VEĆINA zaposlenih u školama ne želi se cijepiti. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izašlo je s podatkom da se radi o 64 posto nastavnika i drugog školskog osoblja. Kako bismo doznali zbog čega se oni koji bi trebali biti najeduciraniji ne žele cijepiti, razgovarali smo s predstavnicima sindikata.

> Većina zaposlenih u školama se ne želi cijepiti. Evo situacije po županijama

Smatraju da brojka od 64 posto nije točna, da nastavnice ne žele primiti AstraZenecu i traže Pfizer, da je kampanja za cijepljenje bila jako loše odrađena, štoviše, usmjerena kontra cijepljenja i nije bila napravljena posebno za nastavnike, već na razini cijele države, ali i da nisu dobili letke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo na kojima bi bile otisnute osnovne informacije. 

Fuchs iznenađen lošim odazivom na cijepljenje

Resorni ministar Radovan Fuchs, uoči sastanka Užeg kabineta vlade, za N1 je komentirao odaziv prosvjetnih radnika.

“Podaci oko zainteresiranih za cijepljenje iz sustava obrazovanja su obrađeni. To ne znači da su liste zatvorene, moći će se prijavljivati i dalje, ali ovo je momentalni uvid u stanje. Po županijama se taj interes razlikuje. Imamo županiju gdje je iskazan interes za svega 16 posto, a i županiju gdje je to oko 46 posto, s tim da je Grad Zagreb iznad 40. Moramo uzeti u obzir da je dio prosvjetnih radnika isto tako procijepljen, a s druge strane, isto treba uzeti u obzir da je dio prosvjetnih djelatnika koji su imali kronične bolesti cijepljen u prvim akcijama cijepljenja i imamo oko 12 posto djelatnika koji su od početka pandemije preboljeli covid”, rekao je Fuchs.

> Fuchs: Iznenađen sam slabim odazivom prosvjetnih radnika na cijepljenje

Upitan zašto su prosvjetni radnici tako skeptični prema cijepljenju, Fuchs je kazao da ne zna.

“Iznenađujuće. Ja sam očekivao veći odaziv cijepljenja i sad kad smo došli do faze da je sve posloženo i organizirano, nemamo baš tako idealan odaziv”, rekao je Fuchs, dodavši da je najmanji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

“Ako mene pitate, napravljen je negativan marketing jednom dobrom cjepivu”, rekao je Fuchs.

"To nisu točni podaci. Krivi su aplikacija Cijepise i Zavod" 

Ana Tuškan, tajnica Sindikata učitelja, kaže da objavljeni brojevi nisu konačni ni realni.

"Tu imamo ljude koji su se cijepili prije popisivanja, imamo one koji su dobili koronu pa se ne mogu cijepiti, imamo one u samoizolaciji, one koji su bili na bolovanju zbog bilo čega, u nekim školama nisu stavljali pomoćnike u nastavi, imamo kronične bolesnike koji su se već prije cijepili, imamo velik postotak ljudi koji se ne može cijepiti ili je već primio cjepivo. Prema saznanjima s terena, brojke su sasvim drugačije", kazala je Tuškan.

Smatra da se puno više nastavnika želi cijepiti. Ne želi nagađati o kojoj se brojci radi. Smatra da bi se rasprava o tome mogla izbjeći da je platforma Cijepise bila bolje osmišljena i izrađena. 

"Mi u Hrvatskoj nemamo precizne podatke i ljudi ne vjeruju nikome, to je činjenica. Kako bismo znali točne brojke, trebala se napraviti aplikacija u koju će ući svi ti prioriteti i gdje bi se prijavili cijepljeni. Otkad je platforma Cijepise uvedena, mi apeliramo na to da se unutra stave prioriteti i onda bismo točno znali podatke, koliko je ljudi uopće zainteresirano, ali aplikacija nije povezana s liječnicima obiteljske medicine i to nije funkcioniralo", kazala je Tuškan.

