utjecaja na okoliš odnosno postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš propisani su Prilogom I, II i III Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš te je temeljem toga za navedeni zahvat proveden postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i doneseno Rješenje. U rješenju da za navedeni zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš te da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu jasno su navedeni razlozi na kojima je Ministarstvo utemeljilo odluku. Sve informacije o postupku su pravovremeno bile dostupne javnosti https://mingor.gov.hr/opuo-2018-rujan-listopad/4903.", tumače u Ministarstvu.

Udruga Sunce: Puko zadovoljenje forme

Udruga Sunce napominje da je zahvat u okolišu podveden pod zakonsku formulaciju "zahvata nasipavanja morske obale u duljini većoj od 50 metara", za koju se predviđa postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, za koji je potrebno izraditi Elaborat utjecaja zahvat na okoliš.

Drugim riječima, odabran je put kojem cilj nije očuvanje okoliša, nego zadovoljenje forme kako bi se lakše izašlo u susret investitoru.

"Naime, taj upravni postupak predviđen je kao prethodni postupak provjere za zahvate koji imaju potencijalan utjecaj na okoliš sa svrhom da se kroz taj postupak konačno utvrdi postoji li vjerojatan utjecaj na okoliš ili ne", kaže Ivana Krstulović Baković iz Sunca.

"Ukoliko se provedbom tog 'screening' postupka utvrdi vjerojatan utjecaj, Zakon o zaštiti okoliša nalaže provedbu 'ozbiljnijeg' postupka - procjene utjecaja zahvata na okoliš koji implicira izradu stručne studije utjecaja na okoliš, opsežnije od Elaborata. Naime, sadržaj stručne studije utvrđen je Zakonom i predstavlja obuhvatniju procjenu utjecaja od Elaborata te predstavlja temelj utvrđenja štetnosti zahvata u okoliš. Sagledamo li gabarite zahvata i nesumnjiv utjecaj na morski ekosustav koji ima, logika nalaže da je sukladno načelu predostrožnosti, kojim se moraju voditi upravna tijela u postupanju u predmetima zaštite okoliša, bilo potrebno ipak ozbiljnije pristupiti utvrđenju štetnosti. Upravo radi nedostataka u Elaboratu, dakle nepotpunih informacija na temelju kojih je nadležno tijelo odlučilo, udruga Sunce je zajedno sa zabrinutim građanima podnijela zahtjev za obnovu postupka Ministarstvu kako bi ukazala na potencijalnu štetu u okolišu i potrebu ozbiljnije procijene provođenjem postupka Procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO).

Svrha provođenja PUO postupaka trebala bi ostati procjena štete u okolišu koja nepovratno nastaje nasipavanjem morske obale po načelu objektivne procjene utjecaja, a ne puko zadovoljenje forme kojim se dopuštaju megalomanski projekti i invazije u osjetljive ekosustave Jadranskog mora. Prostor i očuvan okoliš preduvjet su turizma kao glavne gospodarske grane u Hrvatskoj, a ovakvom paušalnom procjenom utjecaja projekta koji bi evidentno ugrozio i  zaštićeno područje Zlatnog rata polako i sigurno režemo gospodarsku granu u koju toliko vjerujemo, umjesto da ispunjavamo obvezu očuvanja zdravog okoliša garantiranu Ustavom", poručuje Krstulović Baković.