A onda je Tuškan dalje rekla:

"Druga stvar, ostale zemlje daju letke s osnovnim informacijama Zavoda za javno zdravstvo da se ljudi mogu informirati. Mi imamo hrpetinu različitih informacija kojima su građani, pa i učitelji, svakodnevno bombardirani i nije čudno da su zbunjeni. Sad imate dio ljudi koji se žele cijepiti, ali su prestrašeni jer ne dobivaju jasne i čiste podatke."

Na pitanje poziva li učitelje na cijepljenje odgovara kako svatko treba postupiti po vlastitoj savjesti i odgovornosti.

Tuškan kaže: "Super je ako se žele cijepiti, ali ako ne žele, neka budu odgovorni."

"Nastavnice čine 70% zaposlenih i one se ne žele cijepiti AstraZenecom"

Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, slaže se da brojka od 64 posto nastavnika koji se ne žele cijepiti nije konačna. 

"To je okvirni podatak. Već je dio nastavnika procijepljen, anketa nije svugdje završena. Kad ozbiljno krene cijepljenje Pfizerom, vjerujem da će se i više nastavnika željeti procijepiti. Mislim da je zadatak i Ministarstava i HZJZ-a da idu prema tome da se za nastavnike osigura Pfizer jer se radi o ženama mlađim od 65 godina, one čine sedamdeset posto zaposlenika, a mnoge su u rizičnim skupinama, tako da bi, kad bi znale da će moći birati cjepivo, interes bio puno veći", smatra Mihalinec.

Njegov je Sindikat uputio Ministarstvu obrazovanja prijedlog da se nastavnici prebace iz treće u drugu prioritetnu skupinu, s osobama mlađim od 65 koje imaju zdravstvenih problema. 

"Ministar je to očito prihvatio jer vidimo da nastavnici više nisu zadnji na redu i da se kreće u organizirano cijepljenje. Ali problem je medijska histerija oko AstraZenece, a mogla se oko bilo kojeg cjepiva pokrenuti. Pojavi se ta dilema kod nastavnica kad im se govori da mogu imati loše posljedice. Vjerujem da će se htjeti cijepiti kad budu mogle birati cjepivo", poentira Mihalinec.

Dodaje kako ne može u ime Sindikata pozvati nastavnike da se cijepe, ali da je njegov stav da bi to trebali učiniti kako bi se nastava normalno održavala.

Stipić smatra da je državna kampanja ustvari antivakserska

Željko Stipić iz sindikata Preporod krivca vidi u loše odrađenoj kampanji koja je trebala potaknuti cijepljenje. 

"To ćemo se valjda svi složiti da je kampanja loša. Mi nismo imali posebnu kampanju za prosvjetare, nego mislim da se vodi loša kampanja za cijepljenje u zemlji, ona više izaziva revolt nego interes za cijepljenjem. Čim imate ministre koji se cijepe prvi, to me podsjećalo na prodaju lošeg automobila na sajmu. Vozač koji želi nešto utopiti silno se trudi oko tog auta", smatra Stipić. 

Ipak, ne misli da je odaziv nastavnika mali. 

"Mislim da je solidan, posebno kad se uzme u obzir ta loša kampanja koja je po meni više antikampanja, pa do toga da nije postojala mogućnost izbora. I ozloglašenost jednog od cjepiva je kriva za ovakav odaziv. Svjedočimo katastrofičnim medijskim objavama o nuspojavama i manjkavostima organizacije i to sve doprinosi stvaranju neke slike. A sad od medija svjedočimo zgražanju što nije odaziv veći. Kad se sve ovo slegne, mislim da Hrvatska neće biti među najgorim ni među najlošijim", rezimira predsjednik Preporoda, dodajući kako zaposleni u prosvjeti nisu otok u društvu i da bi, da im se ponudila mogućnost izbora cjepiva, brojke bile veće. 

Intrigiraju ga velike razlike između županija. 

"Za to nemam pojašnjenje. Zašto je u Dubrovačko-neretvanskoj odaziv znatno manji nego u Gradu Zagrebu?" pita se Stipić.

Zanimalo nas je misi li da ima antivaksera među nastavnicima. 

"Bilo bi nenormalno da ih nema. Sve što imate pozitivno u društvu, kao i negativno, imate među zaposlenim u školama. Kad god kažem nešto o cijepljenju, počnem dobivati mailove od njih nekolicine gdje oni mene uvjeravaju kako smo mi svi u zabludi, kako nismo odgovorni. Prije su bili puno aktivniji ravnozemljaši", kaže Stipić. Nadamo se da ne predaju zemljopis. 

"Visoka razina znanja ne mora biti povezana sa željom za cijepljenjem"

Sociologinju Adrijanu Šuljok s Instituta za društvena istraživanja upitali smo misli li da je antivakserstvo rasprostranjeno među nastavničkim osobljem i zašto se, po njenom mišljenju, nastavnici ne žele cijepiti te smatra li da nisu dovoljno informirani i tko je za to kriv.

"Kada se govori o antivakserstvu, treba imati na umu da je udio pravih antivaksera, koji odbijaju sva cjepiva, općenito nizak. Osim antivaksera, postoji i manjina koja oklijeva kada su u pitanju cjepiva i to je skupina na koju se većinom pokušava utjecati. No, većina građana ipak prihvaća cjepiva, redovito cijepi svoju djecu te ne razmišlja (puno) o nuspojavama. Bilo bi pogrešno bilo koju profesiju etiketirati kao antivaksere. Većina nastavnika je, primjerice, sigurno cijepila svoju djecu i ne gaje negativne stavove prema cijepljenju općenito", zaključuje Šuljok. 

A kako onda protumačiti trenutno niži odaziv?

"Koliko se moglo u medijima vidjeti, početni odaziv medicinskog osoblja također je bio niži nego što se priželjkivalo, no tijekom vremena je rastao, pa bi se sličan obrazac mogao očekivati i ovdje. Treba imati na umu i vrlo kratak period u kojem se mogao iskazati interes za cijepljenje na ovaj način. Drugo, iz ove tablice nisu poznati podaci koliko je nastavnog osoblja preboljelo covid-19 te smatraju da im je još prerano za cijepljenje.

Treće, shvaćanje da je isključivo informiranost bitna kako bi se osigurala podrška odnosno prihvaćanje cijepljenja, pogrešna je jer informiranost jest nužan, ali ne i dovoljan preduvjet", poručuje sociologinja pa to potkrjepljuje primjerom: 

"Primjerice, visoka razina znanja ne mora uvijek biti povezana s pozitivnim stavovima prema cijepljenju jer je riječ o kompleksnom fenomenu na koji utječu i mnogi drugi faktori, kao što su, primjerice, povjerenje, ali i osobna uvjerenja (osobito u pandemijskoj situaciji).

"Nastavnici nemaju povjerenja u odluke države"

Kako je na osobna uvjerenja ipak teže utjecati iz perspektive države, upravo je dimenzija povjerenja jedna od bitnih. I tu dolazimo do još jednog mogućeg uzroka nižeg odaziva - a to je povjerenje. Niži odaziv mogao bi biti dijelom posljedica nepovjerenja u određena cjepiva, odnosno nepovjerenja u političko-zdravstvene odluke koje su zapravo sad neizbježne", zaključuje Šuljok. 

Smatra da odbijanju cjepiva doprinosi neuspješan dogovor na razini EU oko načina upotrebe određenih cjepiva (neke su članice ograničile upotrebu za određene skupine, neke nisu), kao i prijetnje "ako odbijete cjepivo, idete na kraj reda".

Kao i Branimir Mihalinec, dio problema vidi u tome što nastavno osoblje čine mahom žene, a upravo njih pogađa cjepivo koje im se nudi.

"Treba imati na umu i da je struktura zaposlenih, kada je u pitanju npr. nastavni kadar, takva da prevladavaju mlađe žene, odnosno ona skupina koja sebe može percipirati kao potencijalno rizičnu za razvoj određenih nuspojava od cijepljenja, a opet dovoljno zdravu da osobno ne očekuje teže posljedice u slučaju obolijevanja od covida. Može se postaviti i pitanje odbijaju li (ako uopće odbijaju) oni sva cjepiva ili samo određena", poentira Šuljok. 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.